Nekad je nužno odabrati stranu

Otkriven tragičan problem zdravstvene nejednakosti u Engleskoj. U siromašnim krajevima žene umiru daleko mlađe

Engleskinje iz najsiromašnijih područja žive kraće od Hrvatica i stanovnica većine država OECD-a

Britain's Queen Elizabeth II attends a Service of Thanksgiving to mark the Centenary of the Royal British Legion at Westminster Abbey in London on October 12, 2021. - The Royal British Legion has been celebrating its 100th Anniversary throughout 2021 with a special programme of activity, paying tribute to those who have contributed to its proud history and celebrating with the communities across the UK and around the world who are at its heart. (Photo by Frank Augstein / POOL / AFP)
FOTO: AFP

Istraživanje je pokazalo da milijuni žena koje žive u najsiromašnijim područjima Engleske mogu očekivati ​​da će živjeti u prosjeku 78,7 godina, za razliku od 86,4 godina koliko u prosjeku žive žene u najbogatijim područjima Engleske. Dakle, 7,7 godina manje što je izazvalo opće zaprepaštenje i zgražanje.

Političari, zdravstveni stručnjaci, sociolozi nazvali su te brojke šokantnima, razornima i neprihvatljivima. Jednako je zastrašujuće za Engleze i to što je analiza, koju je provela Zaklada zdravlja, a objavio londonski dnevni list Guardian, pokazala da je u jednoj od najbogatijih država, u njezinim siromašnim dijelovima, očekivani životni vijek žena niži od globalnog prosjeka OECD-a. Velika Britanija je na 25. mjestu od 38 zemalja OECD-a kada je riječ o očekivanom životnom vijeku za žene.

Prema toj studiji, žene koje žive u 10 posto najsiromašnijih dijelova Engleske imaju kraći životni vijek nego u Hrvatskoj, gdje žene u prosjeku žive do 80,9 godina. U Kolumbiji žene žive do 79,8 godina, u Latviji do 79,7 godina i u Mađarskoj do 79,6 godina. Od članica OECD-a, samo Meksiko ima niži ukupni očekivani životni vijek, 77,9 godina, nego žene u najsiromašnijim dijelovima Engleske.

Uzrok je dubok jaz između bogatih i siromašnih

Žene u 10 posto najbogatijih područja u Engleskoj žive u prosjeku 86,4 godine, više od ukupnog očekivanog životnog vijeka žena u bilo kojoj zemlji OECD-a, osim Japana, koji ima najvišu razinu od svih zemalja OECD-a s 87,3 godine. Analizirajući uzroke tako dramatičnih razlika u dužini životnog vijeka stručnjaci su zaključili da su ključni razlozi duboke socijalne razlike između bogatih i siromašnih, zdravstvene nejednakosti, odnosno nedostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi za siromašnije, te rodna nejednakost.

No, nema sumnje da je glavni razlog za razlike u očekivanoj duljini života ponajprije u nevjerojatno dubokom jazu između bogatih i siromašnih u Engleskoj. Osim toga u siromašnim regijama, gdje je obrazovanje na punoj nižoj razini, položaj žene na radnom mjestu i u obitelji drastično je gori nego u bogatijim područjima. Tu je još uvijek dominantan patrijarhat, a nemali broj žena je maltretiran i iskorištavan, kako u obitelji, tako i na poslu, gdje su za isti rad neusporedivo manje plaćene od muškaraca.

Siromaštvom su najpogođenija engleska područja Blackpoola, Knowsleya, Liverpoola i Middlesbrougha. Najmanje ugrožena područja su Chiltern, Hampshire, Hart i Rutland.

‘Ogromna razina zdravstvenih nejednakosti’

Hannah Davies, voditeljica odjela za zdravstvene nejednakosti u Northern Health Science Allianceu, koja nije bila uključena u istraživanje, nalaze smatra šokantnima. “Nejednakosti između najbogatijih i najsiromašnijih u Engleskoj moralno su i ekonomski neprihvatljive, a ovo istraživanje jasno pokazuje koliko te socijalne razlike imaju razorni utjecaj na zdravlje i život najsiromašnijih žena“, upozorila je Davies te dodala:

“Ako vlada želi postići svoje ciljeve u pogledu dužine životnog vijeka, ne smije zanemariti deprivaciju, odnosno nedostatak ili zakinutost u pravima i materijalnim dobrima. Zbog toga mora osigurati pomoć i značajnu financiranu potporu onima koji su najteže pogođeni rastom troškova života.”

Clare Bambra, profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu Newcastle istaknula je kako je analiza pokazala golemu razinu zdravstvenih nejednakosti u Engleskoj. “Situacija će se još više pogoršati zbog stalnog rasta troškova života”, kazala je. Jo Bibby, direktorica zdravstva u Health Foundation, podsjetila je kako se britanska vlada obvezala na rješavanje pitanja produljenja očekivanog životnog vijeka i to je opisano kao ključni dio plana za povećanje kvalitete života.

Pandemija i rat u Ukrajini će pogoršati situaciju

“Međutim, vlada do sada nije prepoznala planinu na koju se treba popeti kako bi se životne šanse u Ujedinjenom Kraljevstvu uskladile s drugim usporedivim zemljama. Zbog toga se vlada mora usredotočiti na osiguravanje sigurnih poslova, odgovarajućih prihoda, pristojnog stanovanja i kvalitetnog obrazovanja kako bi poboljšala zdravlje žena u najsiromašnijim područjima”, napomenula je Bibby.

Dodatno zabrinjava činjenica da će se, prema svim pokazateljima, ta situacija u bliskoj budućnosti još više pogoršati. Zbog pandemije koronavirusa, naime, deseci milijuna kućanstava izgubila su sve ili dio prihoda, a zbog ruske agresije na Ukrajinu, u Europi, kao i u Engleskoj, došlo je do enormnog rasta cijena energije i hrane. To će najteže pogoditi upravo one najsiromašnije slojeve društva.

Zbog sve veće inflacije, što dovodi do rasta kamata na kredite, najviše će opet biti na udaru najsiromašniji koji najčešće žive na kredit i koji su najzaduženiji. Sve to, ne samo u Engleskoj, nego i u Europi, još će više produbiti jaz između siromašnih i bogatih. Enormni rast troškova života, energije i hrane natjerat će desetine milijuna ljudi da štede na kupovini prehrambenih artikala, što će, dakako, još dramatičnije negativno utjecati na zdravlje i životni vijek ne samo žena nego i muškaraca.

U Hrvatskoj žene prosječno dožive 81 godinu

Žene u Hrvatskoj u prosjeku žive do gotovo 81 godine, što je 3 godine više od engleskih žena iz siromašnih dijelova zemlje, ali i 5,5 godina kraće od bogatijih Engleskinja. Hrvati žive u prosjeku do 74,9 godina, tako da je prosječni životni vijek u Hrvatskoj 77,8 godina. Prema statističkim podacima iz 2017. očekivani životni vijek u Hrvatskoj je na razini Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Hrvatska ima duži životni vijek od Srbije i Mađarske, a manji od Slovenije.

Hrvatska je 31. najzdravija nacija na svijetu u 2019., a njezin glavni grad Zagreb 16. najzdraviji glavni grad u Europi. Te relativno dobre rezultate omogućio je napredak medicine, ali i razvijena i praktički besplatna zdravstvena zaštita kakvu ima malo koja zemlja svijeta. Hrvatska ima univerzalni i obvezni sustav zdravstvenog osiguranja, koji omogućuje besplatno liječenje u primarnoj zdravstvenoj skrbi kao i u svim državnim bolnicama.

OECD i Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, u posljednjem su istraživanju prije pandemije koronavirusa utvrdile kako socijalne razlike i nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU-a. Pa tako, između ostalog, žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina kraće od žena s visokim obrazovanjem. U članicama EU-a ta je razlika u prosjeku oko 4 godine.

Hrvati imaju lošiju kvalitetu života u starosti

No, da ne bi ispalo kako je kod nas sve idealno, istraživanje OECD-a pokazalo je da građani Hrvatske u starosti, imaju lošiju kvalitetu života. Nakon što navrše 65 godina života Hrvati mogu očekivati da će živjeti još 17 godina, ali samo 5 godina biti će zdravi. Nakon toga će se 12 godina boriti s raznim bolestima, dijelom zbog pretilosti, loših prehrambenih navika, pušenja, konzumiranja alkohola i izostanka fizičke aktivnosti. Za razliku od njih, građani EU-a nakon 65 godine žive još deset godina u dobrom zdravlju.

I u Hrvatskoj postoje razlike u dužini životnog vijeka. Žene na otocima žive dvije do sedam godina dulje od žena s kopna, prema studiji koju je Hrvatski medicinski časopis objavio 2018. Međutim, istraživači su uočili da se razlike u očekivanoj životnoj dobi otočana u odnosu na građane koji žive u kontinentalnom dijelu zemlje, postupno smanjuju. Procjenjuje se da stanovnici otoka, na kojima se sve više razvija turizam, više nisu lišeni stresova vezanih za obavljanje svakodnevnih poslova. Također, otočani su izgubili dugovječnost zbog sve manje privrženosti tradicionalnoj mediteranskoj prehrani i načinu života.

Zbog pandemije korona virusa prvi puta nakon sedamdesetak godina u svijetu je došlo do smanjenja očekivanog životnog vijeka. U Hrvatskoj se životna dob smanjila za oko 9 mjeseci, dok je u Europi, kod zemalja koje su imale najmanju smrtnost od Covida – 19, smanjio za nekoliko mjeseci. U Španjolskoj je međutim životni vijek smanjen za čak godinu i pol. Inače, u Europi se posljednjih šezdesetak godina životni vijek svakog desetljeća produživao za otprilike 2 godine.