Nekad je nužno odabrati stranu

Otkriveno kako je banka Credit Suisse pomagala moćnicima i špijunima u skrivanju golemog bogatstva

Banka je držala stotine milijuna dolara šefova država, obavještajaca i sankcioniranih poduzetnika

A picture taken on June 13, 2016 shows a branch of Swiss banking giant Credit Suisse behind a window under the rain, in Basel. / AFP PHOTO / FABRICE COFFRINI
FOTO: AFP

Popisi klijenata švicarskih banaka spadaju među najstrože čuvane tajne na svijetu, čime se štiti identitete nekih od najbogatijih ljudi na planetu i tragove o tome kako su akumulirali bogatstvo. Curenje podataka iz Credit Suisse, jedne od najpoznatijih svjetskih banaka, otkriva kako je banka držala stotine milijuna dolara šefova država, obavještajnih dužnosnika, sankcioniranih poduzetnika i kršitelja ljudskih prava, piše The New York Times.

Nakon što su deseci medija objavili rezultate koordiniranih istraga u stilu Panamskih papira o curenju podataka o tisućama računa koji su tamo pohranjeni prethodnih desetljeća, iz Credit Suisse su jučer priopćili da “snažno odbacuju” optužbe, javlja Reuters.

Račune u banci imali su mnogi moćnici

Samozvani zviždač otkrio je informacije o 18.000 bankovnih računa, otvorenih u periodu od 1940. do 2010. godine, njemačkome Süddeutsche Zeitungu, koji ih je podijelio s neprofitnom novinarskom grupom Organized Crime and Corruption Reporting Project i 46 drugih novinskih organizacija uključujući New York Times, The Guardian i Le Monde.

Među ljudima za koje se navodi da drže iznose vrijedne milijune dolara na računima Credit Suisse bili su jordanski kralj Abdullah II i dva sina egipatskog moćnika Hosnija Mubaraka. Među ostalim vlasnicima su sinovi šefa pakistanske obavještajne službe koji su osamdesetih godina pomogli prebaciti milijarde dolara iz SAD-a i drugih zemalja mudžahedinima u Afganistanu, te venezuelanski dužnosnici upleteni u dugotrajni korupcijski skandal.

Zakon se uglavnom ne provodi

Curenje podatka pokazuje da je banka Credit Suisse otvorila račune i služila ne samo ultrabogatima, već i ljudima čije bi problematične aktivnosti bile očite svakome tko im je googlao ime. “Švicarske banke dugo su se suočavale sa zakonskim zabranama primanja novca povezanog s kriminalnim aktivnostima”, rekao je Daniel Thelesklaf, bivši čelnik švicarske agencije za borbu protiv pranja novca. “Ali, zakon se uglavnom ne provodi”, kazao je. “Credit Suisse snažno odbacuje optužbe i insinuacije o navodnim poslovnoj praksi banke”, rekli su iz banke u priopćenju.

Mnogi računi datiraju desetljećima unatrag, u vrijeme u kojem su zakoni, praksa i očekivanja financijskih institucija bili vrlo različiti od današnjih, navodi Reuters. “A izvješća o tim pitanjima temelje se na djelomičnim, netočnim ili selektivnim informacijama izvučenim iz konteksta, što rezultira tendencioznom tumačenjima poslovanja banke”, kaže glasnogovornica banke.

“Iako banka ne može komentirati klijente, otprilike 90 posto računa danas je zatvoreno ili su bili u procesu zatvaranja prije zaprimanja upita novinara. Od toga ih je više od 60 posto zatvoreno prije 2015. godine. Što se tiče preostalih aktivnih računa, zadovoljni smo što su poduzete akcije. Nastavit ćemo analizirati pitanja i poduzimati dodatne korake ako bude potrebno”. Glasnogovornica dodaje da se “čini da je curenje dio usklađenih napora da se diskreditira banka i švicarsko financijsko tržište”.

Očekuje se pojačanje nadzora švicarske bankarske industrije

Curenje prati takozvane Panama Papers iz 2016. godine, Paradise Papers iz 2017. godine i Pandora Papers iz prošle godine. Svi dokumenti razotkrivaju tajnoviti rad banaka, odvjetničkih društava i offshore kompanija koji dopuštaju bogatim ljudima i institucijama, uključujući i one optužene za zločine, da premještaju enormne svote novca van očiju poreznika ili zakona, navodi NYT.

Nova objava vjerojatno će pojačati pravni i politički nadzor švicarske bankarske industrije, a posebno Credit Suisse. Banka je već potresena zbog nedavne smjene dvaju najviših rukovoditelja banke. Zbog čvrstih zakona o bankarskoj tajni, Švicarska je dugo bila utočište za ljude koji žele sakriti novac. U prošlom desetljeću Credit Suisse i UB bile su mete vlasti SAD-a i drugdje, tijekom nastojanja suzbijanja utaje poreza, pranja novca i drugih zločina.

Račune su imali ljudi umiješani u zavjeru oko venecuelanske naftne tvrtke

Banka Credit Suisse je 2014. godine priznala krivnju za urotu kako bi pomogla državljanima SAD-a u podnošenju lažnih poreznih prijava, zbog čega su pristali platiti novčane kazne od 2,6 milijardi dolara. Tri godine poslije platili su Ministarstvu pravosuđa 5,3 milijarde dolara kazne zbog prekršaja u marketingu hipotekarnih vrijednosnih papira.

Prošle jeseni platili su 475 milijuna dolara kazne američkim i britanskim vlastima zbog podmićivanja vlasti u Mozambiku. A ovog mjeseca u Švicarskoj je počelo suđenje u kojem je banka Credit Suisse optužena da su dopuštali trgovcima drogom da peru milijune.

Među najvećim otkrićima je da je banka Credit Suisse nastavila poslovati s klijentima čak i nakon što su dužnosnici banke označili sumnjive aktivnosti oko financija. Postojalo je oko 25 računa Credit Suisse, s oko 270 milijuna dolara koje su pripadale osobama optuženima da su umiješane u zavjeru oko venecuelanske naftne tvrtke, a računi su ostali otvoreni i nakon što je skandal izašao u javnost, pa su tek kasnije zatvoreni.

Računi otvoreni i mjesecima nakon izricanja sankcija

Držali su i račune poslovnog čovjeka iz Zimbabvea kojeg su američke i europske vlasti sankcionirale zbog veza s predsjednikom Mugabeom. Računi su ostali otvoreni nekoliko mjeseci nakon izricanja sankcija.

Tu su i mnogi računi povezani s državnim dužnosnicima s Bliskog istoka i šire, a da se ne zna kako su ta golema bogatstva akumulirana. Sinovi bivšeg egipatskog predsjednika Mubaraka držali su šest računa na različitim mjestima, s velikim svotama, jedan sa 193 milijuna dolara. Odvjetnici su ustvrdili da sva imovina proizlazi iz njihovih “uspješnih profesionalnih poslovnih aktivnosti.”

Švicarski novinari ne smiju pisati na temelju internih podataka banke

Jordanski kralj Abdulah imao je šest računa, na jednom je bilo više od 224 milijuna dolara. Branio se da je to dio kraljevog privatnog bogatstva korištenog za osobne troškove, projekte za pomoć Jordancima i održavanje islamskih svetih mjesta u Jeruzalemu čijih je on čuvar.

Zapise koji su procurili prije više od godinu dana njemačkome Süddeutsche Zeitungu dostavila je neidentificirana osoba. Od deset novinskih organizacija koje su surađivale na projektu, niti jedna nema sjedište u Švicarskoj, gdje zakon od 2015. godine zabranjuje novinarima pisanje na temelju internih podataka banke.

Zviždač je švicarske zakone nazvao nemoralnima. “Izlika o zaštiti financijske privatnosti samo pokriva sramotnu ulogu švicarskih banaka kao suradnika utajivača poreza”, kaže zviždač, a prenosi NYT.