Otkriveno kako je Kuščević sam nagovarao ljude da njegovoj ženi jeftino prodaju zemlju na kojoj je kasnije zaradio

Kako je Kušćević došao do zemljišta u Grškoj?

Sada će nastavku istrage bivši načelnik općine Nerežišća i službeno odgovarati zbog sumnji u malverzacije sa zemljištem u uvali Grška. Naime, Kuščević je od kolovoza 2011. do kolovoza 2015. bio koordinator donošenja I. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja svoje općine, a u tom procesu nije prihvaćen Marinovićev zahtjev da se njegovo poljoprivredno zemljište od 105 tisuća metara kvadratnih uvrsti uvrsti u plan za izgradnju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Zato je Marinović, kako tvrdi USKOK, s Kuščevićem dogovorio da će to biti učinjeno u II. izmjeni prostornog plana.

Dogovori s poduzetnikom Marinovićem

Osim toga dogovorili su se da će Marinović kao protuuslugu Kuščeviću dati dio svog zemljišta. Radilo se o dijelu na kojem se nalazila vapnenica, stara nastamba koju se moglo urediti u gospodarsku zgradu, a do nje je Marinovićeva firma trebala tadašnjem načelnik Nerežišća osigurati i nesmetan prilazni put.

Da prikriju daj dogovor Kuščević i Marinović su se, prema rješenju o proširenju istrage, dogovorili da u ugovor upišu ime Kuščevićevog šogora Ivice Žuvića, te da naznače cijenu od 5.180 eura koju zapravo nitko nije trebao platiti Marinoviću. To je i realizirano do kraja 2012. godine, a Kuščević je, kako smatra USKOK, autorima prostornog plana predložio da Gršku uvrste u plan za izgradnju OPG-a. Marinović je tamo nastavio graditi i raditi, a Žuvić je dio zemljišta i vapnenicu prenio u vlasništvo Kuščevićevog oca.

I suprugu je uvukao u ilegalni biznis

USKOK će dalje istraživati i kako je Kušćević u dogovoru sa svojom suprugom Zoranom od prosinca 2008. do ožujka 2018. kupovao poljoprivredna zemljišta koja su kasnije Prostornim planom prenamijenjena u građevinska. Nakon te prenamjene gospođa Kuščević zemljišta je prodavala.

Kad je kupovao ta zemljišta tadašnji načelnik Nerežišća prešutio je vlasnicima kako bi njihove poljoprivredne parcele jednog dana mogle biti obuhvaćene građevinskom zonom. Sve ugovore potpisala je Kuščevićeva supruga. Zemljišta je platila ukupno 60 tisuća kuna. Kasnije ih je većinu prodala kao građevinske i zaradila najmanje 3.327.846,77 kuna.

Kako je oštetio vlastitu firmu?

Posljednja točka rješenja o proširenju istrage tereti Kučćevića za manevar s poslovnim prostorom u vlasništvu obiteljske firme, što je lani otkrio Telegram.

Naime, kada je u kolovozu 2013. postalo izvjesno da bi firma Kuščević d.o.o. mogla otići u stečaj zbog nelikvidnosti i dugova vjerovnicima, Kuščević je od svog tasta, kojeg je postavio za direktora, tražio da s njim sklopi ugovor o kupoprodaji četiri poslovna prostora u poslovnoj zgradi u Supetru. Radilo se o ukupno 328,63 metra kvadratna poslovnog prostora koje je Kuščević kupio po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti. Učinio je to iako je znao da se radi o jedinoj vrijednoj imovini tvrtke.

Ugovor je sklopljen 12. srpnja 2010. s iznosom od 1.085.000 kuna.

Kako je prevario banku i državu?

Uslijedio je novi manevar kojim je trebalo izbjeći da banka kao založni vjerovnik ne pokrene postupak prodaje ovih nekretnina zbog kredita za koji ih je firma založila. Tako je dogovoreno da će sam Lovro Kušćević preuzeti preostali dio kredita u iznosu od 117.000 eura čime bi zapravo podmirio dio kupoprodajne cijene, dok bi ostatak od 236.000 kuna trebao isplatiti na žiro-račun tvrtke. No, USKOK tvrdi da to nikada nije učinio.

Nakon što je Trgovački sud u Splitu proveo skraćeni stečajni postupak nad firmom Kuščević d.o.o. i izbrisao ju 5. srpnja 2013. iz sudskog registra, Kuščević je poslovni prostor firmi Svpetrvs prodao za 301.000 eura odnosno 2.259.536,87 kuna. Na taj je način na štetu vlastite tvrtke zaradio 1.410.536,87 kuna, dok je državni proračun i vjerovnike oštetio za najmanje 277.808,64 kune.