Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Sjećate se afere sa zaraženim mesom? Upravo smo otkrili da je Tolušić ukinuo 1129 inspekcija godišnje

Prije dolaska ministra Tolušića, godišnje su se provodile 4292 inspekcije mesa, on je taj broj srezao na 3163

ZADNJA IZMJENA: ožu. 17, 2019
Foto: TG ilustracija

Samo mjesec dana nakon što je 19. listopada 2016. postao ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić – činilo se tada – odlučio se ozbiljno uhvatiti u koštac s provjerom kvalitete hrane koja se nudi hrvatskim građanima. Potkraj studenoga 2016. objavljeni su rezultati pojačanog nadzora Veterinarske inspekcije Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane u deset opskrbljivača velikih trgovačkih lanca.

Nalaz je bio šokantan: utvrđeno je čak 42,7 tona mesa kojem je istekao rok valjanosti, za koje nije pronađena dokumentacija o sljedivosti, ili je bilo smrznuto pred sam istek roka valjanosti.
To meso je uništeno, a u nekim trgovačkim lancima (tada je objavljeno i kojim) pronađeno je meso peradi koje ”predstavlja rizik za zdravlje ljudi, posebice djece i starijih”, u drugom je utvrđeno kako ”prostorije u kojima se posluje s hranom nisu čiste, održavane i u dobrom stanju”.

Pronađeno je i smrznuto pileće meso s Tajlanda koje je bilo pozitivno na salmonelu, kao i niz drugih nepravilnosti, pa je podnesena hrpa optužnih prijedloga, a novopečeni ministar pobrao je simpatije javnosti jer se, kako je izgledalo, uhvatio u koštac s velikim igračima i odlučio uvesti reda na tržište hrane.

Broj inspekcijskih nadzora opao za više od tisuću godišnje

Danas, dvije i pol godine kasnije, u mandatu istog ministra – pokazao je najnoviji skandal sa zaraženim poljskim mesom – hrvatsku se javnost danima uvjeravalo kako nema razloga za zabrinutost kad je hrana u pitanju, a onda se na kraju priznalo kako je ipak zaraženo meso dospjelo u Hrvatsku i kako je u samo nekoliko dana, u čak 57 prodavaonica brze hrane, pojedeno između 570 kilograma i 8,5 tona opasnog goveđeg kebaba.

No, još porazniji podatak bio je onaj iz Tolušićevog ministarstva, poslan Telegramu, kako ondje uopće ne znaju kolike se količine mesa uvoze u Hrvatsku, već o tome brine Hrvatska gospodarska komora.

Telegram je u posjedu podataka o dramatičnom padu broja inspekcijskih nadzora, koji se rapidno smanjuje iz godine u godinu. Dok je 2014. i 2015. godine (u mandatu Tihomira Jakovine) broj inspekcijskih nadzora hrane životinjskog podrijetla iznosio 4.292, odnosno 4.276, u mandatu Tomislava Tolušića, pak, 2017. i 2018. godine opao je za više od tisuću godišnje. Tako je u 2017. obavljeno 3.179, odnosno 3.163 u 2018. godini. Dakle, broj inspekcijskih nadzora, kad je riječ o hrani životinjskog podrijetla, smanjen je za četvrtinu.

Ozbiljno se pogoršao nadzor uvjeta držanja i uzgoja životinja

Kad je riječ o prometu životinja (podsjećamo na nedavni Telegramov tekst o dramatičnom porastu broja tzv. plutajućih goveda, onih kojima se gubi trag nakon odlazaka s farme), situacija je ista. Dok je u 2014. i 2015. broj inspekciji nadzora prometa životinjama bio 658, odnosno 698, u 2017. i 2018. pao je na samo 478, odnosno 453.

Ništa bolje nije ni s nadzorom uvjeta držanja i uzgoja životinja. I tu je pad dramatičan. Dok je, primjerice, takvih nadzora u 2014. bilo 5.836, u prošloj godini taj se broj prepolovio i iznosio 2.982. No, puno više od toga govori podatak da je 2014. godine, kada su tijekom kontrole uvjeta u kojima se drže i uzgajaju životinje protiv vlasnika podignuto četiri kaznene prijave, a taj se broj u prošloj godini popeo na sedam. To bi, kad je o uvjetima držanja i uzgoja životinja riječ, moglo značiti da se zbog smanjene kontrole stanje na terenu ozbiljno pogoršalo.

Ministarstvo troši golemi novac na financiranje inspekcija

Kada se, pak, pogledaju opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane pri Veterinarskoj inspekciji, vidljivo je kako je u 2014. godini bilo ukupno, po svim osnovama (a radi se o više od 60 kategorija različitih nadzora, od iskrcajnih mjesta, ribarnica, objekata za obradu trupova odstrijeljene divljači, objekata za preradu mlijeka, klaonica, pakirnih centara i slično) bilo 20.888. Broj istih takvih kontrola u prošloj godini smanjen je na 13.032. I tu je zanimljiv broj omjera kaznenih prijava. Dok ih je na daleko većem broju inspekcijskih nadzora (20.888) bilo 16, na trećinu manjem broju (13.032) bila je samo jedna kaznena prijava manje, ukupno 15.

Telegram je u posjedu više ugovora koji pokazuju da Ministarstvo poljoprivrede troši ogroman novac na financiranje inspekciji nadzora. Tako je ugovorom o laboratorijskim pretragama hrane životinjskog podrijetla za 2018. godinu, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatskom veterinarskom institutu (čiji je vlasnik država) platilo ukupno 3.342.302 kuna, uvećanih za PDV. Taj ugovor potpisali su ministar Tolušić i ravnatelj spomenutog instituta prof. dr. sc. Boris Habrun.

Ugovorom o laboratorijskim pretragama hrane za životinje (za potrebe provedbe plana monitoringa za životinjsku hranu u 2018. godini) isti je dvojac dogovorio posao u iznosu od 870.840 kuna, također uvećanih za iznos PDV-a. U istoj godini sklopljen je i ugovor o provođenju plana kontrole pošiljaka iz inozemstva i to u iznosu 299.960 kuna bez PDV-a.

Veterinarskom institutu isplaćuju se deseci milijuna kuna

U 2017. godini, samo za potrebe određivanja rezidua (ostatak bioloških ili kemijskih tvari koje se u određenim količinama dopušteno koriste u proizvodnji hrane), u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla zaključen je između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog veterinarskog instituta ugovor za obavljanje tih usluga u ukupnom iznosu od 12.222.615 kuna uvećanih za iznos PDV-a.

Iste godine Ministarstvo i Veterinarski institut potpisuju i ugovor o obavljanju poslova terenske i laboratorijske dijagnostike zaraznih, nametničkih i drugih bolesti životinja za iznos od 40.443.263,96 kuna, dakako uvećanih za PDV. Radi se tek o nekoliko ugovora (u čijem je posjedu Telegram) iz kojih je vidljivo da se troši ogroman proračunski novac kako bi se osiguralo da hrvatski građani budu sigurni u hranu koju kupuju i konzumiraju.

Slučaj s poljskim mesom dokazuje da sustav nije učinkovit

No, na nedavnom primjeru poljskog mesa pokazalo se kako sustav nije previše učinkovit. Kad je buknula afera, načelnik Sektora veterinarske inspekcije Gordan Jerbić izjavio je Hini kako je ”uvidom u dokumentaciju koja prati svaku životinjsku pošiljku unesenu u Hrvatsku, ustanovljeno da iz te klaonice nikada nije uvezeno meso”.

No, javnost nikada nije pokazan dokument koji bi to potkrijepio, kao što nikada nije pokazano ni izvješće o tome da je Veterinarska inspekcija 2018. godine obavila više od 14.000 službenih kontrola. Inače, izvješća o radu Veterinarske inspekcije javno se ne objavljuju, a posljednje koje je dostupno datira od prije pet godina, iz 2014. godine.

Da bi se umirilo javnost iz istog je izvora rečeno kako je ”Veterinarska inspekcija protekle godine, vezano uz kontrole živih životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, napravila više od 14.000 službenih kontrola” te da je ”tom prilikom, samo što se tiče svježeg mesa, uzeto više od 4.500 uzoraka domaćeg i uvezenog mesa”.

Javnost nikad nije vidjela papire koji dokazuju da nema zaraženog mesa

Načelniku Sektora veterinarske inspekcije moralo se vjerovati na riječ, jer javnosti nikakvi dokumenti nisu predočeni, iako bi to Planom uzorkovanja hrane životinjskog podrijetla, dokumentom na 28 stranica, kojeg je 23. ožujka prošle godine potpisao ministar Tolušić, trebalo biti dostupno javnosti jer se u točki 10. kaže kako se taj posao financira iz Državnog proračuna, odnosno javnim novcem.

No, po neslužbenim informacijama do kojih je došao Telegram, provedbeni plan uzorkovanja po materijalima i broju uzoraka u 2018. nije se razlikovao od plana uzorkovanja za 2017. godinu, kada je uzeto ukupno 3.414 uzoraka, od toga 2.280 uzoraka mesa i proizvoda od svježeg mesa. Brojke se dakle ozbiljno ne slažu, a hrvatski građani nemaju pravo uvida i provjere istinitosti podataka koje im nadležni serviraju.

Drago Hedl
Istraživački novinar
282 članka Više o autoru
Više s weba