Jasno je da Hrvati žele euro. Zašto bi inače u njemu držali većinu ušteđevine?
Oko 85 posto depozita u bankama je u stranoj valuti
I Hrvatski suverenisti, kada je njihova osobna štednja u pitanju, nemaju ništa protiv eura - dapače. Na primjer, najnoviji, najpoznatiji i najbogatiji član njihovog saborskog kluba, Miroslav Škoro, kako je vidljivo iz njegove imovinske kartice, veći dio štednje drži upravo u eurima. S obzirom na takvu strukturu štednje, možda bi kolegama mogao predložiti da referendumsku inicijativu preimenuju u “Hvali kunu, drž’ se eura”.
Hrvatska je krajem prošlog tjedna napravila još jedan korak ka uvođenju eura. U petak je potpisan memorandum o razumijevanju između RH, država članica eurozone i Europske komisije o početku proizvodnje eurokovanica.
Na temelju tog memoranduma može započeti s izradom detaljnog scenarija za prelazak na euro. Plan je, kako je u više navrata izjavljivao guverner HNB-a Boris Vujčić, da Hrvatska 2023. godine bude potpuno spremna za uvođenje eura.
Hrvati jedno govore u anketama, a drugo kada “glasaju novčanikom”
Naravno, nisu svi baš oduševljeni s tom činjenicom, pa su tako Hrvatsku suverenisti pokrenuli referendumsku inicijativu “Zaštitimo hrvatsku kunu”. Smatraju da o ovakvoj temi “ne mogu odlučivati pojedinci”, već da građani odluku o uvođenju eura moraju donijeti na referendumu.
Teško je reći kako bi izgledali rezultati referenduma kada bi se on zaista i održao. U anketi iz 2019. godine, na pitanje treba li uvesti euro 51,7 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno, 40,4 se izjasnilo protiv uvođenja eura, a preostalih 7,9 posto odgovorilo je da ne zna.
Iako je u anketi tek nešto više od polovice građana za uvođenje eura, kada glasaju vlastitim novčanicima, priča je prilično drugačija. Iako je kuna vrlo stabilna u odnosu na euro, te nije bilo većih oscilacija tečaja, udio deviza u depozitima u posljednjih 25 godina uvijek je bio na vrlo visokim razinama, čak do 90 posto, i to usprkos činjenici da su kamate na kunske depozite bile znatno više u odnosu na euro, ili neku drugu valutu.
“Suverenist” Škoro većinu štednje drži u eurima
Oročeni i štedni depoziti u bankama, koje uglavnom drže građani, trenutno iznose oko 200 milijardi kuna, od čega ih je 85 posto u stranoj valuti – većina, naravno, u eurima. Zbog takvog, prilično iracionalnog ponašanja štediša, i većina kredita vezana je uz strane valute. Naime, banke pokušavaju uskladiti valutnu strukturu kredita i štednje, odnosno aktive i pasive.
I Hrvatski suverenisti, kada je njihova osobna štednja u pitanju, nemaju ništa protiv eura – dapače. Na primjer, najnoviji, najpoznatiji i najbogatiji član njihovog saborskog kluba, Miroslav Škoro, kako je vidljivo iz njegove imovinske kartice, veći dio štednje drži upravo u eurima. Ima ušteđevinu od oko 725 tisuća kuna i 409 tisuća eura. S obzirom na takvu strukturu štednje, možda bi kolegama mogao predložiti da referendumsku inicijativu preimenuju u “Hvali kunu, drž’ se eura”.
Euro bi mogao smanjiti kamate na kredite
Uvođenje eura moglo bi hrvatskim građanima donijeti neke vrlo opipljive koristi, poput pada kamata na kredite. Naime, kamatne stope na kredite ovise o više faktora. Osim same marže banke, u nju su uračunati neki rizici i troškovi, poput rizika samog klijenta koji diže kredit, rizika države, regulatornom trošku.
Uvođenje eura smanjit će neke od tih rizika i troškova, te se očekuje pad kamatnih stopa na kredite. To, naravno, povećava i konkurentnost gospodarstva, jer ako se hrvatske tvrtke zadužuju znatno skuplje u odnosu na konkurenciju iz zemalja eurozone, jasno je da su u nepovoljnijem položaju. Također, nestat će troškovi konverzije valuta – kuna u eure i obratno. Postoje procjene da taj trošak u Hrvatskoj iznosi do 0,3 posto BDP-a godišnje, što nije zanemarivo.
Hrvatska ulaskom u eurozonu dobiva i pristup Europskom mehanizmu za stabilnost, koji pomaže državama u financijskim problemima. Na primjer, ako se neka država nađe u toliko velikim financijskim problemima da izgube pristup financijskim tržištima, odnosno da se ne mogu više zadužiti – sjetimo se Grčke – mogu zatražiti pomoć Europskog mehanizma za stabilnost.
Hoće li rasti cijene?
Što se tiče mogućih negativnih posljedica uvođenja eura, zagovornici zadržavanja nacionalne valute najčešće ističu gubitak monetarnog suvereniteta. Naime, uvođenjem eura Hrvatska gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku.
Osim toga, postoji i strah od povećanja cijena. Istraživanja u zemljama koje su ranije uvele euro pokazuju da je rast cijena bio minimalan, ali su potrošači često imali dojam da su stvari koje svakodnevno kupuju znatno poskupjele. Dosadašnja iskustva pokazuju da je euro donio poskupljenje usluga u restoranima, kafićima, frizerskim uslugama, poskupjeli su i pekarski proizvodi i slično.