Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ova zemlja se stvarno iživljava na poduzetnicima. Uspješna tvrtka ostala je bez potpore jer traži premalo novca

Tvrtka iz Slavonije vlastitom je pameću razvila proizvode priznate na svjetskom tržištu; hrvatskom ministarstvu to nije dovoljno

ZADNJA IZMJENA: stu. 11, 2018

Jedna uspješna slavonska tvrtka (podaci poznati redakciji), specijalizirana za proizvodnju vrlo kvalitetne građevinske stolarije, čiji se proizvodi izvoze u gotovo sve europske i mnoge prekomorske države, javila se na natječaj Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO) za dodjelu bespovratnih novčanih sredstava. Projektna prijava koju je objavio MINGO zvala se ”Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu”.

Najzanimljivije u ovoj priči jest podatak da je najmanji iznos za koji se neka tvrtka mogla javiti bio 760.000 kuna, a najveći 7,6 milijuna kuna. Tako je stajalo u javno objavljenim kriterijima. Valja dakle, za ovu priču, zapamtiti da je najmanji iznos za koji se moglo poslati zahtjev bio, ponavljamo, 760.000 kuna.

Obrazloženje koje treba pažljivo pročitati

Slavonska tvrtka koja se, rekli smo, bavi proizvodnjom građevinske stolarije i koja je vlastitom pameću razvila proizvode prepoznate i priznate na svjetskom tržištu, javila se na natječaj MINGO-a, raspisan 9. prosinca 2016. godine. Podnošenje projektnih prijedloga bilo je moguće do 31. prosinca 2017. godine, a nakon prve faze provedbe koja sadrži zaprimanje, registraciju i administrativnu provjeru, MINGO je krenuo s drugom fazom postupka. Ona uključuje provjeru prihvatljivosti prijavitelja projekta, aktivnosti i troškove, te ocjenjivanje kvalitete.

U toj, drugoj fazi postupka, naša slavonska tvrtka ispala je iz igre. Iz Ministarstva gospodarstva, s potpisom pomoćnice ministra, Nataše Kulakowski Kramarić, obavijestili su ih 7. svibnja ove godine, kako ponuda tvrtke nije prihvaćena jer ”nije usklađena s kriterijima prihvatljivosti te ne udovoljava zahtjevima u 2. fazi postupka dodjele” bespovratnih sredstava.

A sada pažljivo pročitajte razlog: slavonska tvrtka od MINGO-a tražila je 743.150 kuna, jer je prema njihovoj računici toliko novca zahtijevao predložen projekt. No, u MINGO-u njihov su zahtjev hladno odbacili jer u kriterijima stoji kako najmanji iznos koji je moguće tražiti jest 760.000 kuna. Zahtjev naše slavonske tvrtke bio je manji za 16.850 kuna. I to ih je stajalo izbacivanja iz igre.

Kako su ih hladno samo isključili iz igre

Evo kako je to, u odbijajućoj odluci MINGO obrazložio: ”Prijavitelj [slavonska tvrtka] u poglavlju Izvor financiranja prihvatljivosti troškova projekta za ukupno prihvatljive troškove od 1.486.300,37 kuna uz prosječno traženi intenzitet potpore od 49,9999876 posto, potražuje iznos potpore od 743.150 kuna”. Na osnovu toga MINGO zaključuje i o tome obavještava našu slavonsku tvrtku, kako su, eto omašili, jer: ”zaključeno je da traženi iznos potpore (743.150 HRK) predstavlja iznos koji je manji od propisanog najvišeg iznosa potpore (760.000 HRK) koja se može dodijeliti sukladno ovom pozivu”.

Ministarstvo gospodarstva, dakle, uopće se nije željelo baviti kvalitetom ponuđenog projekta niti njegovim značenjem za daljnje poslovanje tvrtke (koja, usput, radi u jednom malom mjestu i generator je gospodarskog razvoja te sredine), već su ih birokratski hladno isključili iz igre.

Odgovor na ključno pitanje, naravno, nismo dobili

Telegram se obratio Ministarstvu gospodarstva i malog poduzetništva sa zamolbom da netko stručan i nadležan odgovori na jednostavno pitanje: Zašto, zbog kojih razloga, Ministarstvo ne prihvaća projekte čija je vrijednost (u ovom slučaju neznatno) manja od minimalnog iznosa koji se dodjeljuje?

Kao što smo i pretpostavljali odgovor na to ključno pitanje nismo dobili. U nepotpisanoj e-poruci koja nam je stigla, o tome ne piše ništa, a ako imate volje, pročitajte:
”Temeljem odredbi prethodno istaknutih Programa, kao i rezultata provedenih analiza i prijedloga stručnjaka uključenih u radnu skupinu za pripremu Poziva, u Pozivu su definirani iznosi i intenziteti bespovratnih sredstava koje je moguće dodijeliti pojedinom projektu te je navedeno sljedeće:

“Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom projektu iznosi 760.000,00 HRK. Ukupni iznos državne potpore i potpore male vrijednosti ne može prijeći prag od 7.600.000,00 HRK.”

”Prethodno navedeni uvjet jedan je od uvjeta prihvatljivosti projekta”, piše dalje u odgovoru iz Ministarstva graditeljstva i nastavlja. ”S njime su, kao i ostalim uvjetima prihvatljivosti prijavitelji bili unaprijed upoznati s obzirom da je i u dokumentaciji Poziva, kao i na prezentacijama Poziva i odgovorima na postavljena pitanja za predmetni Poziv više puta naglašeno da projektni prijedlozi moraju udovoljiti svim navedenim uvjetima prihvatljivosti. Osim toga, tijekom postupka dodjele bespovratnih sredstava Ministarstvo se, kako je propisano člankom 125. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, vodi načelima jednakog postupanja i transparentnosti, što znači da se svi projektni prijedlozi vrednuju na jednak način prema unaprijed definiranim i javno objavljenim uvjetima”.
Kako bi se ono reklo: Sapienti sat.

Sjećate se onog famoznog natječaja ‘najbrži prst’?

Ovaj nevjerojatan događaj u kojem je jedna uspješna tvrtka ostala bez mogućih stotinjak tisuća eura bespovratnog novca, najbolje svjedoči zašto nam je poduzetništvo tu gdje jest, uza svu silnu halabuku koju razna ministarstva podižu pričama o skrbi za pomoć tvrtkama. Valja se samo sjetiti sličnog cirkusa s kraja kolovoza ove godine kada su Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta poništili natječaj ”Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz IKT”, jer se pokazala sva apsurdnost načina na koji su zahtjevi morali biti podneseni.

U medijima ta je afera nazvana ”najbrži prst”, po uzoru na televizijske kvizove, jer je bilo važno najbrže kliknuti na ikonu kojom su se zahtjevi elektronskom poštom slali ministarstvu. Kako je to izgledalo svjedoči i objavljeni podatak da je tako proveden natječaj trajao samo 35 sekundi jer je u tom roku informacijski sustav u ministarstvu obustavio prihvate drugih prijava, budući da je iznos bespovratnih sredstva obrađenih projektnih prijava za tih 35 sekundi premašio iznos od 200 posto previđenog novca za potpore.

Drago Hedl
Istraživački novinar
103 članka Više o autoru