Nekad je nužno odabrati stranu

Ova žena ima realnu šansu postati nova njemačka kancelarka

Tko je Annalena Baerbock, kandidatkinja Zelenih koja sve više razvaljuje

FOTO: Marijan Mikolić, Telegram/Pixsell

Četiri mjeseca nakon stravične nesreće u japanskoj Fukushimi, pred ljeto 2011. godine, njemački Bundestag potvrdio je golemom većinom odluku da će Njemačka kroz naredno desetljeće zatvoriti svoje nuklearne elektrane. Samo nekoliko mjeseci ranije, vlada kancelarke Angele Merkel bila je odustala od ubrzanog gašenja nuklearki, ali tragedija u Fukushimi sve je promijenila.

Pod pritiskom javnosti, koja je sada bila dodatno prestravljena, te suočena s naglim skokom popularnosti Zelenih, Merkel je bila prisiljena na zaokret. U tjednima nakon katastrofe u Japanu, građani su na ulicama tražili brzo zatvaranje nuklearki, dok su Zeleni u anketama skočili na preko 20 posto podrške. Merkel je morala djelovati.

Propitivanje budućnosti Zelenih

Unatoč anketnom rastu popularnosti, potez vladajućih demokršćana (koji je dobio široku parlamentarnu podršku) otvorio je pitanje dugoročne političke relevantnosti Zelenih. Stranka, koja je izrasla i na antinuklearnim prosvjedima, već se transformirala iz nekadašnjeg prosvjednog pokreta u mainstream političku opciju, ali su sada ipak ostali bez jedne od svojih ključnih mobilizirajućih tema.

Kad se analize s početka prošlog desetljeća čitaju danas, propitivanje političke budućnosti njemačkih Zelenih čini se krajnje preuranjenim. Danas, deset godina kasnije, rasprave o budućnosti Zelenih dijalmetralno su suprotne: može li ta stranka, nakon rujanskih izbora, postati dominantna politička opcija?

Ne samo junior partner u koaliciji koja će voditi Njemačku – tu ulogu već su imali na prijelazu iz 90-ih u 2000-te godine, kada su bili manji partner u koaliciji sa socijaldemokratima – nego vodeća stranka koja će formirati vladu.

Događaj za pamćenje

Ankete kažu da je ono što je donedavno bilo gotovo nezamislivo, sada ostvarivo. Bio bi to izuzetan rasplet: kao da, na primjer, u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora zeleno-lijeva koalicija Možemo! bude u poziciji da sastavi vladu, a da HDZ (ili SDP) u toj vladi budu junior partneri (treba, međutim, napomenuti da su njemački Zeleni na političkoj sceni već 40 godina).

Kad su Robert Habeck i Annalena Baerbock prošlog ponedjeljka zakoračili pred publiku, nije se, doduše, osjećala euforija, niti su se čule ovacije razdraganog stranačkog članstva. Zbog pandemije koronavirusa, događaj je bio virtualan, ali ipak ništa manje pamtljiv: prvi puta Zeleni su nominirali jednu kandidatkinju za kancelarku, potvrđujući tako da i sami vjeruju da im je ono čemu se dosad nisu nadali, sada realna opcija.

Kritike zbog manjka iskustva

“Borbena, fokusirana, snažna” Annalena Baerbock bit će kandidatkinja Zelenih za kancelarsku dužnost, objavio je Robert Habeck, koji upravo s njom zajednički vodi stranku. Zeleni imaju dvojno predsjedništvo, a aktualni dvojac izabrali su u siječnju 2018. godine. Izbor je tada bio pomalo neobičan jer je bilo uobičajeno da stranka bira vodstvo koje će predstavljati i umjereno i lijevo krilo stranke.

I Habeck i tada 37-godišnja političarka pripadaju, međutim, umjerenoj struji. Habeck je pritom imao više političkog iskustva, bio je ministar i zamjenik saveznog premijera u Schleswig-Holsteinu, dok je njegova supredsjedateljica bila ‘samo’ zastupnica. Nedostatak iskustva na izvršnim funkcijama predbacuje joj se i sada, kada je ušla u utrku za kancelarku.

Nova politička zvijezda

Karizmatičnog Habecka smatralo se sigurnim izborom za top funkcije na nacionalnoj razini, budu li, naravno, Zeleni u poziciji da ih popunjavaju. Stoga je u siječnju 2018., kada je u crnoj kožnoj jakni izašla pred stranačke pristaše na izbornoj konvenciji, malotko predviđao da će Annalena Baerbock, tada slabo poznata izvan vlastite stranke, tako strelovito napredovati. Ipak, tri godine kasnije njezin izbor nije bio posebno iznenađenje.

Otkako je njezina nominacija objavljena, njemački i europski mediji potrudili su se izvući detalje iz njezinog života i razgovarati s ljudima koji je dobro poznaju: čvrsta je i odlučna, kažu njezini suradnici i poznanici, zna što želi, ali je i spremna na kompromis. Uspješno je koristila medijsku pozornost, pogotovo zadnjih mjeseci kada je kritizirala vladu zbog odgovora na pandemiju.

Od djetinjstva na prosvjedima

Očito joj ne nedostaje natjecateljskog duha, pa se iz arhive izvlače njezini rezultati na gimnastičkim takmičenjima dok je bila tinejdžerica. Spominju se epizode iz njezinog djetinjstva koje su, sasvim izvjesno, formirale njezin politički svjetonazor. Kako je na zidu dječje sobe imala plakat Greenpeacea. Kako se s prijateljicom, a na nezadovoljstvo razrednih kolega, izborila da se u znak prosvjeda protiv rata u Iraku ne održi karneval.

I kako su je mama i tata, socijalna radnica i inženjer, kao djevojčicu vodili na antinuklearne prosvjede. Prije nekoliko mjeseci u intervjuu za Der Tagesspiegel, govoreći o dubokim razlikama i formativnim iskustvima na istoku i zapadu, prisjetila se kako je na prosvjedima bilo vodenih topova, ali bi onda došli kući i „nakon demonstracija na miru pojeli kolač”.

Strelovit uspon kroz stranku

Ambiciozna je, dakako. Njezin politički uspon bio je strelovit, pogotovo zadnjih godina. Početkom 2000-tih studirala je političke znanosti i pravo u Hamburgu, a kasnije je školovanje nastavila u Londonu. Tijekom studija kratko se bavila novinarstvom, a kada se 2005. učlanila u stranku, radila je u uredu njemačke zastupnice Zelenih u Europskom parlamentu. Bila je i savjetnica za vanjsku i sigurnosnu politiku zastupničkog kluba Zelenih u Bundestagu.

Kroz stranačke redove probijala se brzo. Već 2009. vodila je stranački ogranak u Brandenburgu. Ujesen 2013. godine, s nepune 33 godine, na izborima je osvojila zastupničko mjesto u Bundestagu. Samo osam godina kasnije prometnula se u ozbiljnu kandidatkinju za kancelarku. Put Angele Merkel od novoizabrane zastupnice do šefice vlade trajao je 15 godina.

Emocije pomiješane s politikom

U prvom zastupničkom mandatu Annalena Baerbock bila je fokusirana na klimatsku politiku. Sudjelovala je na svim bitnijim globalnim skupovima o klimi, uključujući i ključnu konferenciju u Parizu gdje je 2015. godine gotovo 200 zemalja potpisalo sporazum o klimatskim promjenama. U svom kandidacijskom govoru neki dan prisjetila se da je bila tamo “te povijesne večeri”, vješto kombinirajući osobno i emotivno iskustvo s političkom porukom koju je željela poslati.

“Kada je Laurent Fabius, u to vrijeme francuski ministar vanjskih poslova, objavio da je sporazum potvrđen, delegati iz 194 zemlje svijeta pali su jedan drugome u zagrljaj. Moja šestomjesečna kći bila je kraj mene u dječjim kolicima”, ispričala je. Pomislila je, kaže, kako će 2050., godine za koju su postavljeni ambiciozni klimatski ciljevi, njezina kćer imati 35 godina i možda svoju djecu, a ona će biti baka. Uvjerena je, veli, da dotad moramo stvoriti klimatski održivo društvo.

Od Danske do Novog Zelanda

I nakon nominacije ostala je jasna u stavovima oko trenutno gorućih tema, pa i kritičnija od ostalih njemačkih političara iz umjerenih stranaka – u odnosu prema Rusiji i Kini ili, na primjer, prema plinovodu Sjeverni tok 2, koji je u središtu političkih kontroverzi. „Odavno bih povukla političku podršku za Sjeverni tok 2”, prenose mediji njezine izjave u intervjuu za nedjeljno izdanje Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

Zbog brzog političkog uzleta, godina i stila, Annalenu Baerbock mediji ovih dana uspoređuju s drugim mladim političarkama koje su preuzele top dužnosti u svojim zemljama: Mette Frederiksen koja je sa 41 godinom postala premijerka Danske; Sanna Marin koja je sa 34 godine došla na čelo finske vlade; na drugoj strani svijeta novozelandska premijerka Jacinda Ardern, vršnjakinja njemačke političarke, koja je globalnu pozornost privukla uspješnim upravljanjem korona-krizom.

Hoće li im se priključiti Annalena Baerbock? Jesu li, nakon 16 godina vlasti Angele Merkel, njemački birači spremni na ovakvu promjenu? Anketna istraživanja uglednih agencija pokazala su trend rasta popularnosti Zelenih koji su u nekoliko recentnih anketa čak prešli u vodstvo, ostavivši iza sebe, sa jedan do šest bodova razlike, vladajući CDU/CSU (radi se o razlici koja obično ulazi i unutar raspona statističke pogreške).

Poučak s prošlih izbora

Valja se ovdje, međutim, prisjetiti i 2017. godine, nekoliko mjeseci pred parlamentarne izbore, kada se ozbiljno računalo da dugogodišnju vladavinu Angele Merkel može prekinuti SPD-ov kandidat Martin Schulz. Socijaldemokrati su odjednom uzletjeli u anketama, a bivši predsjednik Europskog parlamenta bio je, činilo se, na dobrom putu da postane kancelar. Nakon izbora i teških koalicijskih pregovora, Schulzova karijera u visokoj politici je završila. Merkel je još uvijek na čelu njemačke vlade.

Kampanja za ovogodišnje izbore bit će dinamična i oštra. Zeleni mogu očekivati udarce i s lijeva i s desna, sve više ako bude rasla njihova popularnost među biračima. Na putu do top dužnosti kandidatkinja Zelenih treba pobijediti dvojicu iskusnih političara, CDU-ovog kandidata za kancelara Armina Lascheta i SPD-ovog Olafa Scholza. Ishod je još jako daleko od odlučenog. Ali ono što je donedavno bilo nezamislivo, sada je realna opcija: da, Annalena Baerbock mogla bi naslijediti Angelu Merkel.