Ovaj čovjek bio je jedan od najopasnijih špijuna i uspio se uvući do vrha američke vlade: ‘Kada smo ga uhitili, briznuo je u plač’
Havana je izvještaje svog Jamesa Bonda prosljeđivala najprije u Moskvu, a potom i u Peking
Kad su tužitelji prije nekoliko dana pred Saveznim sudom u Miamiju optužili Manuela Rochu, 73, bivšeg američkog diplomata, da je od 1981. radio za kubansku tajnu službu, kubanski James Bond briznuo je u plač. Takvo jadno držanje bilo je u potpunoj suprotnosti s predodžbom kako bi trebao izgledati jedan od najopasnijih i najdugovječnijih tajnih agenata koji se uspio uvući do samog vrha vlade SAD-a. John Feeley, bivši diplomat koji je radio s Rochom, ustvrdio da bi ovaj slučaj mogao biti jedna od najgorih obavještajnih provala u novijoj američkoj povijesti.
Rocha je optužen da je punih 40 godina bio špijun čija su izviješća, što je posebno pogubno za SAD, vlasti u Havani prosljeđivale najprije Rusiji, a potom i Kini. Više od dva desetljeća Rocha, koji se rodio u Kolumbiji, a diplomirao je na Harvardu i Georgetownu te je pohađao postdiplomski studij na Yaleu, radio je u američkim diplomatskim predstavništvima u Dominikanskoj Republici, Italiji, Argentini i Kubi, a bio je i američki veleposlanik u Boliviji od 2000. do 2002. Također, služio je kao savjetnik vojnog zapovjedništva SAD-a za Kubu i cijelu regiju od 2006. do 2012. Prije toga bio je direktor za međuamerička pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost, a dužnosnik State Departmenta bio je pod predsjednicima Billom Clintonom i Georgeom W. Bushem.
Prošle godine s njim je stupio u kontakt tajni agent FBI-a koji mu se predstavio kao zaposlenik kubanske špijunske agencije, Uprave za obavještajne poslove. Nekoliko puta tijekom tih sastanaka Rocha je nazvao SAD neprijateljem, prema izjavi koju je pod prisegom dao Michael Haley, specijalni agent FBI-ja u Miamiju. Kazao mu je također da je “ono što smo učinili” bilo “golemo”, te da je “zaslužilo nagradu veću od Grand Slama”. Na jednom susretu pohvalio se američkom agentu da je svojim otkrićima “ojačao komunističku revoluciju”.
S Kube u hladnu Švedsku
Kubansku obavještajnu službu u Washingtonu su dugo podcjenjivali, premda je stručnjaci svrstavaju među šest najboljih tajnih agencija na svijetu. CIA je tvrdila da su kubanski tajni agenti amateri i laka kategorija, sve dok 1987. u SAD nije prebjegao Florentino Aspillaga, visoki časnik kubanske obavještajne službe DGI. Nakon što su ga saslušali, agenti CIA-e zaključili su kako nikad nisu mogli ni zamisliti da bi Kuba mogla imati obavještajnu službu svjetske klase. Aspillaga je otkrio da je gotovo svaki špijun kojeg je CIA regrutirala na Kubi od ranih 1960-ih bio dvostruki agent odan Fidelu Castru. Zato je, objasnio je, došlo i do debakla američke invazije u Zaljevu svinja 1961.
Poput Manuela Roche i kubanska špijunka Ana Montes nanijela je neprocjenjivu štetu američkoj nacionalnoj sigurnosti. Ona je do uhićenja 2001. radila kao viša analitičarka u Obrambenoj obavještajnoj agenciji, gdje se specijalizirala za Kubu. Priznala je da ju je 1980. regrutiralo osoblje kubanske obavještajne službe dok je radila u Ministarstvu pravosuđa. Već 1985., iako je već bila kubanska špijunka, uspjela se zaposliti u Obrambenoj obavještajnoj agenciji.
Montes je slala informacije u Havanu koristeći kratkovalni radio, a u istrazi je otkrila da je njezina bliska prijateljica, Marta Rita Velázquez, koja je radila u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj, također bila tajna agentica. Početkom 2002. Montes je osuđena na 25 godina zatvora. Na slobodu je puštena ove godine kad je navršila 65 godina i nakon što je odslužila veći dio kazne. Marta Rita Velázquez, 55, koju je Montes raskrinkala, sad živi u Švedskoj, koja nema sporazum s Amerikom o izručenju za slučajeve špijunaže.
Ljevičarske simpatizerke
Tužitelji kažu da je pomagala u “uočavanju, procjeni i regrutiranju američkih državljana” na osjetljivim položajima u aparatu nacionalne sigurnosti te ih vrbovala za rad u kubanskoj obavještajnoj službi. Portorikanka obrazovana na američkim Ivy League koledžima, Velázquez je radila za USAID od 1989. do 2002. Tada je napustila zemlju, priopćilo je Ministarstvo pravosuđa. Navodi se da se Velázquez sprijateljila s Montes dok su studirale međunarodne odnose na Sveučilištu Johns Hopkins u Washingtonu. Zbližilo ih je protivljenje američkoj politici prema tadašnjem nikaragvanskom ljevičarskom režimu.
U prosincu 1984. Velázquez, tada pravnica u američkom Ministarstvu prometa, upoznala je Montes s kubanskim obavještajcem koji se predstavljao kao diplomat u Ujedinjenim narodima. Nakon toga zajedno su prošle operativnu obuku u Havani. Kad je 2002. čula da je Montes na sudu priznala krivnju za špijunažu, Velázquez je pobjegla u Švedsku gdje se i danas nalazi. U Americi bi mogla biti osuđena na doživotnu robiju.
Koliko je kubanska špijunska mreža bila raširena u Sjedinjenim Državama pokazalo se 1998. kad je FBI uhitio petoricu kubanskih špijuna. Oni su kasnije osuđeni na doživotne robije. U to doba, procijenila je CIA, ta petorica bila su dio šire kubanske špijunske mreže Osa, koja je imala najmanje 27 članova. Kubanska vlada 2001. priznala je da su ta petorica bili obavještajni agenti, ali su tvrdili da nisu radili protiv američke vlade već da su špijunirali kubanske izbjeglice. Jedan od njih, René González, pušten je iz zatvora u 2011., nakon što je odslužio trinaest godina. U Havani mu je priređen svečani doček, slavili su ga kao heroja. González je pušten u razmjeni za američkog humanitarca Alana Grossa koji je pet godina bio u zatvoru na Kubi.
Kineska špijunska baza
Bijela kuća je nedavno optužila Kinu da od 2019. drži špijunsku bazu na Kubi, nakon izvještaja Wall Street Journala u kojem se tvrdi da su Kina i Kuba postigle načelni dogovor o gradnji stanice za elektroničko prisluškivanje. Američki obavještajci upozoravaju da Kina planira platiti Kubi, koja je dugo u teškoj ekonomskoj situaciji, milijarde dolara kao dio tog dogovora. Sve je to učinjeno kako bi Peking proširio svoje aktivnosti u prikupljanju obavještajnih podataka.
Korištenje Kube kao špijunske baze udaljene oko 160 kilometara od obale Floride omogućit će Kinezima da prisluškuju američke vojne, komercijalne i druge komunikacije na jugu SAD-a, gdje se nalaze deseci američkih vojnih baza. Primjerice, na Floridi su CENTCOM, zapovjedni stožer američke vojske za područje Bliskog istoka i dijela Azije, zatim Zapovjedništvo za specijalne operacije te Južno zapovjedništvo u Doralu kod Miamija.
Premda CIA i FBI slove kao najmoćnija obavještajna i protuobavještajna služba, stalno im se događa da neke visokopozicionirane dužnosnike razotkriju kao dugogodišnje strane agente. Washington je doživio šok i kad je u listopadu podignuta optužnica protiv senatora Boba Menendeza, demokrata iz New Jerseyja, koji je špijunirao za Egipat čak i dok je bio predsjednik senatskog Odbora za vanjske poslove. Također podignute su optužnice protiv cijelog niza špijuna koji su radili za Kinu, Rusiju i Iran. Kako se zaoštravaju politički odnosi u svijetu, tako rastu i špijunske aktivnosti, pa ni SAD nisu pošteđene tog trenda.