Ovaj čovjek ima dosta ekscentričnu viziju hrvatske ekonomije. I čini se da će dobiti priliku provesti je

Nakon ulaska u Most i osvajanja saborskog mandata, spekuliralo se kako bi Lovrinović za sebe želio čelno mjesto HNB-a. Problem za njega je, dakako, bio taj što mandat aktualnog guvernera Vujčića, još uvijek traje. I važnije, to što u Ustavu jasno stoji kako HNB vodi monetarnu politiku kao samostalna i neovisna institucija i ne smije primati naputke od bilo koga. Kako bilo, glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja rekao je kako je “Grčić ponudio Lovrinoviću HNB, no on je to odbio”. Tehnički potpredsjednik Vlade Grčić demantirao je Grmoju i kazao kako na tom sastanku nije bilo takve ponude.

Igra oko funkcije

Na drugom, naknadnom sastanku, na kojem su bili i čelnici stranaka, Petrov i Milanović, Most je kao službeni zahtjev naveo da želi voditi HNB, kazao je Grčić. Grmoju je kasnije demantirao i sam Lovrinović, rekavši kako mu na prvom sastanku nije nuđena pozicija HNB-a. Nakon raskida sa SDP-om i početka pregovora s HDZ-om, za vjerovati je kako Lovrinović nije odustao od uloge u kojoj bi mogao aktivno utjecati na monetarnu politiku zemlje. Njegovo ime spominjalo se i u kontekstu jednog od potpredsjednika vlade koje bi pripalo Mostu.

Na izravno pitanje želi li mjesto guvernera HNB-a, Lovrinović je gostujući na jednoj nacionalnoj televiziji, odgovorio ovako: “Mi nismo pregovarali da tražimo ovo ili ono. Što se tiče narodne banke, ja se već 15 godina bavim područjem makroekonomije, monetarne politike i financija – to je moje područje 15 godina”. Inzistirao je kako nisu konkretno razgovarali o HNB-u, no na pitanje što ako mu se pozicija guvernera direktno ponudi, kazao je kako Most ne bježi ni od čega i kako su spremni preuzeti odgovornost.

“Svima je bilo jasno i svakome je još uvijek jasno da Lovrinović HNB gleda kao svoju višegodišnju želju i cilj”, rekao je Telegramu izvor iz vrha koalicije Hrvatska raste. “Lovrinović nije ništa direktno dao do znanja na pregovorima, ali kada je spomenut HNB, bilo je sasvim jasno o kome se radi”, kaže naš izvor. Smatra kako je Lovrinović u odnosu na kampanju dosta ublažio stavove i reterirao sa svojih prvotnih pozicija, ali kako je to bilo i za očekivati. Teško je za vjerovati da će Lovrinović u kratkom roku doći na mjesto guvernera HNB-a, no kada istekne mandat guverneru Vujčiću, onda se otvara i ta mogućnost.

Plan kojemu nije sklon

A potencijalni problem za ambicioznog Lovrinovića, pojavio se i u samom Mostu. Jedna od opcija koju ozbiljno razmatraju u toj stranci, jest ona da svi izabrani saborski zastupnici Mosta ostanu u saborskim klupama i ne ulaze u izvršnu vlast, kaže za Telegram glasnogovornik Mosta Nikola Grmoja. Prema neslužbenim informacijama, metkovska struja Mosta snažno se zalaže za ovu opciju, iz koje bi, dakako, bio izuzet Božo Petrov koji bi trebao postati potpredsjednik vlade. “Razgovarali smo o toj opciji, a predložit ćemo stručna imena i odabrati najbolje. Nema nikakvih podjela oko toga”, kazao nam je Grmoja. Tako bi i Lovrinović, koji je praktički do jučer računao na sigurnu funkciju u HNB-u ili izvršnoj vlasti, sada mogao ostati bez nje.

.

Svoje je kritike monetarnoj politici zemlje, Lovrinović nastavio iznositi na Facebooku. “Hypo banka ne šljivi HNB, a HNB ne šljivi građane. Jeste li to spremni i dalje tolerirati”, upitao se Lovrinović na toj mreži, na kojoj je prilično aktivan. U toj je objavi naglasio važnost monetarne reforme i “promjena odnosa HNB-a prema korisnicima financijskih usluga“. Zapitao se tko uopće nadzire rad banaka, a u istoj je objavi napao i Ustavni sud, kazavši kako je sindikat prije četiri godine podnio tužbu Ustavnom sudu u kojoj traži ocjenu ustavnosti valutne klauzule, odnosno da se onemogući njeno korištene u domaćim transakcijama u uvjetima niske inflacije. “Četiri godine nema odgovora…Čemu služi Ustavni sud?“, zapitao se Lovrinović.

Diplomirao je 1984., pa onda i magistrirao 1990. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Godine 1995. obranio je doktorsku disertaciju, također na Ekonomskom fakultetu na temu: “Novčano tržište – ishodište financijskog tržišta i mogućnosti njegovog razvitka u Hrvatskoj”, a glavna područja kojima se bavi su monetarna politika, međunarodni financijski menadžment, monetarna politika EU-a, te investicijsko bankarstvo. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu izabran je 2006. u zvanje redovitog profesora na Katedri za financije.

“Profesor Lovrinović je jedan od najbolje ocijenjenih profesora na Ekonomskom fakultetu što upućuje na iznimnu popularnost među studentima. Dok je bio dekan fakultet je bio u zenitu financijskog položaja i uspješnosti poslovanja, a proveo je veliko pomlađivanje pa su mnogi danas poznati profesori primljeni u njegovu mandatu”, kaže mi Lovrinovićev kolega s Ekonomskog fakulteta, profesor Drago Jakovčević.

Unosne studije za državu

Lovrinović je i sam, radeći na Ekonomskom fakultetu, za vrijeme HDZ-ovih vlada od 2004. do 2009. godine izradio nekoliko unosnih studija za različite državne tvrtke. Neke od njih, nikada nisu upotrijebljene. Ukupna svota plaćena za te studije iznosila je 3,9 milijuna kuna, od čega je 15 posto pripalo fakultetu, a ostatak od 3,3 milijuna kuna Lovrinoviću kao voditelju projekta i njegovim suradnicima. Jedan je dnevni list nedavno objavio kako je Lovrinović u spomenutom razdoblju bio autor šest takvih studija. Primjerice, studija “Analiza poslovanja i pravci daljnjeg razvoja ACI d.d”, izrađena je 2008. pod Lovrinovićevim vodstvom. Ta je državna tvrtka za studiju platila 950.000 kuna, a u ACI-ju tvrde kako nikada nije iskorištena. Drugu je studiju Lovrinović radio za Jadroliniju, zajedno s bivšim dekanom Ekonomskog fakulteta Darkom Tipurićem.

Plaćena je milijun i osamdeset tisuća kuna, a uopće nije korištena. Riječ je o studiji o privatizaciji Jadrolinije, koju je naručio tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta, a kako se ta privatizacija nije dogodila, studija nije ni korištena. Sam Lovrinović kaže kako su studije koje je radio dostupne javnosti i isporučene naručiteljima, dok je iskorištenost tih studija, stvar naručitelja.

Staloženi pod pritiskom

Kolege Jakovčević i Lovrinović bili su akteri verbalnog sukoba s Vukom Vukovićem, predavačem na zagrebačkom ZŠEM-u. “Ja se uvijek pitam tko ovu dvojicu redikula s ravno 0 objavljenih radova u relevantnim časopisima ikad i uopće doživljava ozbiljno?”, napisao je tada Vuković u statusu na Facebooku koji je podignuo puno bure u javnosti.

“Što se tiče Vuka Vukovića, on je odradio zadaću svojih sponzora, ali se sam prepao jer mu je rječnik bio vulgaran! Kako može svoje profesore nazvati redikulima, a nema fundamentalnih znanja a kamoli monetarnih čime se izblamirao i ispao punoglavac”, kaže Jakovčević danas u tom događaju.

“Lovrinović je reagirao iznimno staloženo i mirno. On je zapravo uživao u tim događajima jer je nastupe iskoristio za promociju svoje udruge Promijenimo Hrvatsku. To mu je donijelo određenu popularnost što dokazuje velik broj glasova u njegovoj izbornoj jedinici”, prepričava mi profesor Jakovčević događanja tih dana. Ne dvoji kako bi se Lovrinović mogao snaći u političkoj areni. “On apsolutno može funkcionirati u stresnim okolnostima“, kaže Jakovčević o svom kolegi koji je na izborima u drugoj izbornoj jedinici dobio gotovo trećinu glasova Mosta, točnije 9696 glasova.

Interesna skupina prsten

Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu također vjeruje kako je njezin kolega, novopečeni političar, dorastao situaciji u kojoj se našao. Kaže mi kako je riječ o sabranoj osobi koja nikada ne reagira na prvu, nego dobro promisli prije nego što nešto kaže.

Posljednjih se godina Lovrinović istaknuo kao aktivist civilnog društva, većinom kroz udruge konzervativnog pedigrea te tako postao prepoznatljiv široj javnosti. Jedna od tih grupacija je i lobistička organizacija bosanskih Hrvata, Udruga Prsten, čiji je Lovrinović donedavno bio i predsjednik. Članovi Prstena su i neki od najbogatijih Hrvata, poput Pave Zubaka i Tomislava Antunovića.

Sam Lovrinović kaže kako je ta udruga, osnovana 2005. godine (dakle za vrijeme Sanaderove vlade), nastala kao reakcija na nedovoljnu brigu službene hrvatske politike za položaj i sudbinu hrvatskog naroda i BiH. U javnosti je često percipirana kao pomalo misteriozna i tajna organizacija, no sam Lovrinović, logično, odbacuje takve spekulacije. Još jedna tvrdnja koju Lovrinović negira, a prisutna je u javnosti jest da je Prsten nastao kao protuteža hercegovačkoj frakciji. O utjecaju ove udruge najbolje svjedoči podatak koji je prije dvije godine iznio sam Lovrinović. Tada je tvrdio da članovi Prstena u hrvatskom BDP-u sudjeluju s oko osam posto. Neki od njih su kasnije postali i financijeri Mosta.

“Promijenimo Hrvatsku” još je jedna udruga kroz koju je djelovao Lovrinović. Na kraju je sa članovima te Udruge, u sklopu platforme Most Lovrinović i izašao na izbore. Član Nacionalnog vijeća Mosta i blizak Lovrinovićev suradnik Zlatko Vlajčić, na internetskim stranicama Udruge zapisao je kako su se u toj Udruzi okupili oko “tri jednostavna načela: moralnosti, stručnosti i domoljublja”. U Lovrinoviću, kako je to napisao Vlajčić, prepoznali su personalizaciju tih načela.

Iz početka, ljudi iz te Udruge, bili su bliski idejama Živog zida. Lovrinović je tako osobno nazočio pri nekim policijskim akcijama deložacija. Na kraju se Živom zidu nisu priključili zbog nehomogenosti unutar te stranke, te su ipak shvatili da su bliži Mostu. Mnogi i dalje smatraju da su Lovrinovićeve ideje vezane uz monetarnu politiku, barem one koje je izražavao posljednjih godina, bliže Živom zidu, nego, recimo, Tihomiru Oreškoviću.

Apetiti i ambicije

Nakon što je Božo Petrov, zbog navodnih telefonskih poziva i vrbovanja zastupnika Mosta od strane SDP-a, objavio kako su ti pregovori završeni, Milanović je javno izašao s pozicijama koje su bili spremni prepustiti Mostu. Jedno od tih mjesta, bilo je i ono Hrvatske narodne banke. Ostaje za vidjeti, hoće li Most pozicije u HNB-u tražiti i od Domoljubne koalicije, no nije teško za pretpostaviti da bi upravo taj resor trebao pripasti Ivanu Lovrinoviću. Njegovi stavovi o toj su temi poznati već godinama. Ponovio ih je i nedavno, nakon izbora.

“Zalažem se da se i monetarni i kreditni sustav pozicionira u interesu gospodarstva, da korespondira s realnom ekonomijom, a ne da se razvija jedan financijski sustav koji živi praktično sam za sebe”. Zalaže se za drukčiju ulogu HNB-a u gospodarstvu, a smatra da ga napadaju interesne skupine u bankarskom sektoru i HNB-u. Lovrinović smatra kako je strah od inflacije dobrim dijelom neopravdan, te kako sada imamo deflaciju, koja je još gore zlo za ekonomiste. Kaže kako “nije za devalvaciju, ali osobno jest za prihvatljivu deprecijaciju”. Smatra kako ga se tvrdnjama da se zalaže za devalvaciju želi “eliminirati iz važnih rasprava da reformiramo monetarni i kreditni sustav, te provođenju drugih reformi”.

Guverner Vujčić na to mu je odgovorio i kazao kako bi Lovrinovićeve ideje dovele do negativnih posljedica za čitavu ekonomiju. “Mislim da bi nakon švicarskog franka svakome trebalo biti jasno da značajna deprecijacija, odnosno devalvacija kune prema valuti u kojoj smo zaduženi donosi povećanje duga s nesagledivim posljedicama i pad BDP-a”.

Monetarna politika se u izbornom programu Mosta gotovo i ne spominje, no ako bi se vodili Lovrinovićevim idejama, za vjerovati je kako bi i tu uslijedile značajne promjene. Kao aktivist i stručnjak, Lovrinović se godinama zalagao za drukčiju monetarnu politiku te fleksibilan tečaj kune. HNB bi, prema Lovrinovićevim idejama trebao izravno financirati državni proračun i kreditirati određene poduzetnike.

“U EU-u je zabranjeno da državu financira središnja banka, tako da se o tome ne može razgovarati kao o realnoj opciji. Kreditiranje gospodarstva putem središnje banke, što je zapravo štampanje novca, posljednji je put provedeno u Jugoslaviji 80-ih godina i ono je dovelo do velike inflacije. Dođe li u poziciju da odlučuje o ekonomskoj politici, Lovrinović ne može tražiti od HNB-a ni da financira državu niti gospodarstvo jer je to zabranjeno u Uniji”, komentirao je poslije izbora Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta za jedan dnevni list. Lovrinčević je tada kazao i kako zloupotreba monetarne politike dokazano vodi u hiperinflaciju.

Most ga voli

Lovrinovićevim idejama nesklon je i ekonomist Velimir Šonje. On smatra da Lovrinović, zalažući se za ukidanje valutne klauzule, te HNB koji kupuje obveznice pokrivene novčanim tokom od državnih investicija zapravo zagovara monetarnu revoluciju. “Dakle, zasad su Mostove reforme pusta priča. Lovrinovićev državni kapitalizam HDZ-SDP tipa sa začinom obećanog poštenja (deja vu) zaodjenut je u lokalni populizam koji ljude oduševljava kada netko obeća da zastupnika neće biti 151 nego 99 i da će imati plaću 9999 kuna”, napisao je Šonje nedavno na Facebooku.

U Mostu potvrđuju da je Lovrinović jedan od njihovih ključnih ljudi. “Lovrinović je član Nacionalnog vijeća. On je predstavljao ekonomski program, bio je zadužen za taj dio”, kaže nam jedan od 15 zastupnika Mosta i dodaje kako ne bi bilo pogrešno nazvati Lovrinovića glavnim ekonomskim strategom Mosta. “Mislim da je pozitivno što se politički angažirao. S jedne strane su neke njegove ideje bile preispitivane i od struke i od medija. S druge strane ono što je on iznosio u svojim stavovima u Mostu i u javnosti meni nije izgledalo tako radikalno”, kaže nam zastupnik Mosta.

Lovrinović tvrdi kako će se čvrsto zalagati, ako do formiranja vlade dođe, za rješavanje problema “žrtava švicaraca”, kako naziva dužnike u francima. Smatra kako su planovi o konverziji SDP-a tek predizborni projekt. Ministra Lalovca naziva SDP-ovim Robinom Hoodom, a slučaj švicarac dobro isplaniranom akcijom samo za izborne potrebe. “Ne napada Milanović Orbana samo zbog žičane ograde. On ga napada i zbog toga što sam očito nije imao državničke hrabrosti da svojim građanima na isti način riješi ovaj golemi problem kao i Orban. Orban je sve konvertirao u forinte i zauvijek riješio problem”, smatra Lovrinović. Žestoku retoriku Lalovca i Milanovića protiv banaka naziva “retoričkom obmanom”.

Iz Udruge Franak kažu za Telegram kako je profesor Lovrinović bio jedan od rijetkih stručnjaka koji je bio spreman pomoći u sudskom kolektivnom procesu protiv banaka. “Njegovo svjedočenje pridonijelo je i nepravomoćnoj pozitivnoj presudi suca Radovana Dobronića. I nakon toga odazivao se za istupanje u medijima za interese oštećenih dužnika u “slučaju Franak” te je savjetodavno sudjelovao u aktivnostima Udruge Franak”, kažu iz te Udruge za Telegram. Očekuju i kako će njegov angažman u politici pridonijeti “rješenju problema nezakonitih marži koje su banke jednostrano i nezakonito odredile početkom 2014. godine”.

Lovrinović smatra kako je upravo zbog suprotstavljanja bankarskom lobiju meta medijskih napada.”Svjedoci ste sve jačih pritisaka i napada na Most i na njegove pojedine članove među kojima sam i ja. Interesne skupine osjećaju da slijedi val neminovnih promjena i reformi koje će mijenjati dosadašnji klijentelistički sustav. Takav sustav iscrpljivao je srednji sloj, a posebno one najslabije. Krajnje je vrijeme da se uvozna i trgovačka filozofija naše ekonomije mijenja onom proizvodnom i stvaralačkom, da koristimo potencijale koje imamo, koristimo daleko više svoju valutu, smanjujemo nepotrebne troškove i broj uhljeba i još puno toga”, napisao je Lovrinović tjedan dana nakon izbora na svom Facebook profilu na kojem je prilično aktivan.

Konzervativni aktivist

Javno nastupa, ne samo kao ekonomist, nego i kao konzervativni aktivist u ranije spomenutim grupacijama. Katastrofično viđenje hrvatske svakodnevice, ali i jasna otvorena mogućnost radikalne promjene konzistentan je dio Lovrinovićeva djelovanja. Svjedoči tome i pjesma “Kuća obilja” grupe Matrix, za koju je Lovrinović napisao kako je snažnija od svega što je rekao i napisao o dugovima, valutnoj klauzuli, bankama i ovrhama “Čekala sam samo šapat, tihi glas zašto baš ja, umorna od ovog puta, igre gladi u kući obilja”, početak je ove pomalo apokaliptične pjesme koju je Lovrinović objavio na svojem Facebook profilu uz spomenutu poruku.

Još jedna anegdota zorno prikazuje kako Lovrinović vidi probleme u našem društvu. U kampanji je, nakon posjeta tržnici u Dubravi, nedaleko od Poljanica u kojima je živio 9 godina, zaključio: “Iako je bio lijep dan otišao sam kući s gorkim okusom u ustima. Shvatio sam da u Dubravi više ni šverceri ne mogu živjeti. Jasno je onda koliko je sati”.

U kampanji je ponavljao usvojenu strategiju Mosta – nećemo koalirati ni s HDZ-om, niti sa SDP-om, koji su uzrok hrvatskih problema. Lovrinović nudi i jasno rješenje, a uzrok svih problema vidi u hrvatskoj monetarnoj politici čiji je radikalni kritičar.

Glavni problem SDP-a i HDZ-a vidi u njihovu sadašnjem vodstvu. Na taj je istup reagirao i sam Karamarko, rekavši kako nije dobro da iz jedne stranke komentiraju vodstvo druge stranke. Smatra kako sadašnja vodstva velikih stranaka nisu dorasla nekadašnjima, Tuđmanu i Račanu.

Kao praktični vjernik i konzervativni aktivist, Lovrinović je dio tog svog identiteta prenio i na svoje političko-ekonomsko djelovanje. U novogodišnjoj čestitki na Facebooku je napisao kako su “individualizam, egoizam i hedonizam stvorili podlogu za isključivosti raznih vrsta, a financijska tržišta i institucije preuzele su vodeću ulogu u stvaranju magije optimizma“. Konstatirao je kako ga žalosti površnost s kojom pojedini analitičari u Hrvatskoj pristupaju našoj zbilji i budućnosti. “Jedni gledaju samo proračun, drugi javni dug, treći kako povećati konkurentnost… Potreban nam je vizionarski pristup koji će sve ovo parcijalno uključiti, ali jasno definirati nekoliko najvažnijih ciljeva“.

A jedan od “desnih” ekonomista kaže sasvim ozbiljno da Lovrinović, nažalost, spada u skupinu ljudi koji se zovu doktori ekonomije, a u glavi nema osnovne koncpete. “Opasan tip koji želi biti guverner, a put prema tome vidi u monetarnoj politici koju je radosno napustila i pokojna SFRJ”.

---

 

Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 09. siječnja 2016.