Ovo je kandidat za dekana Filozofskog iz Borasovog kruga. Malo je prepisao program bivše kandidatkinje

Posve identične rečenice

Fakultetsko vijeće 2017. godine nije prihvatilo program profesorice Franić, no njegovi se dijelovi danas svejedno nalaze u javno objavljenom dekanskom programu profesora Galovića. Primjerice, Galović u programu piše o tome kako će izgledati poticanje objavljivanja znanstvenih knjiga i radova u njegovom možebitnom dekanskom mandatu.

“Pri tome je potrebno poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Također će se poticati istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnog jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu”, stoji u njegovom programu.

Na istu je temu, prije tri godine, Franić u svom programu pisala ovako: “Poticati objavljivanje znanstvenih knjiga i radova na hrvatskom jeziku, osobito u humanističkim znanostima. Poticat će se istraživanja i objava rezultata istraživanja na hrvatskom jeziku radi očuvanja nacionalnoga jezika kao jezika istraživanja te radi stvaranja i očuvanja nazivlja u pojedinim disciplinama. To neće spriječiti poticanje istraživanja i na jezicima drugih filologija zastupljenih na Fakultetu”.

Preinaka od tek šest riječi

U ovome su dijelu programi Galovića i Franić istovjetni do gotovo u riječ. Velike se sličnosti s programom Ivane Franić nalaze i u dijelu Galovićeva programa koji se odnosi na ustroj studijskih programa. Piše da će se krenuti u izmjene studijskih programa na fakultetu, tamo gdje to bude potrebno, i to “slijedeći načelo da studiji moraju brižno odrediti svoje stručne jezgre u svrhu zaštite i razvoja struke te da se na studijima moraju stjecati znanstvene i stručne kvalifikacije, a da se na dijelu njih moraju moći steći i nastavničke ili druge kompetencije”.

O načelima ustroja studijskih programa na Filozofskom, Franić je prije tri godine u svom programu pisala ovako: “Jedno od načela jest da studiji moraju brižno odrediti svoje stručne jezgre te da se na studijima moraju stjecati znanstvene i stručne kvalifikacije, a da se na dijelu njih moraju moći steći i nastavničke ili druge kompetencije”. Osim što je u ovaj dio dodao šest riječi kojih nema u citiranom dijelu programa Ivane Franić, Galovićeva konstrukcija identična je onoj iz programa Franić.

Neinventivno slično

Posebno je neinventivno sličan dio u kojemu Galović piše o nagradama za koje se prijavljuju studenti Filozofskog fakulteta. “Svoj znanstvenoistraživački interes više desetaka zainteresiranih studenata godišnje uspješno potvrđuje prijavama za nagradu Franjo Marković te za Rektorovu nagradu, najprestižniju godišnju nagradu na razini Sveučilišta“, stoji u Galovićevu dekanskom programu.

Franić je prije tri godine pisala ovako: “Najbolji studenti i njihovi radovi predlažu se za godišnju nagradu, a nekoliko desetaka studenata godišnje kandidira i za najprestižniju godišnju nagradu na razini Sveučilišta, Rektorovu nagradu“. Osvrčući se na istraživačku djelatnost na fakultetu, potencijalni dekan Galović predlaže: “Fakultet bi s obzirom na broj aktivnih istraživača u brojnim poljima društvenih i humanističkih znanosti mogao bolje iskoristiti svoj potencijal. Ponajprije se misli na još uvijek nedostatno sudjelovanje u europskim programima istraživanja”.

Cijeli niz frapantno sličnih dijelova

Međutim, vrlo slično zapisala je Franić još 2017. “S obzirom na broj aktivnih istraživača u brojnim poljima društvenih i humanističkih znanosti, Fakultet bi ipak mogao bolje iskoristiti svoj potencijal. Pritom se misli na još uvijek nedostatno sudjelovanje u europskim programima istraživanja”, stoji u njenom programu. Galovićeve su preinake u ovome dijelu zaista minimalne. U usporednoj analizi ovih dvaju programa, koja kruži Filozofskim fakultetom, navedeno je još sedam primjera u kojima je Galovićev program frapantno istovjetan onome profesorice i danas državne tajnice Franić.

Telegram se, dakako, javio profesorima Galović i Franić; profesora smo upitali je li, pišući svoj dekanski program, konzultirao program profesorice Franić iz 2017. i njegove dijelove, više ili manje prilagođene, inkorporirao u svoj program. Državnu tajnicu Franić upitali smo kako komentira činjenicu da se, tri godine kasnije, u programu potencijalnog dekana Filozofskog, nalaze značajni podudarni dijelovi, rečenice i sintagme, s njenim programom iz 2017. Odgovore Franić i Galovića svakako ćemo objaviti čim stignu.

Zahtjev za ostavkom ‘nametnute uprave’

Spomenimo i da izvori s Filozofskog, želeći ostati anonimni, navode kako Galović u podnošenju kandidature za dekana nije, za razliku od druga dva kandidata, priložio suglasnost svog matičnog, Odsjeka za povijest, na kojem je zaposlen. Postupak izbora novoga dekana Filozofskog fakulteta konačno je pokrenut sredinom rujna, nakon što je ranije ove godine, prije isteka mandata, suspendirana bivša dekanica Vesna Vlahović-Štetić i nakon što još u travnju rektor Boras i Senat Sveučilišta nisu prihvatili dekanski program profesora Nevena Jovanovića.

Rektor i Senat potom su Filozofskom imenovali privremenu upravu na čelu s prorektorom Šimpragom, a njemu uz bok, za prodekana je imenovan upravo profesor Galović koji sada želi biti dekan i čiji je program sporan. U revoltiranim fakultetskim krugovima ovu se upravu naziva oktroiranom, a Telegram je u posjedu pisma, odnosno zahtjeva za ostavkom “nametnute uprave” čiji je član i Galović. Potpisalo ga je više od trećine nastavnika tog fakulteta.

Pismo su adresirali na predsjednika Republike Milanovića, premijera Plenkovića, ministra Fuchsa, Sveučilišni savjet, Senat Sveučilišta u Zagrebu, kao i na Mariyu Gabriel, povjerenicu Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade. Sve adresate pisma mole da “spriječe daljnju devastaciju naše institucije”, uz taksativno nabrojene sporne poteze privremene uprave na čelu sa Šimpragom.