Nekad je nužno odabrati stranu

Profesor emeritus Čatić buni se protiv informatike u školi i tableta; kaže da je najbolje kad se piše po ploči

Profesor Igor Ćatić je, inače, jedan od kritičara kurikularne reforme

13.06.2012., Zagreb -Tribina u Europskom domu na temu  "Zasto porez na najekoloskije vrecice?". Dr.sc. Igor Catic, mr.sc. Maja Rujnic-Sokele, Romeo Desa. 
Photo: Daniel Kasap/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U tekstu objavljenom u današnjem tiskanom izdanju Večernjeg lista o psihijatrijskim bolesti koje prijete djeci zbog virtualnog života, profesor emeritus Igor Čatić, voditelj Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam dao je jednu prilično neobičnu izjavu. Profesor se, naime, pobunio protiv forsiranja informatike i tableta u školama, kazavši kako je “dokazano da učenici najbolje uče ako nastavnik piše po ploči, a oni pozorno prate i zapisuju”. Ćatić je, inače, jedan od žestokih kritičara Cjelovite kurikularne reforme.

“Školama se nameće izvan usvojenih programa pretjerano korištenje mini računala i sličnih naprava. Posljednica prerane i pretjerane uporabe računala ima za posljedicu pretilu djecu kojoj prijete npr. dijabetes, postaju kratkovidna, agresivna, društveno izolirana… Zagovornici informatizacije zalažu se da se u sklopu reforme obrazovanja (a gdje je odgoj) informatika uvede kao predmet već od prvih razred osnovnih škola i nastava na tabletima”, kazao je profesor Ćatić.

‘Prednjačit će psihijatrijske bolesti’

Nastavio je: “Dokazano je da učenici najbolje uče ako nastavnik piše po ploči, a oni pozorno prate i zapisuju. Zašto onda forsiranje tableta koji su zapravo stvar prošlosti i zamijenit će ih pametni telefoni s velikim ekranima. Britanski Telegraph piše da je ovo već treća godina zaredom da u svijetu opada prodaja tableta jer su se kupci počeli prebacivati na pametne telefone većih zaslona čime tableti postaju suvišni. U svjetlu ovih informacija nameže se pitanje zbog čega se u Hrvatskoj planira nabava tableta za uporabu u školama!?”

Ako će obrazovanje prema predloženoj kurikularnoj reformi trajati 13 godina, a započeti 2019., prvi maturanti će završiti školovanje 2032., a sutdij 2037., nastavio je profesor Ćatić. “Bit će to već zrelo digitalno-robotsko doma. U kojem će prednačiti psihijatrijske bolesti, izazvane pretežnim životom u prividnosti. Stoga će nam trebati više psihologa i psihijatara”, zaključio je.