Nekad je nužno odabrati stranu

Što smo naučili: Ako postoji nešto što su ljudi bezuvjetno spremni braniti, to je slobodan pristup plažama

U pregledu tjedna izdvajamo najvažnije događaje

Bio je ovo tjedan značajnih godišnjica, prijelomnih obilježavanja i glasanja u Europskom parlamentu, ali jednako i standardnih političkih odnosa, uvida u poražavajuću situaciju u društvu i konačnog povratka nogometne reprezentacije igri koja ohrabruje pred nastavak Eura.

Dan antifašističke borbe

Napisao sam to već u širem tekstu, ovogodišnji Dan antifašističke borbe, s činjenicom da je službena proslava organizirana od strane Vlade, da se u Brezovici konačno ukazao Andrej Plenković, sa svim onim što je tamo izrekao Zoran Milanović, ali i s muzičko-poetskim repertoarom koji se konačno okrenuo hrvatskom partizanskom nasljeđu, antifašistička baština konačno je postala neupitna. Nakon što je trideset godina aktivno osporavana, pa i ciničnim odnosom najčešće vladajuće stranke prema ovom prazniku i onome što on obilježava.

Dan neovisnosti

Dan neovisnosti, i to okrugli trideseti, obilježen je tek reda radi priopćenjima premijera i predsjednika Sabora, ponajprije iz razloga što su u HDZ-u uvijek više vodili računa o vlastitoj hijerarhiji datuma, nego o logici i pravnim odlukama. Zahvaljujući tome, 25. lipnja, datum kada se krenulo u samostalnost je postao spomendan, a 30. svibnja dan konstituiranja višestranačkog Sabora iznova je postao Dan državnosti. No, neovisno o datumima, stvarni osvrt na proteklih trideset godina nismo dobili.

40 godina Međugorja

U Međugorju je pak obilježena 40. godina navodnog Gospinog ukazanja, što je događaj kojeg možemo promatrati kroz dvije paralelne priče. Prva je ona milijuna ljudi koji u to iskreno vjeruju i redovno hodočaste u Međugorje te ostavljaju znatne količine novca lokalnoj zajednici, dok se druga odnosi na lijepo akumulirano bogatstvo vidilaca, njihove besmislene priče o redovnoj komunikaciji s Gospom i na činjenicu da je fra Jozo Zovko gotovo privatizirao Badiju, otočić pred Korčulom, ne dopuštajući ljudima da pristanu na mul pred samostanom.

Privatizacija plaža i situacija na Vruji

A da u tom uvjerenju da ima pravo na privatizaciju javnog pomorskog dobra nije usamljen, svjedoči slučaj s Drvenika Velog, gdje je vlasnik obližnjeg apartmana s plaže tjerao kupačice. No, ako postoji nešto što su ljudi spremni braniti bezuvjetno, to je pravo na slobodan pristup javnom pomorskom dobru i plažama. To se pokazalo jednako na slučajevima Drvenika Velog, kao i onoga što se događa oko Vruje ispod Dubaca, gdje se država ponaša potpuno benevolentno prema činjenici da je Stipe Latković odlučio podići bespravna resort u nekad djevičanskoj uvali, dovodeći usput cestu do njega. To je konačno dovelo do ozbiljne pobune u najavi i najavljenog prosvjeda pod nazivom ‘Festival bespravne gradnje’, na kojeg pozivaju brojne javne ličnosti.

N1 uskoro odlazi u poluilegalu

A krajem lipnja dogodit će očekivano, tj. i Hrvatski telekom će ukloniti televiziju N1 iz svoje ponude. Iz United medije su usput pokrenuli svoju EON platformu, ministrica po tko zna koji put najavljuje da je novi zakon o elektroničkim medijima tu, iza ugla, samo što nije, pa tako već pola godine, a najveći dio građana više ne može gledati najkvalitetniji informativni program u zemlji, osim ako ga neće gledati online. Da stvar bude gora, stalno omalovažavanje medija dovelo je do toga da građani više vjeruju svećenicima, nego novinarima, što je problematično na više razina.

Rezolucije Europskog parlamenta

U međuvremenu, strašne su se emocije podignule oko rezolucija Europskog parlamenta, koji nikoga ni na što ne obvezuju i imaju realan utjecaj u rangu svojevremenog utjecaja Savezne skupštine u zadnjim danima SFRJ. No, tu činjenicu su osvijestili rijetki pa sada jedni likuju zbog toga što je prijedlog Freda Matića o odnosu prema pobačaju prošao, dok se drugi osjećaju poraženo zbog toga što se u rezoluciji o Bosni i Hercegovini nisu spomenuli konstitutivni narodi, što je čak dovelo i do neprijateljske prepiske između hrvatskog i bosanskohercegovačkog SDP-a. Hrvatska je, usput odbila osuditi homofobnu politiku Mađarske, što je premijer Plenković pokušao opravdati s tim da ni ostale slavenske zemlje nisu podržale. Izgleda dakle da je iranska teorija o porijeklu Hrvata doživjela konačan poraz.

Bez izbora čelnog čovjeka Vrhovnog suda

Ako je netko pak i sumnjao, rasprava i glasanje za čelnog čovjeka Vrhovnog suda u Saboru pretvorili su se u cirkus bez konačnog ishoda. Stoga je u krajnjoj liniji jedina korist od Milanovićevog netaktičnog napada na HDZ i ovakvo pravosuđe ostalo to što stvari nisu prošle u tišini s unaprijed donesenom odlukom pa ćemo možda ipak dobiti kvalitetnu osobu na tom važnom mjestu.

Hrvatska na Euru

A hrvatska reprezentacija je konačno odigrala kvalitetnu utakmicu protiv Škotske, plasirala se u osminu finala i iznova probudila euforična očekivanja na Euru. Tamo će je čekati težak protivnik, odnosno Španjolska, a utakmicu će morati odigrati bez jednog od ključnih igrača, Ivana Perišića koji je pozitivan na koronavirus. No, vidjet ćemo. Euro je u nogometnom smislu svakako ispunio očekivanja.