Ovako Bandić obnavlja Zagreb: odbija platiti za sanaciju zgrade u kojoj Grad ima većinu, ostali stanari sve moraju sami
Ostali suvlasnici tražili su bar da se poveća pričuva koja iznosi 2 kune po kvadratu. Grad je i to odbio
Od potresa koji je proljetos pogodio Zagreb prošlo je više od devet mjeseci, ali posljedice su još uvijek vidljive u mnogim dijelovima grada. Velik broj Zagrepčana i dalje živi u nesigurnim zgradama, a kada u očaju zbog izostanka organizirane sanacije sami pokušaju urediti te objekte, neki među njima nailaze na prepreke koje im postavljaju baš službe koje bi se trebale pobrinuti za obnovu grada. Jednu takvu priču ispričala nam je čitateljica koja stanuje u zgradi u najužem centru Zagreba.
Kao i mnogi drugi stariji objekti, zgrada na adresi Ilica 54 u ožujku je pretrpjela ozbiljne oštećenja. Riječ je o stambeno-poslovnoj zgradi u suvlasništvu građana i Grada Zagreba. Grad posjeduje 15 poslovnih prostora u sklopu objekta i većinski je vlasnik zgrade s 51,76 posto udjela. Ta činjenica, međutim, Grad nije potaknula na to da se uključi u rješavanje problema s kojima su se stanari zgrade susreli nakon potresa, objašnjava čitateljica koja se obratila Telegramu.
Rušenje dimnjaka plaćeno iz pričuve
Od svih oštećenja nastalih 22. ožujka, najveći je problem bio dimnjak koji se odvojio od zgrade, prijeteći da će pasti na dvorište. Kako nam kaže gospođa koja je željela ostati anonimna, dimnjak je tako stajao gotovo dva mjeseca jer nitko iz Grada nije bio spreman pozabaviti se pitanjem njegova uklanjanja. Stanari su tražili pomoć HGSS-a, ali dobili su odgovor da je dimnjak prevelik pa HGSS ne može sudjelovati u njegovom rušenju.
„Na kraju smo iz pričuve platili 25 tisuća kuna za rušenje dimnjaka. Ne treba ni reći da smo svi mi stanari ta dva mjeseca kroz dvorište prolazili trčeći u strahu da ne lupi novi manji potres, pa da se taj ogroman dimnjak strovali na nas“, kaže čitateljica. Dimnjak je konačno uklonjen, ali nakon toga u pričuvi nije ostalo dovoljno novca za sanaciju drugih oštećenja.
Grad ne pristaje na povećanje pričuve
Kako bi uopće doznali prave razmjere štete na zgradi, stanari su trebali mišljenje statičara. Grad Zagreb ponovno nije bio spreman uključiti se u ishođenje stručne procjene, pa je usluge statičara sama platila jedna od stanarki koja je na to potrošila pet tisuća kuna, kaže nam čitateljica. Pokazala nam je izvještaj nastao nakon pregleda statičara, prema kojem su vještaci ustanovili da je nosivi sistem zgrade blago oštećen te procijenili da oštećenja ne ugrožavaju ljudske živote. Međutim, preporučili su da se hitno saniraju ostali dimnjaci koji su u potresu također ozbiljno oštećeni, te da se obavi hitna sanacija nadvoja nekih nosivih zidova.
„S obzirom na iskaz statičara, složili smo se da ćemo pričuvu koja iznosi dvije kune po kvadratu povećati na četiri kune“, objašnjava čitateljica. „Međutim, Grad je to odbio kao većinski vlasnik“, nastavlja. Pokazala nam je i odgovor Gradskog ureda za upravljanje imovinom kojim se odbija zahtjev za povećanje pričuve.
Obrazloženje? “U proračunu ovog Ureda za 2020. nisu predviđena financijska sredstva za povećanje iznosa zajedničke pričuve za zgrade u kojima je Grad Zagreb suvlasnik ili upravlja sa samostalnim uporabnim cjelinama, dok se u postupku denacionalizacije ne utvrdi vlasništvo nad istom”, odgovorili su. Čitateljica nam objašnjava da je postupak denacionalizacije na koji se iz Gradskog ureda pozivaju zapravo dugogodišnji spor oko vlasništva poslovnih prostora koji Grad vodi s jednim od stanara. “Smatram doduše da taj spor stvarno ne bi trebao biti bitan s obzirom na to u kakvom je stanju zgrada”, kaže, ali ona i ostali stanari tu ne mogu ništa.
Zgrada je u još gorem stanju nakon zadnjeg potresa
Bez obzira na spor, ostale dimnjake moralo se sanirati, što je kao najhitniji zahvat preporučio statičar. Prije početka tih zahvata trebalo je napraviti projekt. “Platili smo projekt, međutim, ne možemo dobiti kredit na pričuvu da bi se izveo. Tako u biti zgrada, kojoj je većinski vlasnik Grad, stoji ovako kako je opisano u iskazu statičara još od ožujka 2020. godine. Zapravo, još je i gore nakon ovog potresa 29. prosinca”, kaže čitateljica, pa sumira što je dosad obavljeno zahvaljujući angažmanu stanara:
“Uklonjena su tri dimnjaka koja su bila jako oštećena, a uklanjanje dva platili su stanari. Jedan je dimnjak saniran, također iz džepa stanara koji su se bojali da im ne padne na glavu, i izgleda da su se s pravom bojali”, kaže gospođa.
Sve u svemu, Grad Zagreb jedva da će sudjelovati u plaćanju popravka zgrade čiji je većinski vlasnik. “Stanari koji su platili rušenje i sanaciju dimnjaka i popravak jednog zabatnog zida dobili su rješenje od Grada i vratit će im se dio novca”, kaže čitateljica. To je, osim troškova plaćenih iz pričuve, jedini trošak koji će Grad zasad snositi. No, postoji još niz oštećenja koja bi trebalo popraviti, a stanari Ilice 54 pri tome više ne mogu računati na sredstva iz pričuve, kaže nam gospođa.
Gdje je novac iz pričuve?
“Zbog toga što je Grad većinski vlasnik ne možemo promijeniti upravitelja zgrade pa prema tome imamo i jako slab nadzor nad pričuvom. Dobivamo izvještaj o stanju, međutim, ne znamo na što je novac iz pričuve potrošen. Dio ide na “savjet i prijedloge” upravitelja o tome što treba poboljšati na zgradi, ali nitko se od nas ne sjeća da se ikad išta po tom pitanju radilo ili da je neki konkretan prijedlog ikada stigao”, kaže čitateljica.
Još jučer, u ponedjeljak 4. siječnja, Gradu Zagrebu poslali smo upit s molbom za objašnjenje zbog čega stanari nemaju uvid u to kako se troši novac iz pričuve zgrade, kao i zamolbu da nam kažu koliko je Grad do sada uložio u saniranje posljedica potresa u Ilici 54. Zanimalo nas je i je li netko u Gradu pogledao procjenu statičara u kojoj su popisana oštećenja koja je potres uzrokovao na objektu. Odgovore na ta pitanja zasad nismo primili.
