Nekad je nužno odabrati stranu

Ovako država skrbi o svojim nekretninama: komadi fasade padaju na prolaznike, stanove ne dobivaju siromašni nego političari

U normalnim zemljama državni stanovi služe za rješavanje socijalnih problema. U Hrvatskoj ne baš

FOTO: Telegram ilustracija

Za razliku od gospođe koja živi u garaži, bivši sisačko-moslavački župan Ivo Žinić imao je više sreće s državnim stanovima. U siječnju ove godine Telegramova Ana Raić Knežević objavila je priču o državnom stanu koji je Žinić godinama koristio, iako je posjedovao i druge nekretnine

Država u svom vlasništvu ima jako veliki broj nekretnina – radi se o tisućama stanova, poslovnih prostora, zemljišta… Mnoge od tih nekretnina nisu u funkciji, ne donose nikakvu korist, ne održavaju se i propadaju. Tvrtka Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja dijelom tih nekretnina, u svom portfelju ima oko šest tisuća stanova i poslovnih prostora.

Kako država brine o vlastitoj imovini mogli smo vidjeti na slučaju od prije tjedan dana kada je u središtu Zagreba, sa zgrade u kojoj je suvlasnik Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine pao komad fasade i ozlijedio šesnaestogodišnjaka, koji je s dubokom ranom na glavi završio u bolnici.

Radi se o zgradi oštećenoj u potresu za koju ministarstvo koje je između ostalog zaduženo za obnovu, nije uspjelo osigurati dokumentaciju za sanaciju jer im je propao natječaj.

Propala zgrada sa 122 stana

Državne nekretnine, osim što su zbog neodržavanja, kao što vidimo, opasne za zdravlje i život građana, zbog nebrige vlasnika stvaraju i veliku materijalnu štetu. Odličan primjer kako država brine o svojim nekretninama su zgrade na zagrebačkom Borovju koje već godinama propadaju i više praktički nisu primjerene za stanovanje.

Zgrade, o kojima je Telegram izvještavao prije dvije godine, izgrađene su kako bi u njima, uz vrlo povoljne uvjete, živjeli mladi znanstvenici, ako na području Zagreba nemaju stan ili kuću.

Zbog neodržavanja, a možda i loše gradnje, zgrade su vrlo brzo postale derutne – popucala je fasada i balkoni, metalni dijelovi zahrđali. Umjesto dolaska znanstvenika, zgrade zjape prazne. Prema stanju iz 2019. od 122 stana 99 ih je bilo prazno, samo šest stanara imalo je valjani ugovor, dok su ostali stanovi ili ilegalno useljeni, ili je stanarima istekao ugovor, pa ih se sudskim putem pokušalo iseliti.

Žena koja živi u garaži ne može dobiti stan

U normalnim zemljama državni stanovi služe za rješavanje socijalnih problema. Namijenjeni su za stambeno zbrinjavanje ljudi lošijeg materijalnog stanja, ali u Hrvatskoj to često nije slučaj.

Tako, dok 122 stana “za znanstvenike” propadaju, ovih dana se javnost upoznala s pričom žene koja godinama živi u garaži, jer si ne može priuštiti najam stana, a javni stan – konkretno od Grada Zagreba – nije dobila iz proceduralnih razloga. Nedostajao joj je jedan papir.

Radi se o osobi koja radi kao čistačica, ima plaću od 3600 kuna, te si sa zagrebačkim cijenama najma ne može priuštiti stan. Prije sedam godina prijavila se za gradski stan, no odbijena je “zbog nepotpune dokumentacije”.

Političar godinama koristi stan, ima druge nekretnine

Za razliku od gospođe koja živi u garaži, bivši sisačko-moslavački župan Ivo Žinić imao je više sreće s državnim stanovima. U siječnju ove godine Telegramova Ana Raić Knežević objavila je priču o državnom stanu koji je Žinić godinama koristio, iako je posjedovao i druge nekretnine.

Radi se o stanu od 70 četvornih metara, koji su, osim Žinića koristili i njegovi sinovi. Stan je dobio pod ne baš sasvim jasnim okolnostima, a Ministarstvo branitelja ga od 2013. godine bezuspješno pokušava iseliti.