Ovako ide obnova Zagreba: propao 31 natječaj za rušenje oštećenih kuća, potrebne usluge nabavljaju - donacijama

Sljedećeg tjedna trebale bi biti uklonjene još tri oštećene kuće

Trebalo je samo 12 mjeseci, tri saborske rasprave i nijedna od strane države obnovljena kuća da Vlada Republike Hrvatske pomisli kako sa Zakonom o obnovi nešto nije u redu. Pa su zaključili da bi ga ipak valjalo promijeniti.

Zakon, za koji su javnost uvjeravali da je dobar, kvalitetan i dugoročno održiv, trebao bi, valjda, uskoro postati bolji, kvalitetniji i održiviji. Možda se, na primjer, neka u potresu stradala kuća uspije obnoviti u organizaciji države. Možda se, dakle, zakonskim rješenjem 2.0 konačno pokrene organizirana obnova.

Rušenje još tri kuće

No, izmjenama propisa – na koje ćemo ipak malo pričekati, jer Sabor je još na ljetnoj stanci – neće se riješiti svi problemi (ne)organizirane obnove u Zagrebu. Da bi se iznova gradilo, nešto treba i srušiti. A da bi se rušilo, u glavnom gradu nužno je, čini se, pribjegavati i nesvakidašnjim, inovativnim metodama.

U lipnju ove godine u Zagrebu su srušene prve tri kuće s crvenom naljepnicom. Mediji su marno izračunali: 446 dana nakon potresa. U zemlji pogođenoj potresima, potpuni poraz države.

Dva mjeseca kasnije, na području Zagreba bit će srušena još tri objekta. Kako Telegram doznaje, Fond za obnovu najavio je inspekciji i Gradu Zagrebu da sljedećeg tjedna kreću u uklanjanje tri obiteljske kuće. No, u Fond je dosad stigla ukupno 21 odluka o uklanjanju – što je s ostalim kućama?

Zapinje na javnoj nabavi

Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Telegramu su u lipnju potvrdili da će, nakon tri srušene kuće, donijeti još 18 odluka o uklanjanju objekata. Naglasili su pritom da će „sama dinamika uklanjanja ovisiti o tome kojom brzinom će Fond za obnovu ugovarati ovlaštene izvođače za uklanjanje“. Čini se, međutim, da nije baš sve u rukama Fonda.

Kako smo već napomenuli, da bi se iznova gradilo, nešto treba i srušiti. Ali ta procedura uklanjanja potvrđuje koliko je proces obnove glavnog grada nakon razornog potresa usporen i zakompliciran administrativnim odlukama. Konkretno: rušenje objekata zapinje na javnoj nabavi.

Natječaji često propadaju

Za svako uklanjanje raspisuju se natječaji za nabavu radova (pojednostavljeno, za bagere na terenu), ali i za popratne usluge, poput operativne koordinacije, tehničko-financijske kontrole, stručnog nadzora. No, ti natječaji za nabavu usluga učestalo propadaju. „31 natječaj je poništen“, kažu iz Fonda.

Za rušenje još 18 obiteljskih kuća, za koje postoji finalna odluka, Fond je, kažu nam, raspisao sve potrebne javne nabave. Međutim, kako stoji u službenom odgovoru Fonda na Telegramov upit, “31 natječaj je poništen zbog cijena koje su i do 30 puta manje od tržišnih“. Tvrtke, se, prema neslužbenim objašnjenjima, naprosto ne javljaju.

Cijene – tržišno preniske?

Pritom se, kad se govori o cijenama, misli na one koje određuju procijenjenu vrijednost javne nabave, izračunatu temeljem Programa mjera obnove, službenog dokumenta koji je donijela Vlada. U njemu je objavljena tablica s informacijom „o najvišim cijenama usluga“ projektiranja, operativne koordinacije i tako dalje. Ta je tablica baza za izračun procijenjene vrijednosti nabave.

U Fondu, međutim, smatraju da su limiti za obiteljske kuće u tom dokumentu postavljeni prenisko, daleko ispod tržišnih, i da zato natječaji propadaju. Na to je još u lipnju upozoravao ravnatelj Fonda Damir Vanđelić.

Skuplji natječaj od usluge

“Kod malih objekata, a takvih ima tisuće, na Banovini u i Zagrebu, jednostavno cijene nisu adekvatne. Ni jedna ovlaštena osoba, osoba koja ima iskustvo, koja je ovlašteni inženjer, sigurno neće htjeti operativnu koordinaciju uklanjanja raditi za 43 kune. Nas košta 312 kuna objava natječaja, a on će raditi za 43 kune, te cijene jednostavno moramo promijeniti, mi na to upozoravamo već četiri mjeseca”, objašnjavao je tada Vanđelić.

Radi se samo o natječajima za usluge koje smo spominjali, ali ne i za izvođenje radova. Od 18 obiteljskih kuća za koje postoje odluke o uklanjanju, potpisano je 11 ugovora o izvođenju radova, u jednom je slučaju izvođač odabran, a preostalih šest je u postupku. Naši izvori procjenjuju da su cijene za ovu vrstu posla postavljene realnije.

Uz sav novac – nužne donacije

Kada natječaj propadne, Fond ga raspisuje ponovno “ukoliko postoji realna šansa da se netko javi”, pojašnjavaju na naš upit. A ako procijene da ne, onda, kažu, izvijeste Ministarstvo što se dogodilo – “da su novi natječaji propali uslijed preniskih najviših cijena u Programu mjera” kad su u pitanju obiteljske kuće – i traže donacije.

Za obnovu nakon potresa, Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva europskog fonda solidarnosti, zajma Svjetske banke, EU programa za oporavak. A iz Vanđelićevog Fonda za obnovu potpuno ozbiljno govore o – donacijama. To su te nesvakidašnje metode koje smo ranije spomenuli.

Zašto firme radije doniraju?

Telegramovi sugovornici tumače da, kada neki natječaj propadne, u Fondu pokušavaju i često uspijevaju dogovoriti s pojedinim firmama da doniraju potrebnu uslugu. Da, pojednostavljeno rečeno, na gradilište besplatno pošalju svog stručnjaka. Tvrtkama je to navodno jednostavnije, nego da prolaze proceduru javljanja na natječaj za koji, ustvari, nisu zainteresirane.

Naši izvori tvrde da firme koje na taj način doniraju neće kasnije biti ni u kakvom povlaštenom položaju u obnovi, niti je to moguće, iz barem dva razloga. Prvo, radi se o malim iznosima donacija (koje su, s druge strane, bitne da bi se posao mogao odraditi). Drugo, pogodovati bilo kome, napominju, tehnički je nemoguće zbog elektroničkih dražbi.

Dugoročno neodrživo

Donacije su, prema informacijama iz Fonda, omogućile i uklanjanje kuća sljedećeg tjedna. Konkretno, potpisani su ugovori o donaciji šest usluga, precizirali su u odgovorima na naš upit. No, ukupan broj zahtjeva za uklanjanje u Ministarstvu je 1438, kažu nam iz Fonda. Realna brojka vjerojatno je još i veća jer zasigurno nisu još svi predali zahtjeve.

Čini se, dakle, da situacija nije ni dobra, ni kvalitetna, a kamoli dugoročno održiva. Telegram je stoga pitao resorno Ministarstvo jesu li upoznati s problemom propadanja natječaja, smatraju li opravdanim da Fond poseže za donacijama te hoće li korigirati cijene predviđene u Programu mjera.

Uskoro ipak riješenje?

Dok čekamo njihove službene odgovore, naši neslužbeni izvori tvrde da bi se stvari uskoro ipak mogle pokrenuti. U Ministarstvu je, kako doznajemo, početkom tjedna održan sastanak na kojem se raspravljalo o problemima u organiziranju obnove, uključujući i ove koji usporavaju uklanjanje oštećenih objekata.

Očekuje se stoga da će Vlada uskoro izmijeniti program mjera te, među ostalim, korigirati cijene koje u Fondu smatraju problematičnima. Time bi se, barem u jednom malom dijelu, obnova mogla pokrenuti. Jer da bi se nanovo gradilo, valjalo bi, eto, početi i s rušenjem.