Ovako na pitanja odgovaraju doktori koji tvrde da je s Matijanićem sve bilo OK: ‘Tko zna?’, ‘Pitajte Hitnu’

Ministar zdravstva govori o nalazima zdravstvene inspekcije u slučaju smrti novinara Matijanića

Ministar zdravstva Vili Beroš sazvao je konferenciju za medije o nalazima zdravstvene inspekcije i zaključku stručnog povjerenstva o slučaju preminulog novinara Vladimira Matijanića. Podsjetimo, Beroševo Ministarstvo dosad je u ovom slučaju bilo prilično netransparentno. Isprva nisu htjeli ni otkriti tko su članovi povjerenstva koje provodi izvide oko smrti poznatog novinara, “s ciljem nesmetanog i objektivnog utvrđivanja svih činjenica”. Zbog toga je reagiralo Hrvatsko novinarsko društvo, ustvrdivši da takvo ponašanje budi sumnju da se “pokušava zataškati slučaj”.

Beroš je na presici izrazio sućut obitelji Matijanića, a onda konačno otkrio članove povjerenstva: Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Majer, Davor Majer.

‘Nije se redovito kontrolirao’

Rezultate inspekcije predstavlja Mirjana Tadić, voditeljica službe u sektoru za inspekcije Ministarstva zdravstva. “Imenovali smo stručnjake koje je ministar predstavio, to su istaknuti stručnjaci i profesori iz različitih djelatnosti… Temeljem nadzora i utvrđenih činjenica, utvrđeno je sljedeće: Pokojni Matijanić bolovao je od sjorgenova simptoma, uz intersticijsku bolest pluća, nije uzimao preporučenu terapiju za kronične bolesti i nije se redovito kontrolirao”, kazala je.

“Liječnica obiteljske medicine preporučila je pacijentu cijepljenje protiv covida, i zakazala termin. Pacijent se samoinicijativno konzultirao privatno s imunologinjom u svibnju te mu je predložena odgoda cijepljenja tri do četiri tjedna. Međutim, pacijent nije spominjao preporučenu imunomodulacijsku terapiju niti se opet javio zbog cijepljenja”, nastavila je. Necijepljenje protiv covida koje mu je jasno preporučeno dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika, dodala je Tadić.

‘Sve po pravilima struke’

Zatim je govorila o tijeku zbrinjavanja Matijanića. “Primljen je 2.8. na hitnom prijemu radi temperature i pozitivnog testa, učinjena je obrada te je pušten kući uz preporuke. Sve je bilo po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista”, kazala je.

“Zaključujemo da su svi postupci bili u skladu s pravilima struke”, dodala je. “U epizodi akutne bolesti covida, obiteljska liječnica 3. i 4. kolovoza prepoznaje rizik težeg oblika bolesti i daje uputnicu za pregled na hitnom prijemu…”, nastavila je.

“Utvrđena je proceduralna nepravilnost prilikom obdukcije, s obzirom na to da je obdukciju trebao provesti specijalist sudske medicine”, dodala je. “Nismo uočili značajnih stručnih propusta… Smrtni ishod je bio posljedica nepredvidivog, brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena odnosno komplikacija od covida”, kazala je Tadić.

‘Mi nismo istražna tijela’

Uslijedila su pitanja novinara. Upitan kako to da Matijanić u četiri dana nije adekvatno pregledan i što znači da se nije redovito kontrolirao, Beroš je rekao da je on “nalaz pročitao i primio ga na znanje’’. Kazao je da se radi o jednom stručnom mišljenju koje potpisuju svi članovi povjerenstva i da su oni usuglašeni. Zatim je riječ uzeo član povjerenstva, docent Miroslav Majer. “Mi nismo istražna tijela, komentiramo dostupnu dokumentaciju”, kazao je.

“Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu 2020. razvio prve tegobe svoje bolesti. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12. mjesecu je ležao u bolnici, pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. Zatim, 19. prosinca je bio naručen na magnetsku rezonanciju, no nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija”, kazao je.

Matijanićeva povijest bolesti

“Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio na kontroli, tada mu je preporučen lijek koji nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više na kontrole kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje, privatno. Ali nije obavio sve pretrage. Plućne testove nažalost nije obavio, opet nije obavio spirometeriju”, nastavio je Majer o Matijanićevoj povijesti bolesti.

“Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice”. dodao je. Na pitanje novinara zašto nije hospitaliziran 2. kolovoza i nije mu obavljen EKG, rekao je da je tada imao blagu kliničku sliku i bolest je trajala 12 sati te je “ekstremno mala šansa da se prepozna rizik”. Dodao je da taj dan nije napravljen EKG, nego je uzet status, saturacija, i nisu rađene druge pretrage. “On tada nije imao tešku kliničku sliku, nego povećan rizik zbog prethodnih bolesti”, kazao je.

Je li imao šanse bez bolnice

“Mislim da je ključni problem što više nije pregledan u hitnoj infektološkoj ambulanti”, rekao je docent. Upitan bi li ga on s takvom dijagnozom pustio bez daljnjih pretraga, rekao je “da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bi se napravili nalazi EKG-a, ali da to ne bi riješilo sve”.

Domagoj Novokmet, novinar televizije N1, pitao je docenta Miroslava Majera o izjavi kolege liječnika Miranda Mrsića, koji je odmah nakon smrti Matijanića rekao da on bez hospitalizacije nije imao šanse. Majer je govorio koje su tu pretrage Matijaniću napravljene kada je došao u hitnu ambulantu.

Novokmet ga je potom pitao, bi li on, osobno, pustio Matijanića iz hitne ambulante bez daljnjih pretraga. “Postavljate pitanja algoritma u Hitnoj. On bi možda imao lažno dobar nalaz”, rekao je. Upitan bi li ga on s takvom dijagnozom pustio bez daljnjih pretraga, rekao je “da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bi se napravili nalazi EKG-a, ali da to ne bi riješilo sve”.

Majer kaže da bi propisao Paxlovid, koji nemamo

No, Majer je potom dodao i: “On bi bio mogući kandidat za lijek, ali lijeka za kućnu uporabu još nema”, rekao je pa precizirao na koji lijek misli: “Paxlovid.”

Novinari su mu ukazali i da je Matijaniću rečeno da se javi ako mu se stanje pogorša. Kazali su da se javio i pitali kada se točno trebao javiti?

“Najbolje da komentira kolegica koja je napisala uputnicu za Hitnu. Što god da se više napravilo bilo bi dobro”, rekao je.

Novinari su mu ukazali i da Matijanić nije imao snage otići do toaleta, ali da ga tim T1 Hitne svejedno nije odvezao na daljnje pretrage. “To ću prepustiti hitnjacima. Tu je već bilo jedno kašnjenje, iako tko zna bi li preživio i da je odvezen ranije”, dodao je.

Tko je odgovoran?

Novinari su zatim Beroša pitali tko je odgovoran za to što u Hrvatskoj nije dostupan lijek Paxlovid. Ministar zdravstva za to je sada okrivio Europsku komisiju. “Oni su ušli u pregovore s proizvođačem. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi”, kazao je Beroš.

Novinar N1, Domagoj Novokmet, na to mu je kazao kako je lijek dostupan u EU, a on se skriva iza birokracije. “Tri mjeseca imate ugovor na stolu i niste ga potpisali”, kazao je Novokmet.

“Ja se ne skrivam. Želimo zajednički nabaviti lijek jer to omogućuje sigurnost za hrvatske građane. Laž je da ja imam ugovor na stolu. O meni se namjerno plasiraju neistinite informacije”, odgovorio je ministar.

‘Vi ste oprezniji od Nijemaca?’

Ukratko, Beroš tvrdi da za Hrvatske građane ne bi bilo dobro da je država kupovala lijek direktno od proizvođača nego je bolje da se uključimo u zajedničku nabavu koju vodi Europska komisija. “Mi za naše građane želimo maksimalnu sigurnost”, rekao je.

“Vi ste oprezniji od Njemačke?”, replicirao mu je na to opet Domagoj Novokmet, referirajući se na činjenicu da neke države već dugo uredno imaju Paxlovid.

Ministar se pravdao da su mu u ugovor stavili da odgovornost za nuspojave i greške snosimo sami te da je to jedan od glavnih razloga zašto nismo dogovorili bilateralnu kupoprodaju s proizvođačem lijeka.

‘Imao uredan nalaz pluća’

Kardiolog Eduard Galić zatim je govorio o Matijanićevim prethodnim bolestima. “Ultrazvuk srca je 2020. bio uredan, dodatnu pretragu koja je bila preporučena, magnet, nije mogao učiniti. On je imao termin, ali nije mogao ići na njega. On naravno može imati zahvaćeni srčani mišić. Imamo podatak iz srpnja, kada je imao markere potpuno u redu. Da tog časa nije imao predispoziciju za nešto. Dijagnozu miokarditisa je užasno teško postaviti”, kazao je.

Dodao je da su ograničene spoznaje o utjecaju covida na miokard. “On nije imao znakova srčanog popuštanja pa čak ni do zadnjeg dana. To je dokumentacija koju smo dobili, nismo tamo bili”, kazao je. “Iz dokumentacije koju smo mi vidjeli, on je imao uredan nalaz na plućima”, rekao je. To je dokumentacija od Tima 1 od 5. kolovoza, tvrdi.

“On je imao sugestiju da se u bolnicu javi”, rekao je. “Sigurno bi svima bilo lakše da se javio u bolnički prijem’’, ustvrdio je Galić. “Da mene pitate, ja bih prosudio tako kako bih tu osobu doživio. Vjerojatno bi kolegici bilo lakše da ga je odvela”, rekao je.

‘Radilo se o rapidnom pogoršanju’

“Radilo se o rapidnom pogoršanju, nema dvojbe da se radi o ozljedi miokarda… Narav bolesti je užasno tragična… Sam tijek bolesti je bio toliko brz, teško je dati konačan odgovor”, kazao je kardiolog na pitanje bi li ishod bio drugačiji da je Matijanić bio primljen u bolnicu.

Ravnatelj KBC-a Split, Julije Meštrović, izrazio je sućut obitelji. “Spomenute su neke proceduralne primjedbe. Prihvaćamo i uzet ćemo ih u obzir, ali u odnosu na sam meritum nije bilo stručne greške”, kazao je.

“Bilo je riječi o tome da je u hitnoj specijalizantica obavila pregled kako je trebalo, donijela zaključak za koje povjerenstvo misli da je ispravan”, tvrdi. Lijeka remdesivira nije bilo u tom trenutku u KBC-u, dodao je. Upitan bi li on postupio drugačije u bilo kojem dijelu komunikacije, rekao je da ne bi komentirao sve ostale događaje, ali da je kolegica u KBC-u postupila ispravno.

‘Pacijenta je mogao netko pregledati’

“Žao mi je zbog ovakvog ishoda. To je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio u nekim okolnostima. U tim razgovorima nije bilo stručne greške. Naš nadzor je zaključio da se ne može i ne smije donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je u svemu tome nedostajalo”, istaknuo je Meštrović. “Pacijenta je mogao netko pregledati, ne može netko na telefonu dati zaključak”, dodao je Meštrović.

Rekao je da je pregled u bolnici 2. kolovoza “napravljen ispravno i po pravilima. “Ako su životni znakovi bili takvi kakvi su opisani u nalazu, moramo uzeti u obzir da nije bilo tada kliničke indikacije da bi se još nešto dodatno radilo”, tvrdi. Na pitanje bi li opet ponudio ostavku na mjesto ravnatelja KBC-a rekao je: ““Ako bi to pomoglo. Nikakav problem”. Rekao je da su pregledali 45 tisuća pacijenata u vrijeme pandemije i da im nije bilo lako.

“Ovo je žalost za sve nas, što se sad dogodilo”, poručio je. Ministar Beroš je zatim rekao kako je na dan 10. kolovoza u Hrvatskoj lijeka remdesivira bilo dovoljno.

‘Mogao je doći na Hitnu’

Doktor Ivan Puljiz govorio je o pregledu Matijanića na dan 2. kolovoza. “Imao je blago povišenu temperaturu, vitalni parametri su bili uredni, uredni nalaz na plućima i srcu. Napisana je preporuka da se javi obiteljskoj liječnici ili ako se pogorša stanje, da se javi na hitnu opet. On tada još nije bio kandidat za remdesivir’’, rekao je.

“Naručen je da dođe u slučaju pogoršanja na hitan infektološki prijem. Dakle, on je mogao doći drugi dan, nije trebao čekati treći dan’’, dodao je. “Imao je otvorenu uputnicu za to’’, poručio je. Dodao je da je pitanje bi li lijek promijenio tijek bolesti. Upitan zašto sustav ne reagira na njegove pozive, kazao je “da nije praksa da doktor specijalista razgovara s pacijentom”.

Puljiz je rekao da kolega koji je bio na telefonu teško može trijažirati nekoga koga prvi put čuje. “Doktorica koja ga liječi poznaje pacijenta pa je njena procjena valjda najbolja’’, ustvrdio je. Na primjedbu da Matijanića možda nitko nije mogao dovesti na hitnu, ponovio je da je dobio uputnicu za hitan infektološki prijem.

‘Lako je biti general poslije bitke’

“Nije praksa da dežurni infektolog komunicira s pacijentom. Kolega ima obaveze, mora obići odjel, ne može biti na telefonu’’, kazao je.

Upitan što bi on učinio, rekao je da je “lako bit general nakon bitke’’ i da Matijanić nije trebao dozvolu doktora da dođe. “Nitko ga ne bi odbio da je došao na hitan prijem’’, poručio je. Upitan zašto ga Hitna nije odvela, odgovara: ‘To će komentirati kolegica iz Hitne’. Na konstataciju novinara da nije mogao doći fizički, Puljiz govori da je drugi dan bio mobilan, “prema dokumentaciji”.

Je li itko iz komisije član HDZ-a?

Doktorica Senka Kajčić govorila je o kućnom posjetu, u kojem je, kaže, doktorica napravila klinički pregled i procijenila da u tom trenutku nema indikacija za transport u bolnicu. Na pitanje bi li imao veće šanse da ga je Hitna odvezla, kazala je: “S obzirom na cjelokupnu sliku, na nagli nastup miokarditisa, čisto sumnjam”.

“Kada ga je doktorica pregledavala, prema nalazu, nije imao kliničke znakove za to. U jednom trenutku može doći do točke urušaja, i to se često vidi kod covid pacijenata”, dodala je. Novinar Domagoj Novokmet pitao je članove povjerenstva je li itko od njih član HDZ-a, na što se nitko nije javio.

Beroš zahvalio medicinskoj sestri

Zatim je Beroš zahvalio liječnicima i medicinskoj sestri “koja je našla vremena razgovarati s pacijentom’’, ali rekao da to nije najbolji način ostvarivanja zdravstvene zaštite. To je komunikacija s obiteljskim liječnikom i u hitnim stanjima s hitnom medicinom. Zatim je pozvao one liječnike koji kritiziraju zdravstveni sustav, poput Miranda Mrsića, da svoja zapažanja dokažu.

Matijanićeva obiteljska liječnica kazala je da je on bio njen pacijent nepunih godinu i pol i da je upoznata s njegovim komorbiditetima.

“On je nekako održavao stanje pod kontrolom do ovih tragičnih nekoliko dana kolovoza. A 2., 3. i 4. kolovoza mi smo bili u kontinuiranoj komunikaciji i pismenim i usmenim putem, on je bio otvoren i da dođe u ambulantu, no javljao je uglavnom simptome: izričito blagi umor i temperatura i zanimao se kako će tu temperaturu skidati. Rekla sam da ćemo ići korak po korak, rekla sam da ne ide odmah na najgoru priču”, kazala je.

‘Nije bilo priče da ne može s kreveta’

“Međutim, tog 3. kolovoza nisam znala da je bio na hitnom infektološkom prijemu. Zatim 3. kolovoza, kad smo se čuli, kad mi je rekao koliko je paracetamola u određenoj dozi uzeo i da temperaturu nije mogao skinuti, ja sam mu rekla i usmeno i pismenim putem da mu pišem uputnicu za hitni infektološki prijem”, nastavila je.

“Ja sam ga stalno pitala kako je, javljao je umor, to imamo napismeno, i temperaturu. Respiratorne simptome nije imao. Nije uopće bilo priče o tome da on ne može s kreveta. Tako isto i 4. kolovoza. Nisam ni jednom njegovom riječju dobila novi podatak da mu je toliko izuzetno loše”, tvrdi. Kazala je da mu je ona rekla da ide u bolnicu. Kada su je pitali kako komentira činjenicu da ga Hitna nije htjela odvesti u bolnicu, nakon zastajkivanja je odgovorila kako nema komentara.

Za kraj se još jednom obratio ministar Beroš: “Hvala svima na sudjelovanju, naučimo nešto, budimo svi humaniji i pozorniji. Svjedočite da je covid kriza poremetila funkcioniranje sustava, sve djelatnike u zdravstvu molim da se vrate u uobičajeno funkcioniranje, da se pacijent vrati u fokus”.

Što je prethodilo Matijanićevoj smrti

Istaknuti novinar Indexa preminuo je od posljedica covida 5. kolovoza u 51. godini života. Njegova životna partnerica i novinarka Andrea Topić na Facebooku je prozvala Hitnu i KBC Split za niz katastrofalnih propusta koji su, kako je napisala, prethodili tragičnom ishodu. Prema njezinom svjedočanstvu, zdravstvene službe ignorirale su Matijanićev i njezin apel za pomoć i hospitalizaciju te podcijenile njegovo stanje. Index je uskoro objavio i snimljene razgovore Matijanića i djelatnika Hitne koji eksplicitno potvrđuju mnoge navode njegove partnerice.

Matijanić je preminuo u svom domu, a dva sata prije njegove smrti, tim Hitne pomoći, koji ga je kasnije pokušao reanimirati, najprije je tvrdio da ga nije potrebno hospitalizirati, jer su njegovi simptomi “normalni” – iako je imao niz komorbiditeta. Uz to, Topić je kazala da su im u bolnici rekli da u Hrvatskoj nedostaje lijeka za sprječavanje težih posljedica zaraze.

Radi se o lijeku Paxlovid, a za koji, prema pisanju Indexa, ministar Beroš već dva mjeseca ne želi potpisati narudžbenicu.