Ovako su se postavili utjecajni nadbiskupi po Europi: pozivali vjernike na cijepljenje, otvarali punktove u katedralama
Nakon mlakog istupa kardinala Bozanića provjerili smo kako je u drugim državama
U kolovozu ove godine, dok se novi val pandemije još činio dalekim, iz Beča je stigla nesvakidašnja vijest: u bečkoj katedrali otvoren je punkt za cijepljenje protiv covida-19. Cijepljenje bez prethodne najave omogućeno je u kapeli u sjevernom tornju katedrale. Na otvaranju punkta bio je i kardinal Christoph Schönborn.
Nekoliko tjedana ranije, početkom srpnja, mediji su izvijestili da su Schönborn i austrijski ministar obrazovanja poslali zajedničko pismo u kojem su pozvali na cijepljenje kao središnju mjeru u borbi protiv pandemije. Tako su htjeli doći i do onih ljudi do kojih je teško doći uobičajenim kanalima komunikacije. Što bečki nadbiskup misli o cijepljenju, očito nije potrebno odgonetati.
Reakcija zagrebačkog nadbiskupa
U Zagrebu je trajalo malo duže: zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić oglasio se prošloga tjedna, izjavivši da cijepljenje “ostaje sredstvo prevencije i suzbijanja transmisije” virusa i da “treba biti dobrovoljno”, što nije otvoreni poziv na cijepljenje, ali je ipak, čini se, mali korak dalje od onoga što je sredinom studenog komuniciralo Stalno vijeće HBK.
Bozanićeva izjava je, s druge strane, još uvijek daleko od stava mons. Mate Uzinića koji je prvi s te pozicije u ovdašnjoj javnosti jasno istupio na ovu temu: “Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt”, kazao je nedavno.
I u Hrvatskoj je, dakle, slično kao drugdje po Europi. Oko pandemije, restrikcija i cijepljenja ni među klerom nema jedinstvenog stava niti jedinstvene podrške mjerama koje provode svjetovne vlasti u pokušaju suzbijanja pandemije. Negdje se, kao u Beču, cjepni punktovi otvaraju čak i u crkvama. Drugdje se otvoreno poziva vjernike da se ne cijepe.
Istraga protiv lokalnog biskupa
U Rumunjskoj je nedavno jedan takav slučaj neslućeno eskalirao: utjecajni lokalni biskup u južnom dijelu zemlje govorio je vjernicima da se ne trebaju bojati covida, da ne trebaju žuriti na cijepljenje, da je rok cjepivima istekao i da puste da se najprije cijepe ministri i drugi političari. Policija je, javljao je New York Times, protiv njega čak pokrenula istragu zbog širenja dezinformacija. Rumunjska je, uz Bugarsku, još uvijek najslabije procijepljena članica EU-a.
Vrh rumunjske pravoslavne crkve se, doduše, izjasnio povoljnije o cijepljenju, pozivajući ljude da ozbiljno shvate bolest, a patrijarh je tražio od lokalnih prelata da se suzdrže od ovakvih istupa u kojima komentiraju pandemiju i cijepljenje. Vlada se, pak, pisao je svojevremeno Politico, nadala čak da će uspjeti uključiti crkvene vođe u kampanju, kako bi potaknuli ljude na cijepljenje.
No, oni koji su se, samoinicijativno, snažnije uključili u motiviranje vjernika nisu uvijek najbolje prolazili. To je na vlastitoj koži osjetio jedan lokalni svećenik koji je početkom godine podijelio s javnošću svoje iskustvo s covidom i objasnio zašto se želi cijepiti. Njegova je priča zaokupila pozornost medija – zbog svog je stava postao meta online trolova i antivaksera, koji su ga vrijeđali i optuživali da ga plaća država.
Patrijarh za cijepljenje, popovi protiv
Slična je situacija i južnije u Europi, u Grčkoj, gdje vrh društveno utjecajne pravoslavne crkve službeno podržava cijepljenje i čiji je poglavar, lani hospitaliziran zbog covida, još u travnju pozvao ljude da se cijepe, opisavši to kao “čin ne samo osobne odgovornosti, nego i kršćanske solidarnosti”. Lokalno, međutim, stvari znaju biti i drukčije: mediji su, primjerice, pisali o slučaju svećenika koji vjernicima s maskama i onima koji su cijepljeni nije dozvolio ni da budu na misi.
Iz Grčke je, pak, upravo ovog vikenda stigla vijest o novim, strogim mjerama za ulazak u crkve. Za nedjeljne mise Grci moraju pripremiti negativan test za covid, bez kojeg ne smiju – barem ne bi smjeli – prisustvovali bogoslužju. Koliko će se to temeljito provoditi, tek treba vidjeti. No, grčke su vlasti obično dosta striktne – lani su, na primjer, odmah reagirale na slučajeve svećenika koji su ignorirali zabranu održavanja misa.
Ni papa Franjo to ne može objasniti
Negativan test je početkom studenog uveden i u slovenske crkve. Ne kao jedini, nego kao jedan od mogućih uvjeta. Svi stariji od 12 godina za dolazak na misu moraju imati covid potvrdu, dakle, dokaz da su preboljeli, cijepljeni ili negativni, što je posljedica vladinih strožih mjera. Slovenski biskupi su, pak, već ranije pozivali vjernike da se cijepe, pa je, recimo, za Veliku Gospu s crkvenim vlastima čak dogovoreno cijepljenje vjernika pred većim crkavama i na hodočašćima.
I u Poljskoj, gdje katolička crkva ima značajnu društvenu moć, utjecajni biskupi su ljetos prilično nedvosmisleno poduprli nastojanja vlasti da ljude motiviraju na cijepljenje. Cijepljenje je važan alat za ograničavanje širenja zaraze, istaknuo je u srpnju predsjednik Poljske biskupske konferencije nadbiskup Stanislaw Gadecki, napomenuvši da crkva podržava one koji se odluče cijepiti. Ali je, poput kardinala Bozanića, istaknuo i da cijepljenje treba biti dobrovoljno.
Pritom se pozvao i na primjer pape Franje koji je još u kolovozu apelirao na vjernike da se cijepe, a on sam cijepio se među prvim, prvom dozom početkom godine. Poglavar Katoličke crkve i nedavno se, u razgovoru s novinarima, praktički čudio što neki crkveni velikodostojnici – nije ih pritom imenovao – oklijevaju s cijepljenjem. Ni papa ne zna kako to objasniti.