Politika & Kriminal

Ovako su, u godinu dana pandemije, europski ministri zdravstva odlazili s dužnosti. Kako je Vili Beroš opstao?

Ni gafovi, ni politička previranja niti epidemiološka situacija nisu utjecali na funkciju hrvatskog ministra zdravstva

Roman Prymula jedva da je imao vremena raspakirati kutije, a već je morao napustiti ured. Nakon svega 38 dana na dužnosti, češki ministar zdravstva dao je ostavku kad su ga uhvatili da usred lockdowna izlazi iz jednog praškog restorana.

Restoran je trebao biti zatvoren jer je tako, u nastojanju da suzbije širenje zaraze koronavirusom, propisalo ministarstvo kojem je baš Prymula bio na čelu. Sad već bivši ministar pritom nije nosio ni masku. Češka je tako, krajem listopada prošle godine, dobila trećeg ministra zdravstva u samo nekoliko mjeseci.

Zašto su ministri odlazili

U godinu dana, koliko u Europi traje pandemija, Prymula je bio samo jedan od europskih ministara zdravstva koji su napustili svoju dužnost. Tijekom 12 mjeseci korona-krize, u nizu država članica Europske unije dogodila se kadrovska smjena na čelu jednog od ključnih ministarstava, onog koje upravlja zdravstvenim sustavom.

Razlozi koji su presudili bili su doista raznoliki. Negdje se radilo o epidemiološkoj situaciji i upravljanju krizom; u nekim slučajevima, kao ovom češkom, o kršenju mjera i neizdrživom pritisku javnosti; negdje je pandemija u kombinaciji s drugim, političkim problemima dovela do rekonstrukcija vlada. U nekim su državama naprosto bili izbori.

Ostavka ministra i zamjenika

U ljeto 2020. godine, dok je u zemlji rasla bojazan od drugog vala pandemije, u roku od 24 sata poljsko ministarstvo zdravstva ostalo je bez vodstva. Poljska je u kolovozu prošle godine počela bilježiti dnevni rast broja potvrđenih slučajeva koronavirusa – te su brojke, doduše, bile i deset puta manje nego posljednjih dana – što se pripisivalo širenju zaraze među rudarima.

Onda je odjednom, usred kolovoza ministarstvo najprije napustio zamjenik ministra, a dan kasnije i sam ministar zdravstva Lukasz Szumowski. Oko njegove iznenadne ostavke – jer je par tjedana ranije govorio da ne namjerava „napustiti brod“ za vrijeme pandemije – razvile su se razne spekulacije, od toga da je otišao zbog kritika na upravljanje pandemijom do toga da mu je reputacija bila narušena aferama oko kupnje respiratora i maski, pri čemu je, napomenimo, on inzistirao da nije napravio ništa pogrešno.

Tri ministra u pandemiji

Od prvog potvrđenog slučaja do danas tri ministra zdravstva, kao i Češka, izmijenile su još i Rumunjska i Slovenija, samo su razlozi bili pretežno političke prirode. Rumunjsku su do trećeg ministra u 12 mjeseci pandemije doveli politička nestabilnost početkom 2020., a onda redoviti parlamentarni izbori krajem godine.

U Sloveniji je, pak, prvi slučaj zaraze utvrđen početkom lanjskog ožujka, kada je na vlasti još bila vlada Marjana Šareca i „njegov“ ministar zdravstva. Sredinom tog mjeseca premijer postaje Janez Janša, a na mjesto ministra zdravstva dolazi Tomaž Gantar.

Premijer vodi ministarstvo

U studenom su se pojavile glasine da je ministar najavio ostavku, nezadovoljan što vlada ne prihvaća strože epidemiološke mjere, no on je to demantirao. Mjesec dana kasnije ipak je otišao, ali zbog političkog previranja jer je njegova stranka Desus napustila vladajuću koaliciju.

U nesvakidašnjem potezu, funkciju ministra zdravstva privremeno je preuzeo sam Janša koji je tu dužnost, uz naravno onu premijersku, paraleleno hendlao sve do prije dva dana, kada je parlament za novog ministra potvrdio Janeza Poklukara, ravnatelja ljubljanskog Sveučilišnog kliničkog centra, najveće slovenske zdravstvene ustanove.

Prosvjedi, rošade i izbori

I neke druge europske države mijenjale su čelnu osobu ključnog resora usred pandemije. Bugarski premijer Bojko Borisov, na primjer, lanjskog ljeta – zbog pritiska neumornih prosvjednika protiv svoje vlade, bio je prisiljen napraviti rošadu među svojim suradnicima (ministar zdravstva nije napustio vladu, nego je prešao na drugu poziciju).

Belgija je dobila novog ministra kada je u listopadu konačno potvrđena nova vlada, i to nakon što je zemlja srušila vlastiti rekord po broju dana bez formirane vlade (više od 650). Pandemija je u lipnju dočekala i novog irskog ministra zdravstva, koji je preuzeo dužnost nakon postizbornog formiranja vlade.

Španjolski ministar Savlador Illa, koji je vodio nacionalni zdravstveni sustav u najgorim danima proljetnog vala, ostavku je dao ovoga siječnja, kako bi se mogao kandidirati na katalonskim regionalnim izborima.

Sporne scene s ljetovanja

Ni izbori, ni politička previranja niti epidemiološka situacija nisu utjecali na funkciju hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša, koji je među onim europskim ministrima koji i nakon 12 mjeseci pandemije uspijevaju opstati. Mada je i Beroš imao gafova i propusta.

Prošlog ljeta su, primjerice, mediji pisali o njegovom ljetovanju na Hvaru, kada su u javnost dospjele fotografije na kojima je bilo vidljivo da ministar nije držao distancu prema drugim osobama na snimkama, a na jednoj je fotografiji gospođi ljubio ruku. I u to se vrijeme građane redovito pozivalo da drže fizičku distancu i da se pridržavaju drugih epidemioloških mjera.

Uvjerljiv na izborima

Ovaj slučaj nije previše naštetio Berošu, koji je, za razliku od nekih svojih europskih kolega, politički preživio i srpanjske parlamentarne izbore. I to uvjerljivo, s najvećim brojem preferencijalnih glasova, oko tri tisuće i 400 više nego njegov stranački šef Andrej Plenković.

Predsjednika HDZ-a i Vlade Beroš je u pandemijskoj godini zdušno podržavao, i kada je javnost propitivala je li premijer Plenković prekršio epidemiološke mjere. Kada se, na primjer, lanjskog lipnja raspravljalo zašto premijer nije u samoizolaciji nakon jednog teniskog turnira, i Beroš je tumačio zašto smatra da Plenković u Zadru nije imao nikakvih bliskih kontakata.

Nedavno je, pak, u RTL Direktu detaljno pojašnjavao zašto je na pogrebu HDZ-ovog zastupnika Miroslava Tuđmana smjelo biti više od 25 ljudi – među njima su bili i Beroš i Plenković – mada je na snazi bila odluka Stožera da broj ljudi na sprovodima ne smije prelaziti 25.

Popularnost u anketi

Ni pad anketne popularnosti nije oslabio poziciju ministra zdravstva. U korona-krizu ušao je naglim rastom rejtinga, sa dva na 29,2 posto ispitanika koji su u redovitoj mjesečnoj anketi CRO Demoskop u travanju prošle godine birali Beroša kao najpozitivnijeg političara. Bio je to najveći međumjesečni skok rejtinga u 16 godina, objavio je tada RTL.

Na početku pandemije Beroš je, dakle, bio uvjerljivo (anketno) popularan – kao što je, nekako u to isto vrijeme, njegov poljski kolega, onaj koji je kasnije dao ostavku, odjednom postao jedan od političara kojima se u Poljskoj najviše vjerovalo (također po anketama).

Postojani pad rejtinga

Berošev rejting, potvrđen u srpnju brojem preferencijalnih glasova, u ovoj se anketi koju objavljuje RTL, međutim, iz mjeseca u mjesec smanjivao, da bi u rujnu prošle godine došao na 3,1 posto anketiranih koji su ga birali za najpozitivnijeg političara.

“Vidite i sami da je put od zvijezda do lomače vrlo kratak, posebno u politici”, izjavio je u današnjem intervjuu za Jutarnji list ministar Beroš koji je u posljednjih godinu dana u anketi CRO Demoskop napravio puni krug: nedavno je RTL objavio rezultate novog ispitivanja, u kojem je Beroša za najpozitivnijeg izdvojilo 1,6 posto ljudi, gotovo navlast isti postotak kao u veljači prošle godine.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu