Ove će godine kulminirati obračun populista i europskog establishmenta. I izgleda da Merkel i ekipa stoje posve OK
Izdvojili smo neke od ključnih događaja koji će odlučivati o sudbini EU
Posljednju je godinu Europsku uniju pogodio vjerojatno najveći politički šok od osnutka – Brexit. Na krilima populizma, nakon iznenađujuće britanske odluke na referendumu i izbora Donalda Trumpa za američkog predsjednika, 2017. će godina za budućost ujedinjene Europe biti i važnija od prošle. Euroskeptici se nadaju da će ono što su počeli u 2016., završiti ove godine.
Nikada u povijesti Europa nije bila ujedinjena kao danas. No, trendovi pokazuju da se Stari kontinent počeo kretati u suprotnom smjeru. Velika Britanija nikada nije imala ambiciju politički voditi Uniju, a o budućnosti unije sada će odlučivati Pariz i Berlin. Liberalna paradigma međunarodnog poretka blijedi, a Europi će trebati snažni politički lideri koji će profilirati ulogu Europe u novom svijetu. Uvjeti Brexita još uvijek nisu poznati, a uskoro ćemo saznati koliko će to razdruživanje na kraju biti bolno. Osim toga, europske zemlje ove godine čekaju izbori u nekim od ključnih zemalja. Izdvojili smo četiri ključna politička ispita za EU u 2017. godini.
1. Le Pen u pohodu prema Elizejskoj palači
Prvi francuski socijalistički predsjednik nakon Mitterranda koji je na dužnosti bio do 1995., njegov imenjak, Francois Hollande objavio je kako se neće kandidirati. Prema anketama, podržavalo ga je 4 posto Francuza, pa ta odluka ne iznenađuje. Prije samo mjesec dana činilo se kako će kandidatkinja radikalno desne Nacionalne fronte Marine Le Pen, voditi borbu s Hollandeom i Nicolasom Sarkozyjem.
No, Hollande je odustao, a Sarkozy je poražen na unutarstranačkim izborima od Francoisa Fillona. Ankete sada govore da će upravo tačerist Fillon pobijediti Le Pen u drugom krugu. Uspije li ipak Le Pen postati predsjednica, to bi za EU možda bio i udarac kojeg ne bi uspjela preživjeti. Ona najavljuje napuštenje eura, ponovno pregovaranje uvjeta francuskog članstva u EU, a onda i referendum o napuštanju same Unije. Uspije li doći u Elizejsku palaču, Brexit će izgledati kao šetnja u parku, napisao je France24.
2. Svi se nadaju da će Merkel spasiti stvar
Za sada stvari za Angelu Merkel stoje lošije nego prije par godina, ali i dalje dosta dobro. Datum izbora za Bundestag tek će se odrediti, a prema njemačkim zakonima trebali bi se održati prije 22. listopada. Čini se kako će konzervativna Krščanska demokratska unija (CDU) aktualne njemačke kancelarke i njeni bavarski saveznici CSU, kao i socijalistička stranka SPD držati većinu u parlamentu.
No, njihov bi rezultat ipak mogao biti nešto lošiji nego u ovom sazivu. Spletom okolnosti, Merkel koja je godinama zazirala od velikih političkih odluka i svoje liderstvo i popularnost bazirala na uspješnoj ekonomiji to je morala promijeniti. Hrabrom odlukom o primanju izbjeglica izazvala je brojne kritike. Nakon napada u Berlinu, antiimigrantska stranka AfD okrivila je Merkel za napad. Popularnost im je skočila na preko 15 posto.
3. Što će se događati s Italijom?
Sada već bivši talijanski premijer Matteo Renzi je odstupio, a nitko sa sigurnošću ne može reći što će se događati s Italijom. Predsjednik Sergio Mattarella ne mora sazvati izbore do ožujka 2018. godine, no oni bi se mogli dogoditi i značajno ranije. Tome se nada većina političkih stranaka, među kojima i populistički pokret Pet zvijezda koje vode komičar Beppe Grillo i antiimigrantska Sjeverna liga.
Renzi je ostao na čelu vladajuće Demokratske stranke, a talijanski mediji gotovo od samog odstupanja spekuliraju kako planira povratak. Prema anketama, njegova stranka drži malu prednost pred pokretom Pet zvijezda. Grillo obećaje referendum o napuštanju eura, a izađe li Italija iz eurozone, to bi bio ogroman gubitak za jedinstvo Unije. Osim političke, zemlju potresa i bankarska kriza. Talijanske vlasti fondom od 20 milijardi eura pokrivat će potrebe svih banaka u problemima. Manjak kapitala i loši krediti velik su problem trećeg gospodarstva EU.
4. Izbori u Nizozemskoj
Nizozemska će na izbore u ožujku, a za sada se kao jedna od glavnim tema pojavila imigracija. Lider radikalno desne Stranke slobode Geert Wilders ima najveće šanse osvojiti najviše mandata na izborima, ako je vjerovati anketama. No, teško da će sastaviti vladu, s obzirom na to da su sve velike stranke kazale kako neće surađivati s njegovom strankom. Wilders, koji je nedavno osuđen (ne i kažnjen), zbog govora mržnje kampanju bazira na antiimigrantskim stavovima i obećanjima da će raspisati referendum o izlasku iz EU.