Ovi potresni prizori očajnih izbjeglica u Makedoniji su postali svakodnevica
Tisuće migranata čekaju na željezničkoj stanici vlakove prema EU
Željeznička stanica u južnoj Makedoniji prepuna je očajnih migranata koji se pokušavaju ukrcati u vlakove prema Europi, u nadi da će ondje započeti novi život. Oni koji se zbog pritiska tisuća ljudi koji su u jednako mučnoj situaciji ne stignu ukrcati regularnim putem, pokušavaju u vlak ući na sve načine, pa i kroz uske prozore.
Takvi se prizori u Gevgeliji, na makedonsko-grčkoj granici, mogu vidjeti svakodnevno. Velika većina izbjeglica stigla je iz Sirije, zemlje u kojoj im je prijetio teror tzv. Islamske države, a u Makedoniju su prešli iz Turske, nakon što su prošli kalvariju ploveći u pretrpanim čamcima od Sirije do grčke obale.
Cilj su im zemlje zapadne Europe
Vrlo malo ih ostane u Grčkoj, već radije produže do Gevgelije, odnosno njezine željezničke stanice, odakle mogu otputovati prema Srbiji i dalje do Mađarske. Kad jednom prijeđu mađarsku granicu, otvorena su im vrata za odlazak u zapadnu Europu, a najčešće završe u zemljama poput Njemačke ili Francuske, gdje u Calaisu pokušavaju prijeći u Veliku Britaniju, piše Daily Mail.
Očajni migranti pokušavaju na sve načine ući u vlakove koji ih vode prema Europi
Ranije ovog mjeseca mađarski vojnici počeli su podizati ogradu duž granice sa Srbijom, u nastojanju da zaustave rastući priljev migranata koji pokušavaju ući u Europsku uniju. Vlada je nedavno objavila da bi ograda trebala biti dovršena do 31. kolovoza.
Ksenofobna Mađarska
Mađarski ministar Janos Lazar izjavio je u četvrtak da vlada želi “uvjeriti migrante da ulazak u Mađarsku nije vrijedan truda”, jer je u tijeku podizanje ograde na granici sa Srbijom i doneseni su stroži propisi o migrantima, koji su stupili na snagu 1. kolovoza.
Kampanju jumbo plakatima sa sloganima poput “Ako dođete u Mađarsku morate poštivati našu kulturu”, i upitnik poslan biračima, u kojem se povezuju migracija i terorizam, kritizirale su skupine za zaštitu ljudskih prava i označile ih ksenofobnima.
Tijekom posjeta Srbiji prošlog mjeseca, njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je da će EU pomoći Mađarskoj i zemljama zapadnog Balkana, koje su pogođene iznenadnim priljevom migranata. Srpski premijer Aleksandar Vučić naglasio je da su “migranti zajednički problem” te da će Srbija trebati pomoć Europe za njegovo rješavanje.
Oko 40 posto tražitelja azila u Njemačkoj stiže s Balkana
Njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière izjavio je pak danas da je “neprihvatljivo” što 40 posto ionako rekordnog broja tražitelja azila u Njemačkoj dolazi s Balkana, nazvavši to “sramotom za Europu”. Osudio je i val prosvjeda protiv stranaca te zločine iz mržnje potaknute priljevom migranata, okarakteriziravši ih kao “nerazumljive, neprihvatljive i nedostojne naše zemlje”, piše Tanjug.
Njemačka, najmnogoljudnija članica Europske unije, bori se s velikim priljevom tražitelja azila iz ratnih zona poput Sirije, ali i s područja na kojima nema vojnih sukoba, uključujući Albaniju, Srbiju i Kosovo, prenio je AFP. Proteklih je dana počela s emititanjem reklama na TV-kanalima u balkanskim državama, kojima poziva ljude da ostanu u svojim domovima i naglašava da ako odlaze iz ekonomskih razloga, nemaju gotovo nikakve šanse da dobiju politički azil, navela je francuska agencija.
Za migrante nema druge alternative. Jedan od njih kazao je da je “Aleppo devastiran i ondje je vrlo opasno. Nema više škola, nema bolnica. Želim započeti novi život u Europi, jer moj stari život je okončan. ISIS ga je sravnio sa zemljom”. Husein Ahmed, profesor matematike, također iz Aleppa, pobjegao je sa suprugom i njihovo troje djece. “Samo pogledajte ovo”, rekao je pokazujući ožiljak na glavi svog 10-godišnjeg sina Lemandara, koji je bio ranjen šrapnelom.
