Na prvi pogled čini se kao da je HDZ opet trijumfirao u svojoj Slavoniji. No, brojke otkrivaju problem

Kako stoje u Slavoniji

Dva mjeseca nakon što su problemi eskalirali, pa žurno pometeni, HDZ je, očekivano, ipak zadržao vodeću poziciju u pet slavonskih županija. U četiri od njih došli su već u prvom krugu do pozicije župana, odnosno županice. Ukupno su osvojili jednak broj glasova za županijske skupštine, oko 133 tisuće, kao i prije četiri godine.

Ipak, pomniji pogled na brojke, gradove i općine za središnjicu stranke nikako nije razlog za euforiju. U svojoj utvrdi Slavoniji HDZ ne stoji tako čvrsto kako bi se na prvi pogled dalo zaključiti. Račune su im pomrsili i donedavni članovi, koji su se, kako su i najavljivali, kandidirali protiv HDZ-a, ali vjerojatno i Domovinski pokret koji je na županijskim razinama ostvario sasvim solidne rezultate.

Razlike među županijama

Na razini pet županija – Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske – HDZ je, kako smo spomenuli, osvojio približno isti broj i sličan postotak glasova (ukupno zbrojeno, za županijske skupštine), kao i 2017. godine. Ali među županijama postoje osjetne razlike.

U Vukovarsko-srijemskoj je prije četiri godine lista predvođena HDZ-om za županijsku skupštinu osvojila 49,57 posto glasova. Ove nedjelje rezultat HDZ-ove liste je 40,14 posto. Dobili su oko pet tisuća glasova manje nego u prvom krugu prošlih lokalnih izbora. Situacija na području te županije je, ponovimo, izazvala ‘nesporazum’ (kako su to nazivali iz HDZ-a) između Anušića i šefa tamošnje županijske organizacije Banožića koji je kulminirao hitnim kriznim sastankom u Zagrebu.

Anušić glatko do pobjede

Potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić ostvario je na nedjeljnim izborima odličan rezultat. Mjesto župana osječko-baranjskog osvojio je u prvom krugu sa 61,8 posto glasova, odnosno 22.300 glasova više nego prije četiri godine kada je morao u drugi krug. Ujedno, Anušić je, kao kandidat za župana, dobio oko 16 tisuća glasova više od HDZ-om predvođene liste za županijsku skupštinu.

Ta je lista, pak, osvojila 49,6 posto glasova i ostvarila značajan rast u odnosu na prošle lokalne izbore. HDZ-ova lista za osječko-baranjsku županijsku skupštinu, s Anušićem na čelu, jedan je od ključnih razloga što je stranka, po osvojenom broju glasova, u Slavoniji prošla slično kao i 2017. godine.

Ambicije osječkog župana

Sve to ne bi bilo toliko bitno da se Anušića, zbog njegovih recentnih javnih nastupa, sve više ne percipira kao unutarstranačkog oponenta Andreju Plenkoviću. Potpredsjednik stranke bio je kritičan ne samo prema Plenkovićevom ministru Banožiću, nego je nedavno javno propitivao HDZ-ovu koaliciju na nacionalnoj razini „s ovakvim SDSS-om“.

„Anušićeve izjave su loše, nije na njemu da o tome odlučuje“, uzvratio mu je tada Plenković. S obzirom na Anušićev rezultat na lokalnim izborima, postavlja se pitanje ima li slavonski političar možda ambicija da dođe u poziciju da odlučuje? Telegramovi izvori tvrde da ne. Anušić, kaže nam dobro upućen sugovornik, neće Plenkoviću stvarati probleme u stranci, niti je zainteresiran za poziciju izvan Slavonije.

Problemi s bivšima

Slavoniju, kako smo već spomenuli, HDZ opravdano smatra svojom izbornom utvrdom, no na ovim izborima u nekim gradovima i općinama dominaciju HDZ doveli su u pitanje – bivši HDZ-ovci. Odlazak iz velike stranke, koja je uz to na vlasti ne samo u lokalnim sredinama, nego i na nacionalnoj razini, često znači odsklizavanje na političku marginu. Kad se zatvore birališta, bivši članovi velikih stranaka nerijetko završe kao – bivši političari.

Ali u nedjelju se potvrdilo da to ne mora nužno biti tako. Damir Juzbašić, o čijem se odlasku iz HDZ-a opširno pisalo, za dva tjedna će se sučeliti s HDZ-ovim kandidatom Davorom Miličevićem, kojeg je javnost upoznala i kroz Telegramovu priču o kulenima i kobasicama. Prije četiri godine Miličević je Županju osvojio u prvom krugu.

Josip Dabro, još jedan bivši HDZ-ovac, ušao je, pak, u drugi krug izbora za župana Vukovarsko-srijemske županije protiv HDZ-ovog Damira Dekanića. I u nekoliko manjih mjesta desio se neočekivan rasplet – ili, bolje rečeno, zaplet: na primjer, u Drenovcima i Jarmini, koje je na prošlim izborima HDZ osvojio u prvom krugu, sada idu u drugi krug. U Gunji je Anto Gutić 2017. pobijedio kao HDZ-ov kandidat, a sada vodi kao nezavisni.

Solidan Škorin pokret

Vukovarci će o gradonačelniku odlučivati u drugom krugu. Biraju između Ivana Penave, koji je prije četiri godine osvojio mandat uime HDZ-a, a sada nastupa kao nezavisni, i Nikole Mažara, koji na ovim izborima pokušava, također uime HDZ-a, osvojiti gradonačelničku poziciju u Vukovaru. Kako su izborne karte, po svemu sudeći, naklonjenije Penavi, HDZ-ovom vodstvu bi kao utjeha mogao poslužiti Osijek gdje nikada nisu imali gradonačelnika, a njihov Ivan Radić ulazi u drugi krug.

I to s boljim rezultatom iz prvog kruga od protukandidata Berislava Mlinarevića, kojeg podržavaju Domovinski pokret i Most. Tako dolazimo do stranke Miroslava Škore, čovjeka koji je ušao u drugi krug izbora za gradonačelnika Zagreba i čiji je Domovinski pokret ostvario zapažene rezultate i u slavonskim županijama, gdje je HDZ-u nekad za birače konkurirao HDSSB.

Je li to sad pošlo za rukom Škorinoj stranci? Rezultati sugeriraju da se Domovinski pokret na ovim lokalnim izborima pojavio kao relevantna politička opcija čije su liste (samostalne ili u suradnji s drugim strankama) za skupštine pet ranije spomenutih županija osvojile između 12,5 pa sve do vrlo respektabilnih 23,5 posto glasova.