Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ovi ljudi naletjeli su na pješake koji su neoprezno prelazili cestu. Nisu divljali ni bili pijani, no svejedno su osuđeni

Policija tvrdi da ministrica nije počinila kazneno djelo, no ne otkrivaju ključno: koliko je brzo vozila i kako je dijete prelazilo

ZADNJA IZMJENA: ožu. 13, 2019
Foto: PIXSELL

Policija je u današnjem priopćenju potvrdila kako ministrica Gabrijela Žalac, koja je u subotu ujutro u Vinkovcima naletjela na 10-godišnju djevojčicu, nije prekršila Zakon o sigurnosti prometa na cestama, odnosno da nije počinila kazneno djelo. Zato protiv nje nije podnijeta kaznena prijava za izazivanje prometne nesreće. No, slučaj tu nije završio. Informacije koje je prikupila, policija je proslijedila državnom odvjetništvu u Vinkovcima. Tužiteljstvo, dakle, tek sada mora pregledati slučaj i odlučiti ima li dokaza za pokretanje postupka protiv ministrice ili nema. Drugim riječima, slučaj u kojem je ministrica teško ozlijedila malenu pješakinju još nije gotov.

Ovdje valja naglasiti kako zapravo puno detalja javnosti još nije poznato, iako je prema izjavama liječnika evidentno da je ministrica djevojčici nanijela teške tjelesne ozljede. No, ne znamo dakle kojom je brzinom ministrica vozila, niti kakva je bila preglednost ceste, niti gdje je djevojčica bila prije nego što je počela prelaziti kolnik. Je li ga prelazila ili pretrčavala? A upravo su ti elementi ključni za meritum nesreće ministrice Žalac.

Telegram je u sudskoj praksi pronašao primjere slične ovom, kako slučaj ministrice opisuje policija; nalete na pješake koji su neoprezno prelazili cestu, a vozači nisu vozili posebno brzo – ali su kazneni postupci protiv njih ipak pokrenuti. I njihove osiguravajuće kuće morale su platiti odštetu stradalim pješacima, a neki su osuđeni i na uvjetne zatvorske kazne.

1. Srednjoškolac teško ozlijeđen u naletu Škode

Pravomoćno je osuđen vozač koji je 10. listopada 2012. oko 7,30 sati u Željezničkoj ulici u Zagrebu svojom Škodom Fabiom naletio na srednjoškolca. Vozač je naišao neprilagođenom brzinom, te je od siline naleta dječak preletio preko krova automobila i pao na kolnik. Zadobio je teške tjelesne ozljede.

U procesu u kojem je pješak od vozačevog osiguranja tražio 90 tisuća kuna odštete zastupnici osiguravajuće kuće tvrdili su kako je sam kriv za stradavanje, jer je suprotno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, neoprezno prelazio kolnik na križanju na kojem nema obilježenog pješačkog prijelaza. Osim toga, uvjeravali su sud kako nije provjerio može li cestu prijeći na siguran način.

Međutim, sud se pozvao na ono što je zaključeno u kaznenom postupku protiv vozača. Prema toj presudi vozač je prekršio Članak 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno nije obratio pažnju na pješaka koji je prelazio cestu nailazeći mu s desne strane. Izrečena mu je kazna od tri mjeseca zatvora uvjetno na godinu dana. Mladiću je isplaćeno ukupno 45 tisuća kuna odštete – 20 tisuća u mirnom postupku i još 25 nakon sudske presude.

2. Dječak istrčao na cestu iz sporedne ulice

Osuđen je i vozač koji je 3. srpnja 2005. na križanju I. Kozari puta i Kanalskog puta 2. odvojka svojim automobilom naletio na 12-godišnjeg dječaka. Dječaku je teško ozlijeđeno koljeno. Vozač je na sudu, na kojem se vodio postupak za odštetu koju je dječak tražio, izjavio kako se tog dana vozio glavnom ulicom. Iznenada su iz sporedne ulice, iza visoke betonske ograde s njegove desne strane, istrčala dva djeteta. Prvi dečko je pretrčao cestu, a drugog, koji je naišao par sekundi nakon prvog, od betonske ograde uočio je prekasno. U tom trenu počeo je izmicati vozilom ulijevo. Međutim dijete je nastavilo trčati i došlo je do naleta.

“Uočio sam ga tek kad se nalazio svega metar od mog auta. Ja sam vozio 20 ili 30 na sat. Zaustavio sam se nakon dva-tri metra. Dječak, kada je istrčavao na cestu, nije gledao ni lijevo ni desno”, opisao je vozač. Dječak je pak tvrdio da nije pretrčavao kolnik već je prelazio mirno. Potvrdio je kako je od betonskog zida, koji je u međuvremenu uklonjen s tog križanja, bilo teško vidjeti nailazak vozila. “Pogledao sam ulijevo prije nego što sam počeo prelaziti cestu. Nije bilo nikakvog vozila. On je naišao brzo”, svjedočio je dječak na sudu. Vještaci su utvrdili da je prije naleta na pješaka vozač vozio oko 47 kilometara na sat, dok je u trenutku naleta njegova brzina bila 10-15 kilometara na sat. Zato sud nije povjerovao njegovoj tvrdnji da je vozio oko 20 ili 30 kilometara na sat.

Vještaci su potvrdili da vozač doista nije mogao vidjeti dječaka iza betonskog zida, no kada je ovaj zakoračio na kolnik automobil je bio na udaljenosti od 27 metara i mogao ga je vidjeti. Da je odmah zakočio možda bi izbjegao nalet, no on je najprije počeo skretati ulijevo, pa tek onda kočiti, stoji u vještačkom nalazu. Međutim, to bi se dogodilo pod pretpostavkom da dječak nije pretrčavao kolnik. Sud je poklonio vjeru iskazu vozača koji je rekao da je dječak ipak trčao preko ceste. U tom slučaju, prema nalazu vještaka, pri svakoj brzini većoj od 39 kilometara na sat nije mogao izbjeći nalet, čak i da je odmah snažno kočio. U presudi je na kraju navedeno da su i dječak i vozač djelomično odgovorni za nesreću, vozač puno više, pa će dječaku morati platiti 20 tisuća kuna odštete.

3. Potvrđena optužnica vozaču koji je naletio na djevojčicu na rolama

Na djevojčicu koja je na koturaljkama prelazila Frankopansku ulicu u Bjelovaru, 7. kolovoza 2014. naletjelo je osobno vozilo. Cestu je prelazila na mjestu gdje nema obilježenog pješačkog prijelaza. Protiv vozača je potvrđena optužnica, no postupak još nije okončan. Sada bi od njegovog osiguranja djevojka trebala dobiti odštetu. Iako je tražila 164 tisuće kuna, prema presudi će dobiti nešto manje od polovine tog iznosa. Osiguranje joj je u mirnom postupku već isplatilo 25 tisuća kuna. U nesreći je zadobila teške ozljede – lom zdjelice, kostiju kuka, razderotine brade, udarac u tjeme, te druga natučenja zbog kojih je operirana. Od operacije su joj ostali ožiljci po tijelu i na licu, a i šepa na lijevu nogu.

“Prije nego što smo počele prelaziti cestu pogledale smo lijevo i desno. Propustile smo dva automobila koji su nam došli s desne strane. Kad smo krenule preko, na moju prijateljicu naletio je taj automobil”, rekla je na sudu druga djevojčica koja je iza svoje prijateljice gurala bicikl. Pješački prijelaz u toj ulici nalazio se 600 metara dalje. Vozač je tvrdio da ih je pokušao izbjeći, no da je kočio sletio bi u grabu. Zato je jednu zahvatio. Evo što je o ovom udesu rekao vještak: utvrdio je da je vozač na početku kočenja vozio 48,15 kilometara na sat, a u trenutku udara u djevojčicu brzina je bila 47,45 kilometara na sat. Da je pješakinja prije prelaska ceste provjerila može li to učiniti nesmetano, sigurno ne bi došlo do udesa. Vozač je pogriješio jer je u pokušaju da izbjegne nalet skrenuo ulijevo, a zatim udesno pri tome ne usporavajući vožnju, što je bila radnja pogrešna i neprimjerena defenzivnom i pažljivom vozaču. Ishod bi bio drugačiji da se vozač, umjesto na skretanje, odlučio za ostanak u desnoj prometnoj traci i za intenzivno kočenje.

Uz to, da ih je uočio na udaljenosti od 26,4 metara, što mu je preglednost ceste dozvoljavala, do mjesta kontakta potpuno bi zaustavio vozilo, te do nesreće ne bi došlo. Sud je na kraju zaključio kako je djevojčica ipak sama djelomično odgovorna za nesreću. Ipak, vozač je, kao i ostali u ovim slučajevima, a možda i ministrica Žalac, prekršio Članak 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je propustio pažljivo osmotriti kolnik ispred sebe kako bi obratio pažnju na pješake. Veća odgovornost vozača automobila postoji i zbog toga što je automobil opasna stvar, u odnosu na koju je pješak bespomoćan. Kod ove stradale pješakinje vještak psihijatar utvrdio je i glavobolje, nesanice, smetnje koncentracije te zaboravljivost i preosjetljivost što je karakteristično za potres mozga. Djevojka se zato liječila kod neurologa. Uz to je i tjeskobna, depresivna i razdražljiva. Ozljede koje je zadobila kod nje su dovele, stoji u papirima, i do osjećaja manje vrijednosti.

4. Vozač usmrtio pješaka na mračnoj cesti

Prema sudskoj presudi kriv je i vozač koji je 7. travnja 2014. u Ulici Borisa Kidriča, u Jagodnjaku u Osječko-baranjskoj županiji, usmrtio vremešnog pješaka. Kažnjen je s godinom dana zatvora uvjetno na četiri godine. Nalet se dogodio jer je bila noć, a pješak je prelazio cestu izvan obilježenog pješačkog prijelaza na neosvijetljenom dijelu kolnika, gdje nema pješačkog prijelaza. Kako je vozač pri tome i prekoračio brzinu, odnosno na mjestu gdje je dozvoljena vožnja do 70 kilometara na sat vozio je 79 kilometara na sat, kobni nalet bio je neizbježan.

Obitelj je nakon kaznenog postupka tražila i odštetu od vozačevog osiguranja. I u ovom postupku predstavnici osiguravajuće kuće tvrdili su kako je pješak odgovoran za stradavanje. Naime, prema nalazu vještaka da nije cestu prelazio dijagonalno, već da je išao okomito na kolnik, najkraćim putem, nalet bi bio izbjegnut, odnosno cestu bi prešao prije nailaska vozila.

Međutim, prometni vještak je zaključio da do naleta vozila na pješaka ipak ne bi došlo da se vozilo kretalo primjerenom brzinom ili da je vozač imao uključena duga svjetla. Tada bi, naime, imao tehničke mogućnosti uočiti pješaka i zaustaviti vozilo. U postupku u kojem je tražena odšteta, djeci stradalog pješaka dodijeljeno je po 150 tisuća kuna. Vozačevo osiguranje isplatilo im je po 105 tisuća, a ostalo im je dosuđeno parničnom presudom. Sud je zaključio kako je pješak ipak sam pridonio stradavanju jer je neoprezno krenuo preko ceste. Zato je za 20 posto umanjena materijalna odgovornost vozačevog osiguranja.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1117 članaka Više o autoru
Više s weba