Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ovi ljudi su najveći gubitnici izbora, za neke od njih karijera je završena

Ovim političarima netom održani izbori predstavljali su veliko otrežnjenje

ZADNJA IZMJENA: stu. 9, 2015
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL

Nakon što je DIP pregledao gotovo sve glasačke listiće i nakon što su prebrojani i preferencijalni glasovi, može se izdvojiti nekoliko prilično poznatih hrvatskih političara i političarki koje u idućem sazivu Hrvatskog sabora sigurno (više) nećemo gledati. Ili će pak možda biti (tek) zastupnici, a nekad su bili na puno višim funkcijama.

1. Mirela Holy

Mirela Holy bila je ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj Vladi, no nakon što je 2012. u medijima objavljen njen e-mail u kojem je lobirala da supruga jednog člana SDP-a ne bude otpuštena, podnijela je ostavku te nedugo izašla iz SDP-a i osnovala stranku ORaH, koja je, zahvaljujući nezadovoljstvu građana Milanovićevom Vladom, postala treća snaga u zemlji, a prvi veliki uspjeh ostvarila je na izborima za Europski parlament kada je osvojila jedan mandat.

No, s ponovnim porastom rejtinga SDP-a OraH je padao i na netom održanim izborima nije osvojio niti jedan mandat. Holy je najavila da će u roku od tri mjeseca održati unutarstranačke izbore, na kojima se ona više neće kandidirati za predsjednicu.

Mirela Holy
Mirela Holy Davor Puklavec/PIXSELL

2. Slavko Linić

Slavko Linić, bivši član SDP-a, u politici je već desetljećima. Bio ie potpredsjednik u Vladi Ivice Račana 2000. godine, a Zoran Milanović imenovao ga je 2011. za ministra financija. Njegov je mandat obilježilo uvođenje fiskalizacije i privatizacija brodogradnje. Neki su njegovi projekti bili uspješni, neki nisu, no potom su zaredale afere. Otkriveno je da je njegov pomoćnik Branko Šegon dobio kredit HBOR-a od 31 milijun kuna nakon što je upravljanje tvrtkama prenio na sina Tonija Šegona. Linić ga je branio i tvrdio da je sve učinio prema propisima, no na koncu ga je ipak smijenio, na zahtjev premijera Milanovića.

Potom je izbila afera Spačva, po kojoj je ministar u predstečajnoj nagodbi oštetio državu za 27 milijuna kuna jer je osobno potpisao da se porezni dug Spačve prebije zemljištem čija je vrijednost višestruko precijenjena, pa je Linić u svibnju 2014. odletio iz Vlade. Ostao je u Saboru kao nezavisni zastupnik, a na parlamentarnim izborima bio je na listi koalicije Radimira Čačića, no mandat nije osvojio.

Slavko Linić
Slavko Linić Goran Kovačić/PIXSELL

3. Željka Markić

Udrugu U ime obitelji 2013. godine referendum o braku lansirao je u sam vrh političke scene pa im se predviđao uspjeh i na parlamentarnim izborima, a govorilo se i da bi se njihova čelnica Željka Markić mogla kandidirati za predsjednicu. No, euforija je splasnula nakon što je njihova referendumska inicijativa o preferencijalnom glasovanju propala.

Potpuni debakl doživjeli su na jučerašnjim izborima: stranka U ime obitelji – projekt domovina nije uspjela prijeći prag ni u jednoj izbornoj jedinici. Dapače, nigdje nisu osvojili više od 1,49 posto glasova, a prije izbora su se hvalili kako očekuju najmanje desetak mandata.

Željka Markić
Željka Markić Davor Javorović/PIXSELL

4. Jadranka Kosor

Jadranka Kosor u HDZ je ušla 1995. godine. Bila je potpredsjednica stranke i Sabora te ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Sanaderovoj Vladi, da bi 2009., nakon njegove ostavke, bila imenovana za premijerku. Njen je mandat obilježilo rješavanje graničnog spora sa Slovenijom i okončanje pregovora RH s Europskom unijom.

Nakon što je HDZ poražen na izborima 2011., Kosor je izgubila i stranačke izbore. Novi šef Tomislav Karamarko ubrzo ju je i izbacio iz stranke. Na parlamentarnim izborima 2015. bila je nezavisna na listi Reformista, no nije uspjela ući u Sabor. Ipak, najavila je da ne kani odustati od bavljenja politikom.

Jadranka Kosor
Jadranka Kosor Patrik Macek /PIXSELL

5. Ivo Josipović

Ivo Josipović na predsjedničkim izborima u siječnju 2015. izgubio je od Kolinde Grabar-Kitarović za samo tridesetak tisuća glasova. Nakon što je izgubio izbore objavio je da se ipak neće vratiti u SDP, već je osnovao vlastitu stranku Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez. U svibnju 2015. kada je osnovao stranku oko njega nije bilo jakih političkih imena.

Uz njega je stao tek kolega s Pravnog fakulteta Josip Kregar i bivši ministar i zastupnik Ivica Pančić. Na parlamentarne izbore izašao je u koaliciji s Radimirom Čačićem i njegovim Reformistima te nezavisnim Slavkom Linićem. No, nije uspio osvojiti mandat.

6. Milan Kujundžić

Milan Kujundžić bio je kandidat za predsjednika HDZ-a, no u svibnju 2012. izgubio je od Tomislava Karamarka. Potom je nakon 21 godine članstva izašao iz HDZ-a i osnovao vlastitu stranku Hrvatska zora.

Bio je kandidat na zadnjim izborima za predsjednika RH, no nije prošao u drugi krug, dapače, od četiri kandidata dobio je najmanje glasova, čak manje i od kandidata Živog zida, Ivana Vilibora Sinčića. Na netom održanim parlamentarnim izborima, pak, Hrvatska zora nije ni u jednoj izbornoj jedinici prošla izborni prag.

kujundzic
Milan Kujundžić prtscr/N1

7. Željko Kerum

Željko Kerum, tajkun i tadašnji gradonačelnik Splita, uoči izbora 2011. godine osnovao je Hrvatsku građansku stranku i u koaliciji s HDZ-om osigurao sebi i svojoj sestri Nevenki Bečić ulazak u Sabor.

Njegov pad počinje 2013., kada je na lokalnim izborima izgubio od SDP-ova Ive Baldasara, a na nedjeljnim parlamentarnim izborima njegova stranka nije osvojila niti jedan saborski mandat. Doduše, nije da ga se i moglo baš vidjeti u Saboru – proglašen je za najneaktivnijeg saborskog zastupnika u prošlom sazivu.

Željko Kerum sa sestrom Nevenkom Bečić
Željko Kerum sa sestrom Nevenkom Bečić Ivo Čagalj/PIXSELL

8. Radimir Čačić

Za razliku od svih ranije navedenih, Radimir Čačić uspio je izboriti ulazak u Sabor: njegovi Reformisti osvojili su jedan mandat, i to u njegovoj, III. izbornoj jedinici. Ipak, veliki je to pad u statusu za bivšeg ministra u dvije hrvatske Vlade i bivšeg predsjednika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata. Javnost ga pamti po bahatosti, pa je čak i svojoj tituli potpredsjednika Vlade dodao prefiks “prvi”.

Usto, 2012. godine osuđen je na 22 mjeseca uvjetno, s rokom kušnje od tri godine, zbog izazivanja prometne nesreće u siječnju 2010. u Mađarskoj, u kojoj je poginulo dvoje ljudi. Objavom presude Čačić je istog dana dao ostavku na mjesto ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade. Zamijenio ga je tadašnji stranački kolega Ivan Vrdoljak, a na mjestu prvog potpredsjednika današnja šefica HNS-a Vesna Pusić.

U lipnju 2013. počeo je služiti zatvorsku kaznu, u Valturi kod Pule. Slobodno vrijeme u zatvoru koristio je za igranje golfa, a slobodne vikende za sastanke s istomišljenicima iz HNS-a i planiranje strategije za povratak u vrh stranke. Dana 15. siječnja 2014. Predsjedništvo HNS-a jednoglasno je odlučilo Čačića isključiti iz članstva.

U ožujku 2014. Čačić je osnovao Narodnu stranku – reformiste, udrugu koja je u rujnu iste godine postala stranka. Na Osnivačkom saboru pojavio se tadašnji predsjednik Ivo Josipović, bivša premijerka Jadranka Kosor, izaslanica Milana Bandića Jelena Pavičić-Vukičević te predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj.

Radimir Čačić
Radimir Čačić Jurica Galoić/PIXSELL

9. Damir Kajin

Damir Kajin, jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika (po saborskoj statistici, ima najveću minutažu za govornicom u Saboru od svih zastupnika, počevši od 1990.), ušao je u Sabor 2000. godine kao zastupnik Istarskog demokratskog sabora. Istaknuo se oštrim kritikama Vlade, posebno nakon dolaska Ive Sanadera na vlast, i zalaganjem za veću decentralizaciju i političku autonomiju Istre.

Također, zalagao se za očuvanje antifašističkih vrijednosti u Hrvatskoj i borbu protiv neoustaštva, ali i tradicionalne obiteljske vrijednosti, pa se tako protivio pravu istospolnih partnera na sklapanje braka.

I on se kandidirao za predsjednika Republike, no na tim je izborima (2010.) osvojio manje od 4 posto glasova. Godine 2012. raskinuo je suradnju s IDS-om i svojim dotadašnjim prijateljem, šefom stranke Ivanom Jakovčićem pa je početkom 2013. i formalno isključen iz stranke. Na parlamentarne izbore izašao je na listi Milana Bandića, no u svojoj, Osmoj izbornoj jedinici nije prešao izborni prag.

Damir Kajin s Milanom Bandićem na presici uoči izbora
Damir Kajin s Milanom Bandićem na presici uoči izbora Nel Pavletić/PIXSELL

10. Ruža Tomašić

Ruža Tomašić bila je od 2003. do 2008. saborska HSP-a, no zbog neslaganja s vođenjem politike u HSP-u s Antom Đapićem na čelu u rujnu zajedno s istomišljenicima osniva Hrvatsku stranku prava dr. Ante Starčevića te potom biva izabrana za njezinu predsjednicu.

Koalicija te stranke i Hrvatske čiste stranke prava na hrvatskim parlamentarnim izborima 2011. godine dobiva jedno mjesto u Saboru, a s liste je izabrana Ruža Tomašić. No, 1. srpnja 2013. mandat joj je zamrznut jer je izabrana za zastupnicu HR u EU parlamentu. Dio javnosti bio je nemalo iznenađen njezinim uspjehom na prvim izborima za Europski parlament, kada je osvojila 64.758 glasova. Godine 214. napušta HSP dr. Ante Starčevića i početkom 2015. ulazi u Hrvatsku konzervativnu stranku, čijom predsjednicom postaje u ožujku 2015. No, na parlamentarnim izborima dobila je svega 1424 glasa.

Ruža Tomašić
Ruža Tomašić Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Dubravka Blaško
Novinarka
87 članaka Više o autoru