Ovi ljudi su najveći gubitnici izbora, za neke od njih karijera je završena
Ovim političarima netom održani izbori predstavljali su veliko otrežnjenje
Nakon što je DIP pregledao gotovo sve glasačke listiće i nakon što su prebrojani i preferencijalni glasovi, može se izdvojiti nekoliko prilično poznatih hrvatskih političara i političarki koje u idućem sazivu Hrvatskog sabora sigurno (više) nećemo gledati. Ili će pak možda biti (tek) zastupnici, a nekad su bili na puno višim funkcijama.
1. Mirela Holy
Mirela Holy bila je ministrica zaštite okoliša u Milanovićevoj Vladi, no nakon što je 2012. u medijima objavljen njen e-mail u kojem je lobirala da supruga jednog člana SDP-a ne bude otpuštena, podnijela je ostavku te nedugo izašla iz SDP-a i osnovala stranku ORaH, koja je, zahvaljujući nezadovoljstvu građana Milanovićevom Vladom, postala treća snaga u zemlji, a prvi veliki uspjeh ostvarila je na izborima za Europski parlament kada je osvojila jedan mandat.
No, s ponovnim porastom rejtinga SDP-a OraH je padao i na netom održanim izborima nije osvojio niti jedan mandat. Holy je najavila da će u roku od tri mjeseca održati unutarstranačke izbore, na kojima se ona više neće kandidirati za predsjednicu.
2. Slavko Linić
Slavko Linić, bivši član SDP-a, u politici je već desetljećima. Bio ie potpredsjednik u Vladi Ivice Račana 2000. godine, a Zoran Milanović imenovao ga je 2011. za ministra financija. Njegov je mandat obilježilo uvođenje fiskalizacije i privatizacija brodogradnje. Neki su njegovi projekti bili uspješni, neki nisu, no potom su zaredale afere. Otkriveno je da je njegov pomoćnik Branko Šegon dobio kredit HBOR-a od 31 milijun kuna nakon što je upravljanje tvrtkama prenio na sina Tonija Šegona. Linić ga je branio i tvrdio da je sve učinio prema propisima, no na koncu ga je ipak smijenio, na zahtjev premijera Milanovića.
Potom je izbila afera Spačva, po kojoj je ministar u predstečajnoj nagodbi oštetio državu za 27 milijuna kuna jer je osobno potpisao da se porezni dug Spačve prebije zemljištem čija je vrijednost višestruko precijenjena, pa je Linić u svibnju 2014. odletio iz Vlade. Ostao je u Saboru kao nezavisni zastupnik, a na parlamentarnim izborima bio je na listi koalicije Radimira Čačića, no mandat nije osvojio.
3. Željka Markić
Udrugu U ime obitelji 2013. godine referendum o braku lansirao je u sam vrh političke scene pa im se predviđao uspjeh i na parlamentarnim izborima, a govorilo se i da bi se njihova čelnica Željka Markić mogla kandidirati za predsjednicu. No, euforija je splasnula nakon što je njihova referendumska inicijativa o preferencijalnom glasovanju propala.
Potpuni debakl doživjeli su na jučerašnjim izborima: stranka U ime obitelji – projekt domovina nije uspjela prijeći prag ni u jednoj izbornoj jedinici. Dapače, nigdje nisu osvojili više od 1,49 posto glasova, a prije izbora su se hvalili kako očekuju najmanje desetak mandata.
4. Jadranka Kosor
Jadranka Kosor u HDZ je ušla 1995. godine. Bila je potpredsjednica stranke i Sabora te ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Sanaderovoj Vladi, da bi 2009., nakon njegove ostavke, bila imenovana za premijerku. Njen je mandat obilježilo rješavanje graničnog spora sa Slovenijom i okončanje pregovora RH s Europskom unijom.
Nakon što je HDZ poražen na izborima 2011., Kosor je izgubila i stranačke izbore. Novi šef Tomislav Karamarko ubrzo ju je i izbacio iz stranke. Na parlamentarnim izborima 2015. bila je nezavisna na listi Reformista, no nije uspjela ući u Sabor. Ipak, najavila je da ne kani odustati od bavljenja politikom.
5. Ivo Josipović
Ivo Josipović na predsjedničkim izborima u siječnju 2015. izgubio je od Kolinde Grabar-Kitarović za samo tridesetak tisuća glasova. Nakon što je izgubio izbore objavio je da se ipak neće vratiti u SDP, već je osnovao vlastitu stranku Naprijed Hrvatska! – Progresivni savez. U svibnju 2015. kada je osnovao stranku oko njega nije bilo jakih političkih imena.
Uz njega je stao tek kolega s Pravnog fakulteta Josip Kregar i bivši ministar i zastupnik Ivica Pančić. Na parlamentarne izbore izašao je u koaliciji s Radimirom Čačićem i njegovim Reformistima te nezavisnim Slavkom Linićem. No, nije uspio osvojiti mandat.
6. Milan Kujundžić
Milan Kujundžić bio je kandidat za predsjednika HDZ-a, no u svibnju 2012. izgubio je od Tomislava Karamarka. Potom je nakon 21 godine članstva izašao iz HDZ-a i osnovao vlastitu stranku Hrvatska zora.
Bio je kandidat na zadnjim izborima za predsjednika RH, no nije prošao u drugi krug, dapače, od četiri kandidata dobio je najmanje glasova, čak manje i od kandidata Živog zida, Ivana Vilibora Sinčića. Na netom održanim parlamentarnim izborima, pak, Hrvatska zora nije ni u jednoj izbornoj jedinici prošla izborni prag.
7. Željko Kerum
Željko Kerum, tajkun i tadašnji gradonačelnik Splita, uoči izbora 2011. godine osnovao je Hrvatsku građansku stranku i u koaliciji s HDZ-om osigurao sebi i svojoj sestri Nevenki Bečić ulazak u Sabor.
Njegov pad počinje 2013., kada je na lokalnim izborima izgubio od SDP-ova Ive Baldasara, a na nedjeljnim parlamentarnim izborima njegova stranka nije osvojila niti jedan saborski mandat. Doduše, nije da ga se i moglo baš vidjeti u Saboru – proglašen je za najneaktivnijeg saborskog zastupnika u prošlom sazivu.
8. Radimir Čačić
Za razliku od svih ranije navedenih, Radimir Čačić uspio je izboriti ulazak u Sabor: njegovi Reformisti osvojili su jedan mandat, i to u njegovoj, III. izbornoj jedinici. Ipak, veliki je to pad u statusu za bivšeg ministra u dvije hrvatske Vlade i bivšeg predsjednika Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata. Javnost ga pamti po bahatosti, pa je čak i svojoj tituli potpredsjednika Vlade dodao prefiks “prvi”.
Usto, 2012. godine osuđen je na 22 mjeseca uvjetno, s rokom kušnje od tri godine, zbog izazivanja prometne nesreće u siječnju 2010. u Mađarskoj, u kojoj je poginulo dvoje ljudi. Objavom presude Čačić je istog dana dao ostavku na mjesto ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade. Zamijenio ga je tadašnji stranački kolega Ivan Vrdoljak, a na mjestu prvog potpredsjednika današnja šefica HNS-a Vesna Pusić.
U lipnju 2013. počeo je služiti zatvorsku kaznu, u Valturi kod Pule. Slobodno vrijeme u zatvoru koristio je za igranje golfa, a slobodne vikende za sastanke s istomišljenicima iz HNS-a i planiranje strategije za povratak u vrh stranke. Dana 15. siječnja 2014. Predsjedništvo HNS-a jednoglasno je odlučilo Čačića isključiti iz članstva.
U ožujku 2014. Čačić je osnovao Narodnu stranku – reformiste, udrugu koja je u rujnu iste godine postala stranka. Na Osnivačkom saboru pojavio se tadašnji predsjednik Ivo Josipović, bivša premijerka Jadranka Kosor, izaslanica Milana Bandića Jelena Pavičić-Vukičević te predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj.
9. Damir Kajin
Damir Kajin, jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika (po saborskoj statistici, ima najveću minutažu za govornicom u Saboru od svih zastupnika, počevši od 1990.), ušao je u Sabor 2000. godine kao zastupnik Istarskog demokratskog sabora. Istaknuo se oštrim kritikama Vlade, posebno nakon dolaska Ive Sanadera na vlast, i zalaganjem za veću decentralizaciju i političku autonomiju Istre.
Također, zalagao se za očuvanje antifašističkih vrijednosti u Hrvatskoj i borbu protiv neoustaštva, ali i tradicionalne obiteljske vrijednosti, pa se tako protivio pravu istospolnih partnera na sklapanje braka.
I on se kandidirao za predsjednika Republike, no na tim je izborima (2010.) osvojio manje od 4 posto glasova. Godine 2012. raskinuo je suradnju s IDS-om i svojim dotadašnjim prijateljem, šefom stranke Ivanom Jakovčićem pa je početkom 2013. i formalno isključen iz stranke. Na parlamentarne izbore izašao je na listi Milana Bandića, no u svojoj, Osmoj izbornoj jedinici nije prešao izborni prag.
10. Ruža Tomašić
Ruža Tomašić bila je od 2003. do 2008. saborska HSP-a, no zbog neslaganja s vođenjem politike u HSP-u s Antom Đapićem na čelu u rujnu zajedno s istomišljenicima osniva Hrvatsku stranku prava dr. Ante Starčevića te potom biva izabrana za njezinu predsjednicu.
Koalicija te stranke i Hrvatske čiste stranke prava na hrvatskim parlamentarnim izborima 2011. godine dobiva jedno mjesto u Saboru, a s liste je izabrana Ruža Tomašić. No, 1. srpnja 2013. mandat joj je zamrznut jer je izabrana za zastupnicu HR u EU parlamentu. Dio javnosti bio je nemalo iznenađen njezinim uspjehom na prvim izborima za Europski parlament, kada je osvojila 64.758 glasova. Godine 214. napušta HSP dr. Ante Starčevića i početkom 2015. ulazi u Hrvatsku konzervativnu stranku, čijom predsjednicom postaje u ožujku 2015. No, na parlamentarnim izborima dobila je svega 1424 glasa.
