Ovih se dana puno priča o radikalizaciji mladih. Znanstvenici 10 godina nude odgovore, politika ih ignorira

'Premijer ima sve podatke, ima sve odgovore, samo ih je odlučio godinama ignorirati', govori znanstvenik Marko Kovačić koji izučava mlade

ZADNJA IZMJENA: lis 15, 2020

“Vrijednosti koje mladi zastupaju uvijek su zanimljive i indikativne za stanje duha određenog društva”, zapisano je u velikom istraživanju o mladima u Hrvatskoj iz 2013. godine. “Stanje duha” hrvatskoga društva, uvidom u vrijednosti današnjih mladih, valjalo bi dakle detektirati prema sljedećem: mladi u Hrvatskoj nezainteresirani su za političke procese, neujednačeno prihvaćaju vrijednosti liberalne demokracije pa često zastupaju nedemokratske stavove, iskazuju strašno malo povjerenja u političke stranke, parlament, vladu, medije, a vjeruju vojsci i policiji.

Načelno podržavaju demokraciju, ali nisu zadovoljni time kako ona funkcionira u Hrvatskoj. Skloni su, međutim, nacionalizmu i nešto više autoritarizmu, isključivi su prema određenim seksualnim i etničkim skupinama, rezervirani prema ideji multikulturalnosti u hrvatskom društvu. U značajnom broju smatraju da je njihova generacija društveno diskriminirana i politički marginalizirana. Stava su i da vlast nedovoljno uvažava njihove potrebe i mišljenja. Osobe od 15 do 30 godina literatura naziva “generacijom osujećenih”.

Istraživanja nude odgovore već 10 godina

Sve su više radikalni, no kada ih se pita, radikalnost ne znaju prepoznati zbog manjka demokratske i političke kulture. Na tom tragu logični apeli za uvođenje adekvatnog građanskog odgoja godinama završavaju u slijepim ulicama izlišnih ideoloških podjela pa ga u školi sustavno nema. Sve ovo samo su neki od uvida znanstvenih istraživanja o mladima u Hrvatskoj unazad posljednjih 10 godina. Na njima su radili znanstvenici javnih instituta i fakulteta; od Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, preko Instituta za društvena istraživanja do Fakulteta političkih znanosti.

Sva su istraživanja javno dostupna, znanstvenici o njima redovito izvještavaju nadležne instance vlasti, no ipak, u pravilu ostaju zaboravljena i nemaju nikakvu primjenu ili utjecaj na hrvatsku školsku ili mladenačku stvarnost, odnosno na konkretne javne politike. O radikalizaciji hrvatskog društva ovih se ovih dana mnogo govori u svjetlu tragedije s početka tjedna; o tome je jučer govorio i premijer Andrej Plenković, ističući kako kultura tolerancije mora biti otpor radikalizaciji i kako treba propitati korijene radikalizacije u društvu.

Ipak, o radikalizaciji mladih u Hrvatskoj, onih indikativnih za stanje duha društva, u posljednjih 10 godina znamo puno. No, koliko od saznanja primjenjujemo u praksi i javnim politikama? “Hrvatska vlada posljednjih 10 godina daje nam novac, kroz naše plaće, da te stvari istražujemo. Rezultate istraživanja diseminiramo javnosti i političkim elitama tako da premijer ima sve podatke, ima sve odgovore, samo ih je odlučio godinama ignorirati”, govori u razgovoru za Telegram Marko Kovačić, znanstvenik zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja koji se bavi mladima.

‘Dobivam plaću da dajem odgovore na pitanja’

Kovačić je, uostalom, nacionalni korespondent za mlade pri Vijeću Europe i Europske komisije pa je itekako relevantan sugovornik za pitanja mladih i politika za mlade. Sva istraživanja na koja ukazuje Kovačić, a koja govore o porastu radikalnosti među mladima i njegovim uzrocima, prezentirana su i u nadležnom saborskom odboru i u Vladinom Savjetu za mlade. “Sukus je stvari da je nama država platila da napravimo ta istraživanja, mi smo državu obavijestili o rezultatima i oni oko toga nisu napravili ništa”, naglašava Kovačić.

Kaže i kako, kada se dogode tragedije u koje su uključeni mladi, radikalizirani ljudi, svi traže uzroke i krivce, dok znanstvenici godinama vrlo detaljno opisuju, analiziraju i adresiraju širu sliku problema mladih u Hrvatskoj. “Jednostavno, nas se ne sluša. Ali, mi postojimo, javni smo službenici kojima u ugovoru piše da moramo štititi javni interes. Svakog 12. u mjesecu ja dobivam plaću da bih radio ovakve stvari i imao odgovore na kompleksna pitanja o mladima”, govori. Pojašnjava kako u proučavanju radikalnosti mladih postoji sukob objektivnog i subjektivnog poimanja.

Uvesti građanski odgoj u škole

Naime, istraživanja kroz cijeli niz pokazatelja daju do znanja da su mladi sve radikalniji, objašnjava Kovačić, no mladi radikalnost među sobom uopće ne prepoznaju. Današnji mladi, prema istraživanju koje je Kovačić 2018. godine objavio s kolegama Milicom Vučković i Kostom Bovanom, radikalnost tumače kao bilo kakvu promjenu statusa quo pa je zaključak ovih znanstvenika da su mladi danas politički nekompetentni i da nemaju razvijenu demokratsku i političku kulturu.

Pitamo Kovačića što učiniti u trenucima kada je posve jasno da kao društvo imamo problem posvemašnje ignorancije i marginalizacije mladih. “Nemam niti jedan drugi odgovor osim da u škole moramo uvesti građanski odgoj. Uz to i medijsku pismenost jer je govor mržnje postao prevalentan. Danas kada netko u komentarima na internetu napiše ‘ubij Srbina’, to više nitko ne percipira”, upozorava Telegramov sugovornik.

Kako stvoriti tolerantno građanstvo?

Naglašava i preporuke iz policy briefa kojeg je za GONG pisao nakon objave zajedničkog istraživanja o shvaćanju radikalnosti među mladima. Osim preporuke o uvođenju sustavnog i strukturiranog građanskog odgoja, u obrazovnom je sustavu potrebno staviti veći naglasak na interkulturalnost s ciljem stvaranja tolerantnog građanstva. Također, trebalo bi produbiti istraživanja u području radikalizma i mladih u Hrvatskoj i ispitati vezu deradikalizacije i političkih kompetencija te demokratske političke kulture.

“Kolegama iz akademske zajednice skrećemo pozornost na nužnost proučavanja mainstreama. Literatura o mainstreamu u Hrvatskoj je relativno oskudna, a nužno je bolje razumjeti kako mainstream postaje radikalan, a kako radikalno postaje mainstream”, navodi Kovačić. Organizacije civilnog društva u svojim bi projektima, dodaje, trebale adresirati temu radikalizma među mladima. Na kraju, organizacije mladih i za mlade i dalje trebaju aktivno djelovati na povećanju političke kompetentnosti mladih.

U tom je smislu i mnogo prostora za civilno društvo. “Ono može ponuditi sadržaje koji nedostaju u formalnom obrazovnom sustavu te tako bar donekle pomoći u razvoju demokratske političke kulture mladih u Hrvatskoj”, zaključuje Kovačić, ističući kako u ovome času njegovi kolege s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluju u Horizon projektu koji se bavi pitanjem radikalizma. Odgovora je u znanosti, dakle, mnogo o mladima i njihovom ponašanju; možda nije naodmet da se prema njima počnu krojiti adekvatne javne politike za mlade?

Dora Kršul
Telegram autor
371 članak Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program