Ovo je finalni dokaz: Kuščević je prije stečaja otkupio nekretnine tvrtke za milijun kuna i onda ih prodao za 2,2
Prodajom poslovnih prostora Kuščeviću firma je ostala bez imovine, pa se dužnici nisu naplatili
Ministar uprave Lovro Kuščević kao privatna je osoba 2010. godine otkupio poslovne prostore svoje bivše tvrtke Kuščević d.o.o. Spomenuta tvrtka nešto kasnije otišla je u stečaj, a dužnici se nikako nisu mogli naplatiti jer firma nije imala nikakve imovine.
Za 24 sata ministar je potvrdio da je poslovni prostor platio nešto više od milijun kuna, te na tu transakciju platio i oko 50 tisuća kuna poreza. Zanimljivo je da iz dostupne zemljišno-knjižne dokumentacije proizlazi da je ovaj prostor Kuščevićeva tvrtka platila oko 1,57 milijuna kuna, a on ga je kasnije prodao za 2,26 milijuna kuna.
Kako je Kuščević kupio pa prodao poslovni prostor
Kako je Telegram prvi pisao, tvrtka Kuščević d.o.o., koju je ministar osnovao s bratom Branimirom, još 2005. godine kupila je tih 328 četvornih metara poslovnih prostora u Supetru na Braču za 210.000 eura. Taj podatak vidljiv je u Zemljišnim knjigama.
Pet godina kasnije, početkom srpnja 2010. Lovro Kuščević, kao privatna osoba, i tvrtka Kuščević d.o.o. potpisali su kupoprodajni ugovor temeljem kojeg je ministar preuzeo poslovne prostore.
Ta kupoprodaja događa se u trenutku kada je tvrtka već dužna i državi i dobavljačima. Ukupni dug s kojim je u studenom 2012. otišla u stečaj iznosio je 1,3 milijuna kuna. Supružnici iz Splita kojima je Kušćević d.o.o. ostao dužan pokrenuli su sudski spor tražeći da se ugovor o prodaji poslovnih prostora između Kuščevića i njegove firme poništi, jer su oni prodajom imovine firme bili zakinuti kao vjerovnici u mogućnosti naplate. Međutim, sud ih je odbio zaključivši kako Kuščević nije morao znati za dugove, pa je imao pravo kupiti vrijedne poslovne prostore vlastite firme koja je bila u dugovima.
Ministar Kuščević, čiju krivnju premijer Andrej Plenković još uvijek ne vidi niti misli da je učinio bilo što ilegalno, te je prostorije kasnije prodao za 301.000 eura turističkoj kompaniji Svpetrvs hoteli, a njegov otac Nenad za 24 sata je rekao kako je to bilo najbolji poslovni potez njegovog sina. Kuščević je na preprodaji poslovnog prostora svoje firme zaradio barem 1,2 milijuna kuna.
Evo što je još sve ostalo nejasno u ovom slučaju
Iako je sada pokazao ugovor, kojeg je i Telegram u međuvremenu zatražio od suda u Supetru, no tijekom ponedjeljka nije nam dostavljen, Kuščević nije pokazao odluku uprave svoje tvrtke o prodaji imovine. Nejasno je još uvijek i zašto je firma poslovni prostor plaćen 1,57 milijuna kuna prodala upravo Lovri Kuščeviću za tek nešto više od milijun kuna, kao i odakle njemu toliki iznos.
Osim toga, ako je iznos doista plaćen firmi zašto firma tim novcem nije podmirila dugove što ih je imala prema državi, dobavljačima i kupcima prije zaključenja stečaja i brisanja iz Sudskog registra?
Nerazjašnjen je ostao i podatak iz zemljišnih knjiga u kojima je evidentirano da je godinu i pol kasnije, 15. veljače 2012., od punca Ante Žuvića Kuščević uzeo zajam u vrijednosti 120.000 eura, temeljem kojeg je na te poslovne prostore upisano založno pravo. Ante Žuvić, danas pokojni otac ministrove supruge, bio je i poslovno povezan s obitelji pa je u tvrtki Kuščević d.o.o. u trenutku prodaje bio na funkciji direktora.
Ostale su i praznine u imovinskoj kartici
Zanimljivo je i da je tvrtka Svpetrvs hoteli bila među investitorima zbog čijih je projekata, kako se vidi iz zapisnika sa sjednice vijeća Općine Nerežišća, koju je prije ulaska u Vladu RH vodio Kuščević, izmijenjen prostorni plan uređenja. Svega tri mjeseca nakon što im je Kuščević, kako smo pisali prošli tjedan, prodao svoje nekretnine.
No, ni nakon prodaje poslovnih prostora Svpetrvs hotelima ministar se ove svoje nekretnine nije u potpunosti odrekao. Uz naznaku prodaje u zemljišne knjige zabilježio je založno pravo zbog, kako piše, osiguranja novčane tražbine od 260 tisuća eura. To bi značilo da Svpetrvs hoteli ministru i dalje duguju taj iznos jer zabilježba još nije uklonjena. Tih 260.000 eura ulaze u ministrovu imovinu i stoga bi morali biti prijavljeni, međutim u imovinskoj ih kartici nema. Time je gospodin Kuščević s popisa svoje imovine, prema prijavi u kartici ionako vrijedne gotovo šest milijuna kuna, zatajio dodatnih milijun i 900.000 kuna.