Ovo je nestvarno. Razotkriven medijski reket, a Vlada uvjerava EU da nam je državno oglašavanje u medijima super
Unatoč svemu što se događalo u aferi Mreža, Vlada uvjerava da je sve u redu, i to ne samo hrvatsku javnost
Prije više od dvije godine, u prosincu 2021., Siniša Hajdaš Dončić tražio je od Vlade podatke o tome koliko su državna tijela, ustanove i javna poduzeća dodijelila proračunskih sredstava za održavanje raznih konferencija u organizaciji medijskih kuća. Idućih mjeseci SDP-ov zastupnik uporno je slao požurnice, tražeći od predsjednika Sabora, HDZ-ova Gordana Jandrokovića, da urgira da Vlada konačno odgovori na njegovo pitanje. Uzalud.
Ni nakon promjene na čelu ministarstva na koje je pitanje formalno naslovljeno – Zdravka Marića zamijenio je Marko Primorac – nije stigao odgovor Vlade na pitanje saborskog zastupnika o dodjeli javnog novca. U bazi podataka Hrvatskog sabora nema ga ni danas, dvije godine kasnije.
Zasad bez odgovora
Dio odgovora o tokovima javnog novca prema medijima je, međutim, javnosti predočen na stranicama Nacionala, u tzv. aferi Mreža. U tom je tjedniku objavljena prepiska iz koje proizlazi da savjetnik sad već bivšeg ministra gospodarstva Davora Filipovića, Jurica Lovrinčević, nudi novinaru TV Mreže desetke tisuća eura iz marketinških budžeta državnih tvrtki, uz dva sitna uvjeta: korektno izvještavanje i podjelu polovice tog novca.
Iako je Plenković istog dana smijenio Filipovića, što je značilo da je bez posla u tom ministarstvu ostao i njegov savjetnik, pitanja o financiranju medija državnim novcem ovom su aferom tek načeta. Barem u onom dijelu medijske scene koji ne prima obilne državne dotacije za organiziranje konferencija i okruglih stolova na kojima se uglavnom priča o tome koliko je točno fenomenalna Vlada Andreja Plenkovića. Zasad, međutim, nema nikakvog odgovora.
Saborska oporba je na tu temu – onu na koju Hajdaš Dončić uporno nije dobivao (i još uvijek ne dobiva) odgovor – sazvala sjednicu saborskog Odbora za medije. No, tehnički prilično jednostavna tablica u kojoj bi pisalo koliko su novca državna tijela, ustanove i javna poduzeća dodijelila kojem hrvatskom mediju ne samo da nije ugledala svjetlo javnosti, nego ga vjerojatno neće ni ugledati. Barem dok je ove Vlade.
Vlada piše Bruxellesu
Unatoč svemu što se događalo, Vlada uvjerava da je sve u redu, i to ne samo hrvatsku javnost: s prošle sjednice Vlada je Europskoj komisiji poslala svoj input za izradu godišnjeg europskog izvješća o vladavini prava iz kojeg se, ukratko, može iščitati kako u Vladi smatraju da je sustav uređen i transparentan.
U prošlogodišnjem izvješću, koje je Komisija objavila u srpnju 2023., Hrvatskoj je savjetovano da ojača okvir za “pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje, utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje postupaka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije”.
Prostor za poboljšanje
Iz Vladinog najnovijeg očitovanja proizlazi da su u Banskim dvorima zaključili kako je ta preporuka manje-više ostvarena. Postoji, izgleda, tek malo prostora za poboljšanje – prije svega zahvaljujući novom Europskom aktu o slobodi medija koji će, piše Vlada, dodatno ojačati transparentnost pri raspodjeli državnog oglašavanja u medijima.
“Republika Hrvatska je od samog početka usuglašavanja Europskog akta o slobodi medija zastupala stav da su sva javna tijela i tijela i poduzeća u državnom vlasništvu dužna javnosti staviti na raspolaganje informacije o svojim rashodima za oglašavanje koji su raspodijeljeni pružateljima medijskih usluga, neovisno o broju stanovnika lokalne ili regionalne jedinice”, objašnjavaju u dopisu Bruxellesu.
‘Primjer dobre prakse’
Pozivaju se i na hrvatske zakone, Zakon o javnoj nabavi koji se, kažu, mora poštivati pri raspodjeli sredstava, te Zakon o elektroničkim medijima (ZEM). Navode da su po ovom drugom propisu sva tijela dužna do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće za elektroničke medije o troškovima oglašavanja i to objaviti na svojim stranicama.
Ova obveza o izvještavanju Vijeća, “koje je zaduženo za nadzor i provedbu odredaba ZEM-a, primjer je dobre prakse i svojevrsna mjera nadzora nad trošenjem javnih sredstava s obzirom da su svi podaci javno objavljeni na mrežnim stranicama Agencije za elektroničke medije”, uvjerava Vlada u svom očitovanju, pozivajući se na godišnje izvješće o radu tih dvaju tijela, Vijeća i Agencije.
Primjer stvarne prakse
Nesreća je samo što se na spomenutom saborskom Odboru za medije prije nekoliko tjedana moglo čuti kako u stvarnosti izgleda “primjer dobre prakse” i “svojevrsna mjera nadzora nad trošenjem javnih sredstava”. Ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac je na sjednici kazao da im se s podacima o troškovima oglašavanja javnim sredstvima za 2021. godinu javilo samo 15 posto medija. I to tek nakon ponovljenog inzistiranja – do zakonskog roka su dobili odgovore od samo tri posto medija.
Uz sve to, Agencija za elektroničke medije, kako joj i samo ime govori, nema nikakve ovlasti nad – tiskanim medijima. Koji su među najmarnijim organizatorima spomenutih konferencija o istraživanju ruda, gubljenju vremena i velikim dosezima aktualne vlasti.
Vladajući bili protiv
Do koje će mjere Vlada u konačnici uspjeti uvjeriti Bruxelles da je sustav doista uređen i transparentan, vidjet će se već u sljedećem europskom izvješću o vladavini prava. Hrvatsku javnost bi, pak, mogla uvjeriti relativno jednostavno: da odgovori na sva zastupnička pitanja, kojih sad već ima poprilično, o državnom oglašavanju i promotivnim aktivnostima.
Moglo se to, uostalom, već i napraviti. Na sjednici Odbora za medije krajem prosinca predložen je bio zaključak da se naloži državnim i javnim tijelima te javnim tvrtkama da u roku od 15 dana objave izvješća o troškovima oglašavanja u medijima. Zastupnici vladajuće koalicije su glasali protiv.