Ovo je ogromno. Podrška Putinovoj 'specijalnoj vojnoj operaciji' među Rusima prvi puta pala ispod 50 posto
Stručnjaci napominju da je mnoge strah dati 'društveno neprihvatljive' odgovore u anketi
Gotovo dvije trećine, točnije 64 posto, Rusa podržava odluku Vladimira Putina o djelomičnoj mobilizaciji, no samo trećina ispitanika smatra da ona može utjecati na njih, pokazalo je novo istraživanje tvrtke za sociološka istraživanja Russian Field. Riječ je o prvoj anketi u kojoj su ruski znanstvenici pokušali saznati je li se stav Rusa o “specijalnoj vojnoj operaciji”, kako Kremlj formalno naziva invaziju na Ukrajinu, promijenio od početka rata.
Prema rezultatima istraživanja, broj onih koji podržavaju mirovne pregovore s Ukrajinom je porastao, te se praktički izjednačio s brojem onih koji žele nastavak rata. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi se rezultati ove ankete trebali “pažljivo tumačiti”, navodi Kommersant.
Sudjelovalo 1610 ispitanika
Anketa se provodila od 29. rujna do 1. listopada, a u njoj je sudjelovalo 1610 ispitanika, dok statistička greška iznosi oko 2,5 posto. Pokazalo se kako 64 posto ispitanika podržava odluku o djelomičnoj mobilizaciji, a 31 posto je ne podržava. Potpora mobilizaciji, sasvim logično, raste s dobi. Mobilizaciju je podržalo 56 posto ispitanika u dobi između 18 i 26 godina, dok je podrška među onima starijima od 44 godine veća od 70 posto. Među argumentima u korist mobilizacije ispitanici su najčešće navodili potrebu obrane domovine (56 posto), potrebu vojske za većim brojem ljudi (22 posto), potrebu bržeg završetka specijalne vojne operacije (22 posto) i povjerenje u odluke šefa države (10 posto). Kao protuargument najčešća je bila teza da se trebaju boriti profesionalni vojnici (67 posto).
Ustanovilo se da je 62 posto ispitanih muškaraca uvjereno da će se pojaviti u vojnom uredu nakon dobivanja poziva za mobilizaciju, a još 15 posto tu mogućnost navodi kao najvjerojatnijom. Samo 11 posto njih vjeruje da nije podložno mobilizaciji, a još manji broj, njih četiri posto, kani ignorirati poziv ili napustiti zemlju. Njih 15 posto tvrdi da u njihovom okruženju postoje ljudi koji su već napustili zemlju ili to kane učiniti, što je pet postotnih bodova više u odnosu na ožujak ove godine. Većina onih koji odlaze ili planiraju otići su mladi ispod 34 godine, te osobe s nepotpunim visokim obrazovanjem.
U usporedbi sa srpnjem, broj onih koji zagovaraju nastavak “specijalne vojne operacije” smanjio se za šest postotnih bodova, pa ih je sada 46 posto uvjereno u potrebu za tim.
Pripajanje ukrajinskih pokrajina podržava 77 posto
Pristupanje Donjecke Narodne Republike, Luganske Narodne Republike, Zaporožja i Hersonske oblasti Rusiji podržava 77 posto ispitanika, a samo 16 posto ispitanika se protivi takvoj odluci. Razina potpore ovisi o dobi, pa tako je najveća u kategoriji ispitanika starijih od 60 godina (86 posto). Samo 62 posto ispitanika pak smatra da su referendumi organizirani na teritorijima gdje neprijateljstva još nisu okončana validni, a 27 posto ispitanika ne podržavaju ovu referendume.
Proporcionalno padu podrške ratu porastao je broj onih koji se izjašnjavaju da treba pristupiti mirovnim pregovorima (44 posto). Ispitanici uglavnom imaju negativne osjećaje o sudjelovanju svoje rodbine i prijatelja u ratu. Njih 32 posto kaže da im to izaziva tjeskobu i brigu, ponos osjeća 15 posto, a samo dva posto sjetilo se osjećaja domoljublja. Udio onih koji i dalje podržavaju rat je jedan i pol puta veći među muškarcima nego među ženama, te raste od mlađe prema starijoj dobi ispitanika. Mladi se pak sve češće izjašnjavaju da bi podržali pristupanje mirovnim pregovorima umjesto nastavka ratovanja.
Russian Field je također ustanovio kako je 60 posto ispitanika spremno podržati novi napad na Kijev, što je gotovo jednako brojci iz srpnja. Njih 28 posto je protiv. Da Putin sutra krene u potpisivanje mirovnih sporazuma, podržalo bi ga 75 posto ispitanika, što je deset postotnih bodova više nego u srpnju. Protivnika te odluke je samo 18 posto.
Stručnjaci pozivaju na oprez
Mihail Vinogradov, čelnik Peterburške političke zaklade, tvrdi da je u ljetnim anketama uočena logika “podržavanja bilo koje odluke šefa države”, što smatra posljedicom dugotrajnog “trenda depolitizacije”. Rusi su jednostavno prestali težiti informiranju o tome što se događa u politici. Rast zagovaratelja mirovnih pregovora je “sasvim prirodan”, smatra politolog, s obzirom na rastuću tjeskobu zbog mobilizacije, kao i smanjenje pobjedničkih osjećaja u društvu.
Trenutno dolazi i do “teške korekcije uzorka zbog odlaska iz zemlje”, upozorila je za Kommersant politologinja Jekaterina Kurbangaleeva. “Većina nezadovoljnih je otišla ili odlazi, a oni koji ostaju, u tom kontekstu, radije odbijaju odgovori na pitanja anketara. Ljudi su sada skloni davanju obrambenih, društveno prihvaćenih odgovora. Osim toga, mnogi još uvijek situaciju za sebe doživljavaju kao nestvarnu, pa društveno prihvatljivi odgovori postaju svojevrsna psihološka obrana”, objašnjava politologinja.