Ovo je ozbiljno. Prvi čovjek vojske govori Britancima da se spreme za veliki rat protiv agresivne Rusije

Ministarstvo obrane moralo je pojasniti kako se, unatoč Sandersovim izjavama, ne uvodi novačenje

British Army Challenger 2 tanks are seen at the training ground in Nowa Deba on September 21, 2022, in Nowa Deba, Subcarpathian Voivodeship, Poland.
Soldiers from Poland, the USA and Great Britain take part in the joint military exercise 'BEAR 22' (Polish: Niedzwiedz 22') in the Eastern Poland. (Photo by Artur Widak/NurPhoto) (Photo by Artur Widak / NurPhoto / NurPhoto via AFP)
FOTO: NurPhoto via AFP

Glavni zapovjednik vojske Ujedinjenog Kraljevstva, general Sir Patrick Sanders, u govoru je rekao kako je britanski narod dio “predratne generacije” koja, ako bude potrebno, mora biti spremna voditi veliki rat protiv sve agresivnije Rusije Vladimira Putina. Sir Sanders je rekao da će obični građani biti prisiljeni pojačati sve slabiju britansku vojsku, no Ministarstvo obrane je u dodatnom pojašnjenju navelo da se time ne poziva na mirnodopsko novačenje, koje je ukinuto još 1960. godine.

Sir Sandersov govor dolazi u trenutku kada je broj pripadnika britanske vojske pao na najnižu razinu u više od 300 godina. Istovremeno, britanska vojska i Ministarstvo obrane su u napetim odnosima zbog spora oko troškova u budućnosti.

Pozivao se na primjer Švedske

Sir Sanders je u govoru na vojnoj konferenciji u Twickenhamu, u jugozapadnom Londonu, istaknuo Švedsku koja je ponovno uvela oblik nacionalne službe dok se približava pridruživanju NATO-u. Načelnik Glavnog stožera rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo mora uvelike slijediti primjer Stockholma i poduzeti “pripremne korake kako bi se omogućilo postavljanje naših zajednica u spremnost na rat”. “Takva akcija nije bila samo poželjna, već je neophodna”, dodao je Sir Sanders.

Temelji za “nacionalnu mobilizaciju” ne bi se mogli ograničiti na zemlje u susjedstvu ili blizini Rusije, zbog čega bi se obične ljude u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo prisiliti da se pridruže redovnoj vojsci, piše Guardian, koji ističe kako britanska vojska sada broji 74.110 pripadnika s punim radnim vremenom.

“Nećemo ostati imuni i kao predratna generacija moramo se slično pripremiti. To je pothvat cijele nacije. Ukrajina brutalno ilustrira kako regularne vojske započinju ratove, a građanske vojske ih pobjeđuju”, rekao je Sir Sanders.

Žalio se na rezove budžeta

Sir Sanders, koji bi se trebao povući iz vojske u srpnju, u prošlosti se žalio na rezove budžeta. Prije godinu dana, u pokušaju da osigura da političari popune rupe u proračunu, upozorio je da će darivanje oružja Ukrajini Veliku Britaniju “ostaviti privremeno slabijom”.

No, takve rasprave o budžetu dovele su ga u sukob s ministarstvom, usred izvješća o sukobima s načelnikom britanskih oružanih snaga, admiralom Sir Tonyjem Radakinom. Neki od saveznika Velike Britanije smatraju da bi Sanders trebao biti unaprijeđen kako bi zamijenio Radakina, ali od njega je zatraženo da odstupi nakon dvije godine na mjestu glavnog zapovjednika.

‘Hladnoratovsko mirovno doba je gotovo’

Sanders je u svom današnjem govoru istaknuo da je “hladnoratovsko mirovno doba gotovo, dodavši da je u posljednjih 30 godina vojska prepolovljena, te da je u posljednjih 12 godina doživjela smanjenje od 28 posto. “Zapošljavanje je i dalje izazov”, priznao je Sir Sanders, “iako je ove godine bilo više prijava za pridruživanje nego u posljednjih šest godina”.

Govor načelnika Sir Sandersa objavila je vojska, a ne Ministarstvo obrane, koje je jutros objavilo vlastitu izjavu s pojašnjenjem, naglašavajući da se povratak u nacionalnu službu, odnosno, mirnodopsko novačenje, ne zagovara. “Britanska vojska ima ponosnu tradiciju dobrovoljne snage i apsolutno nema prijedloga za povratak na novačenje”, priopćilo je Ministarstvo obrane, dodajući da će se tijekom ove godine u vojsku uložiti 50 milijardi funti.

S obzirom na to da se približavaju izbori, vojska traži od političara daljnja obećanja vezana uz troškove obrane. Grant Shapps, ministar obrane, ranije ovog mjeseca ponovio je da UK želi povećati potrošnju za obranu s 2,1 posto BDP-a na 2,5 posto, no nije točno definirao kada.