Vrhovni sud na Twitteru reagirao na skandaloznu presudu policijskom šefu koju je objavio Telegram

Vrhovni sud ovaj put je javno reagirao, kazavši kako smatra da ovakve 'sudske pogreške potkopavaju vladavinu prava i ugled suda'

ZADNJA IZMJENA: sij 10, 2020
Foto: Marko Prpic/PIXSELL

U raspravu o presudi što ju je otkrio Telegram, kojom je policijski šef oslobođen krivnje za spolno uznemiravanje policajke u noćnoj smjeni, uključio se večeras i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Ranije je za Telegram ovu presudu komentirao profesor s katedre Kaznenog prava Davor Derenčinović, a poduži status na Facebooku napisao je sudac Ustavnog suda Goran Selanec.

Prisjetite se kako je glasila presuda

Policijski šef oslobođen je krivnje jer se spolno uznemiravanje, prema zaključku suda dogodilo samo jednom.

Iako u Kaznenom zakonu ne piše decidirano da se spolno uznemiravanje mora ponavljati da bi netko za njega bio proglašen krivim, pravni stručnjaci koji su pisali komentar zakona naveli su kako je upravo to bila intencija zakonodavca. Željelo se naime te 2011., kada je spolno uznemiravanje uvršteno u Kazneni zakon, napraviti razliku između tog nedjela, te spolnog uznemiravanja koje se kao prekršaj sankcionira Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

Je li presuda mogla biti drugačija?

Profesor Derenčinović smatra kako takvo mehaničko tumačenje zakona nije dobro, te da je policijski šef mogao biti proglašen krivim za ono što je učinio policijskoj službenici s obzirom na iskazanu količinu spolnog uznemiravanja. Cijeli komentar profesora Derenčinovića možete pročitati ovdje.

I ustavni sudac Selanec zamjera autorima komentara zakona što su naveli da se spolno uznemiravanje Kaznenim zakonom može sankcionirati samo ako se ponavlja. Po njegovom mišljenju samo sudovi smiju tumačiti zakon.

Tko uopće smije tumačiti zakon?

Stajalište da “samo jedno” seksualno uznemiravanje nije kaznenopravno dovoljno – pa stoga implicitno ni ne može povrijediti ljudsko dostojanstvo u mjeri koja zaslužuje kaznenopravnu reakciju društva – ostavlja dojam mehanizacije izuzetno važnog antidiskriminacijskog jamstva s ciljem pojednostavljanja tog jamstva u primjeni. Ako pojednostavljanje radi lakše primjene osiromašuje zaštitni potencijal zakonske odredbe, onda se otvara problem.

Da bi se to izbjeglo na sudovima je (i nikom drugom) da jasno i precizno obrazlože zašto konkretnu normu tumače na konkretan način i kako to doprinosi vrijednostima koje ta norma štiti”, naglašava Selanec. Cijeli njegov komentar možete pročitati ovdje.

Oštra poruka s Vrhovnog suda RH

Malo prije slučaj su komentirali i s Vrhovnog suda RH. Oglasili su se na službenom Twitter profilu.

“VSRH smatra da sudske pogreške potkopavaju vladavinu prava i ugled suda. Pogreške ispravljamo u žalbenom postupku. Ako voljom stranke odluke nisu prošle kontrolu višeg suda, onda uravnotežena i stručna javna rasprava doprinosi podizanju pravne pismenosti stručne i opće javnosti”, poručuju.

Policijska službenica na oslobađajuću prvostupanjsku presudu nije uložila žalbu jer je bila duboko razočarana odlukom suda. Osim toga i tužiteljstvo je prvotno odbacilo njezinu kaznenu prijavu pa je morala sama pokrenuti sudski postupak protiv šefa koji ju je spolno uznemiravao. Na kraju nije imala više ni financijskih sredstava za nastavak kaznenog progona pohotnog kolege.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
1983 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program