Ovo je trebala biti zgrada za znanstvene novake; propada, ne mogu istjerati ilegalce, a Ministarstvo plaća režije
U 122 stana za znanstvene novake, živi samo 6 legalnih stanara. Na loše stanje revizija je upozorila još u izvješću za 2013. godinu
“Od ukupno 122 stana, u najam je dano 80 stanova, dok su 22 stana prisilno useljena, a 20 stanova je prazno. Rashodi vezani za navedene stanove (…) su za 708.014 kuna veći od prihoda ostvarenih od najamnina”. Ovakvo tragično stanje zgrada namijenjenih za znanstvene novake, kojima upravlja Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Državna revizija utvrdila je još prije pet godina.
Toliko godina i pet ministara kasnije, stanje je jednako tragično. Zgrade u zagrebačkom naselju Borovje naočigled propadaju: balkoni su derutni, portafoni zahrđali, fasada puca i otpada. U zgradama je sve manje stanara, i legalnih i ilegalnih, a rashodi za održavanje i dalje višestruko premašuju prihode od najma.
Revizori upozorili na probleme
U zgradama u Ulici grada Chicaga trebali bi, uz povoljne uvjete, živjeti znanstveni novaci, odnosno osobe u suradničkim zvanjima zaposlene na radnim mjestama asistenta, višeg asistenta i znanstvenih novaka, ako ni oni niti članovi njihovih kućanstava u Zagrebu nemaju vlastiti stan ili kuću. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, iznos najma – za one rijetke stanare koji tamo još uvijek žive legalno – mjesečno iznosi između 200,90 kuna i 312,55 kuna. No, natječaji za iznajmljivanje stanova u tim zgrada nisu raspisivani već osam godina.
Kako su propadale zgrade na Borovju, zorno se može pratiti iz nalaza Državne revizije. Revizori su prvi puta na probleme upozorili prije pet godina, u izvješću za 2013. godinu. Iz njihovog nalaza proizlazilo je, dakle, da je od 122 stana, već tada 20 bilo prazno, a 22 ilegalno useljena. Upozorili su da Ministarstvo nije raskidalo ugovore o najmu u slučajevima kada, primjerice, najamnina nije plaćana u roku ili ako je stanar u međuvremenu dobio kredit uz subvenciju kamata. To su, napomenuli su revizori, bili razlozi za raskid ugovora, prema odluci o provođenju natječaja za dodjelu stanova.
Rashodi tri milijuna veći od prihoda
Ministarstvo je upozoreno da nije pokretalo sudske postupke za bespravno useljene stanove, “iako se veći dio režijskih troškova, koje plaća Ministarstvo, odnosi na bespravno useljene stanove”, piše u nalazu za 2013. godinu. U sljedećih pet godina minus će, naravno, rasti. Prema dostupnim podacima, koji se mogu iščitati iz izvješća države revizije, taj je minus do 2018. godine narastao na barem tri milijuna kuna – toliko su kumulativno bili veći rashodi za zgrade (uglavnom režije), nego što je Ministarstvo dobivalo od najmnina. Zgrade nisu zamišljene da se na njima zarađuje, ali da su bile popunjene kako je planirano, taj bi nesrazmjer bio daleko manji.
Loše stanje zgrada, o čemu su u više navrata zadnjih godina izvještavali i mediji, nastavilo se i sljedećih godina. Već 2015. godine od 122 stana, u najmu ih je samo 33, dok ih se 17 koristilo nakon isteka ugovora o najmu. Broj praznih stanova porastao je na 51, a 21 stan bio je bespravno useljen.
Od 122 stana trenutno ih je prazno 99
Isti trend zabilježen je i u sljedećim godinama – sve manje stanova u legalnom najmu, sve više praznih. Evidentno je to već na prvi pogled, s ulice: prazni balkoni, rijetka prezimena na portafonima, a navečer tek pokoje svjetlo iz dnevne sobe. Prema podacima MZO-a, situacija je trenutno sljedeća: šest stanara “ima valjani ugovor”, a za još pet stanova “vode se postupci putem Odvjetništva kako bi preuzeli stan u posjed zbog isteka ugovora”. U 12 stanova su “protupravno useljeni stanari”. Praznih stanova je 99.
U resoru ministrice Blaženke Divjak podsjećaju da problem sa zgradama u Borovju “postoji otprije, a ne dolaskom ministrice Divjak”. Tvrde da intenzivno rade na rješavanju problema ilegalno useljenih stanara. “U suradnji s nadležnim tijelima (DORH, MUP) ulažu se veliki napori kako bi stanovi bili vraćeni u posjed Ministarstva”, odgovaraju na Telegramov upit.
Zbog ilegalaca odustali od uređenja
U Ministarstvu se, čini se, osjećaju pomalo bespomoćnima ili barem žele da se stekne takav dojam. Preduvjet za “daljnje korake” – pretpostavljamo, da se zgrada sredi i dovede u funkciju – “jest rješavanje problematike ilegalnih stanara”.
“Naime, MZO aktivno i kontinuirano u suradnji s nadležnim tijelima (policija, DORH, sudstvo) radi na iseljavanju ilegalnih stanara. Ministarstvo nažalost ne može utjecati na dinamiku ovog procesa s obzirom da su u tijeku sudski postupci”, istaknuli su, od riječi do riječi, ne jednom, nego čak tri puta u svom pisanom odgovoru.
Budući da zgrada još nije ispražnjena, zapelo je i s njezinim uređenjem. Prošle godine Ministarstvo je planiralo uložiti 80 tisuća kuna na sređivanje iseljenih stanova i još 600 tisuća na građevinske radove u zajedničkim prostorijama zgrade. Te dvije stavke naknadno su prekrižene u planu nabave. “Kako sudski postupci na iseljenju stanova nisu okončani, nije se moglo pristupiti izvođenju tih radova”, tvrde u MZO-u. Ambicije su im stoga ove godine puno manje, predvidjeli su uložiti u uređenje zgrada i stanova 200 tisuća kuna.
Na čekanju i dogovor Divjak-Marić
Na čekanju je zasad i dogovor MZO-a i Ministarstva državne imovine oko mogućnosti da zapuštene zgrade preuzme resor ministra Gorana Marića. Marić je lani u listopadu na upit novinara tvrdio da je za problem tih stanova doznao upravo tog dana i da je njegovo Ministarstvo spremno preuzeti ih, ako ministrica Divjak to zatraži. “Do danas nismo zaprimili zahtjev Ministarstva znanosti i obrazovanja, kojim bi se upravljanje stanovima za znanstvene novake prenijelo na Ministarstvo državne imovine”, odgovorili su ovoga petka iz Marićevog resora na Telegramov upit.
U MZO-u, pak, tvrde da postoji njihova “inicijativa” (ali, očito, ne i službeni zahtjev) prema Ministarstvu državne imovine. No, preduvjet se skriva u onoj rečenici koju je Ministarstvo u odgovoru na naša pitanja ponovilo tri puta – da se najprije riješi problematika ilegalnih stanara. Dok se to ne dogodi, u zgradama na zagrebačkom Borovju uživat će samo golubovi.
