Ovo su 4 najvažnije poruke iz Putinovog govora. Sve su jednako uznemirujuće

Ruski predsjednik danas je naredio djelomičnu mobilizaciju i prijetio korištenjem nuklearnog oružja

FOTO: AFP

Ruski predsjednik Vladimir Putin jutros je objavio provođenje djelomične mobilizacije snaga u Rusiji, koja odmah stupa na snagu, kako bi poslao pojačanja za invaziju na Ukrajinu što predstavlja veliku eskalaciju. Ponovno je zaprijetio korištenjem nuklearnog oružja u rijetkom, unaprijed snimljenom i jako iščekivanom, obraćanju naciji.

Putin je u svom govoru, do kojeg dolazi nakon najave o održavanju referenduma u četiri okupirane ukrajinske regije oko pripajanja Rusiji, a za koje Zapad tvrdi da će biti namješteni, izrazio podršku aneksiranju ukrajinskog teritorija. Ruski predsjednik je u govoru još jednom okrivio Zapad za cijeli sukob, ponovivši već poznatu retoriku Kremlja.

Izdvajamo najvažnije Putinove poruke iz njegovog obraćanja naciji.

1. Djelomična mobilizacija

Djelomična mobilizacija na snagu stupa već danas i Putin je potpisao dekret koji to omogućuje. Opravdao je taj potez kao nužan da zaštite “domovinu, njezin suverenitet i teritorijalni integritet” te kako bi zajamčili sigurnost “našeg naroda i ljudi u oslobođenim teritorijima”. Ustvrdio je kako je to odgovor na prijetnju koju Rusiji predstavlja Zapad, koji je optužio da “želi uništiti Rusiju”.

Ruski predsjednik je naglasio da se radi o djelomičnoj, a ne općoj mobilizaciji i da će uključivati građane koji su rezervisti, a pogotovo one koji su već služili u oružanim snagama, imaju potrebno iskustvo i određene vojne specijalizacije. Analitičari su predvidjeli da bi Putin mogao posegnuti za djelomičnom mobilizacijom nakon što je Rusija pretrpjela veliki poraz u Ukrajini zbog munjevite protuofenzive kijevskih snaga.

Putinov ministar obrane Sergej Šojgu obratio se javnosti nakon svog šefa pojasnivši da će mobilizacijom biti dodano oko 300.000 vojnika oružanim snagama i da se radi o ljudima s prijašnjim vojnim iskustvom. Naglasio je da to predstavlja “tek jedan posto potencijala” i da će regruti biti poslani na bojište nakon obuke. Poručio je i kako mobilizacijom neće biti obuhvaćeni studenti koji “mogu i dalje ići na nastavu”.

2. Nova nuklearna prijetnja

Putin je u govoru zaprijetio nuklearnom odmazdom konstatirajući kako Zapad prijeti Rusiji nuklearnim oružjem. Ustvrdio je kako imaju jako puno “modernog oružja uništenja”, suvremenijeg od zapadnog. “Ako će postojati prijetnja teritorijalnom integritetu naše zemlje, sigurno ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštitimo Rusiju i naš narod”, naglasio je.

“Ne blefiram”, konstatirao je Putin i nastavio: “Građani Rusije mogu biti sigurni da će teritorijalni integritet naše domovine, naša nezavisnost i sloboda biti osigurani. Naglašavam još jednom, koristit ćemo sva sredstva. I oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem moraju znati da se vjetrovi mogu okrenuti u njihovom smjeru”, zaključio je Putin.

Mnogi analitičari su još jučer, nakon što su najavljeni referendumi za pripajanje ukrajinskih regija Rusiji, izrazili bojazan da bi Kremlj mogao zaprijetiti, ali i posegnuti za nuklearnim oružjem. Glasanje će gotovo sigurno biti namješteno kako Moskva želi i time bi te dijelove Ukrajine Rusija smatrala svojim teritorijem, a Kijev ne planira odustati od oslobađanja svog teritorija pa bi njihove akcije u tim regijama Rusi mogli interpretirati kao napad na Rusiju.

3. Gotovo sigurno aneksiranje

Putin je u svom obraćanju izrazio i podršku aneksiranju ukrajinskog teritorija nakon što su proruske vlasti u Donjecku, Luhansku, Hersonu i Zaporožju najavile održavanje referenduma o pripajanju Rusiji već za vikend ili sljedeći tjedan.

Naglasio je kako će Rusija učiniti sve da “omogući sigurno okruženje” za provođenje referenduma. To glasanje će gotovo sigurno rezultirati odlukom da te ukrajinske regije, koje Rusi drže pod kontrolom ali ne u potpunosti, postanu dio Rusije. Kremlj tvrdi da 90 posto tamošnjeg stanovništva želi pripajanje Rusiji.

Ukrajina i međunarodna zajednica već su poručili da neće priznati rezultate referenduma prozvavši ih “lažnima”. O referendumima u dijelovima Donjecka i Luganska pod kontrolom proruskih separatista već se neko vrijeme govori i “oslobađanje” tih regija Putin je naveo kao jedan od glavnih razloga za pokretanje invazije na Ukrajinu.

4. Nove optužbe i vidljiva paranoja

Ruski predsjednik u svom je govoru ponovno okrivio Zapad za invaziju na Ukrajinu predstavivši sukob kao borbu za opstanak Rusije protiv neprijateljski nastrojenog Zapada. Optužio ih je za korištenje Ukrajinaca kao “topničkog mesa” i ustvrdio da zapadni zapovjednici izdaju naredbe ukrajinskoj vojsci. Konstatirao je kako Zapad želi “oslabiti, podijeliti i uništiti Rusiju”.

Cijeli Putinov govor odražava njegovu paranoju i kompleks da ga proganjaju, istaknula je dopisnica Sky Newsa iz Moskve Diana Magnay navodeći Putinove tvrdnje da Zapad želi potkopati Rusiju. Putin je ponavljao retoriku od početka rata kojom opravdava invaziju konstatirajući da su Ukrajinci “neonacisti”. Opisujući ruske državljane u ukrajinskim regijama spomenuo je i Novu Rusiju, stari termin za zamišljenu državu ruskih nacionalista koja obuhvaća i Ukrajinu. Guardianov dopisnik iz Rusije Luke Harding za BBC je konstatirao da Putin živi u “paralelnoj stvarnosti” ističući kako je zapravo Putin “sve izokrenuo”.

Općenito, mnogi Putinovu današnju retoriku smatraju značajnom eskalacijom. Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Tony Brenton rekao je: “Rusija je dosad vodila ovaj rat s jednom rukom iza leđa, dosad su odbijali narediti mobilizaciju, jer se Putin brinuo kakav će to učinak imati na rusko javno mnijenje. Sad je prihvatio i savjet svoje vojske i vratio se na nuklearne prijetnje. Ne znam vjeruje li on to ili ne, ali to je evidentno eskalacija u retorici u odnosu na dosadašnju situaciju”.