Ovo su ludosti na koje Bandić troši milijune od 22. ožujka, a nemaju veze s obnovom skršenog grada

Zasnježivao je Cmrok, davao Crkvi i filmašima, basnoslovno plaćao limene potleušice... Sve nakon razornog potresa

FOTO: Pixsell/Tomislav Metelko

Prije devet i pol mjeseci Zagreb i okolicu pogodio je razoran potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru. Poginula je jedna osoba, 26 ih je ozlijeđeno, a materijalna šteta procijenjena je na 86 milijardi kuna. Teški potres koji je prije dva tjedna pogodio Petrinju, a koji je dodatno oštetio i već načeti glavni grad, sada je samo podcrtao ono na što građani već dugo upozoravaju: u Zagrebu se od 22. ožujka nije poduzelo ništa značajno za sigurnost njegovih stanovnika.

Na to sada masovno upozoravaju i roditelji čija bi se djeca trebala vratiti na nastavu 18. siječnja, a koja su na putu do škole svakodnevno u opasnosti od nesaniranih, starih zgrada s kojih padaju komadi krova, dimnjaka, žbuke…. Peticijom traže da se uoči početka nastave osiguraju barem zaštitni koridori na putu do škola, budući da Grad i njegov gradonačelnik od ožujka prošle godine nisu reagirali i nisu uspjeli osigurati većinu donjogradskih ulica i zgrada.

No, iako je za sanaciju posljedica potresa učinio vrlo malo, bilo bi pogrešno zaključiti da je zagrebački gradonačelnik proteklih devet mjeseci bio potpuno besposlen. Usprkos tome što i dalje nema realističnog plana kako namaknuti novac za obnovu Zagreba, Milan Bandić je bio vrlo aktivan u trošenju gradskih sredstava na stavke poput proizvodnje snijega na proljetnim temperaturama, zapošljavanja novih kadrova u ionako nabujaloj gradskoj upravi ili donaciju novca Crkvi. Pripremili smo pregled troškova u koje se Milan Bandić upustio u mjesecima nakon potresa, a koji se u ovim trenucima čine tragično besmislenima.

1. U prosincu 85 tisuća kuna za snijeg na Cmroku

Proizvodnja snijega na Cmroku sigurno nije najskuplja stavka na ovom popisu, ali vrlo lijepo ilustrira gradonačelnikove prioritete. Iz nadležne gradske tvrtke nisu nam znali reći koliko je novca za zasnježivanje Cmroka potrošeno tijekom cijele 2020. godine, pa su nam poslali detalje samo o troškovima za posljednji mjesec te godine. U prosincu, obilježenom visokim, gotovo proljetnim temperaturama, na proizvodnju snijega potrošeno je 85 tisuća kuna. Sudeći prema podacima za 2019. godinu, troškovi će se na kraju brojati u stotinama tisuća kuna.

2. Najmanje 10 milijuna kuna za Snježnu kraljicu

Još nisu objavljeni detalji o troškovima skijaških utrka na Sljemenu. Ranije je objavljeno da je organizacija tog spektakla stajala ukupno 21 milijun kuna, te da je najmanje trećinu te svote, 7 milijuna kuna, uplatio Grad izravno iz proračuna. Portal Index.hr nedavno je pisao o tome da je za organizaciju Snježne kraljice s računa Gradskog ureda za obrazovanje uzeto još 3,35 milijuna kuna, čime se ukupan trošak na račun Zagrepčana popeo na 10,35 milijuna kuna.

3. Video nadzor Spomenika domovini 270 tisuća kuna

Nedavno otvoreni Spomenik domovini plaćen je 35 milijuna kuna, ali kako je taj projekt isplaniran davno prije potresa, nije mu mjesto na ovoj listi. Tu, međutim, ima mjesta za video nadzor nad tim spomeničkim kompleksom. Taj je posao 4. prosinca dobila tvrtka King ICT, a postavljanje četiri kamere građani Zagreba platit će 269.540 kuna, objavio je Index.

4. Za bunkeriranu seriju 100 tisuća kuna

Aktivist i redatelj Dario Juričan u kolovozu je upozorio na prilično upitan filmski projekt koji su financirali Zagrepčani. Prema Juričanu, Jadran film operativna kompanija d.o.o. od Grada Zagreba dobila je 100 tisuća kuna za izradu scenografije za seriju ‘Grička vještica’. Riječ je o seriji od koje je HRT odustao još 2017. godine, a tadašnji ravnatelj HTV-a Blago Markota i direktor programa Domagoj Burić tvrdili su da scenarij za seriju nije kvalitetno napravljen, napomenuo je Juričan.

5. Donacije Crkvi u visini 4,7 milijuna kuna

Još 2019. godine Telegram je pisao o velikim svotama koje je Bandić iz zagrebačkog proračuna poklanjao crkvama u Hrvatskoj i BiH. Među ostalim, tada smo pripremili pregled donacija koje je gradonačelnik poslao u susjednu državu, te donijeli ekskluzivnu priču o tome kako je četvrt Peščenica – Žitnjak, koju vodi koalicija Bandića i HDZ-a, dala milijun kuna za obnovu tri crkve i kapelice

I tijekom 2020. godine Telegram i drugi mediji nastavili su izvještavati o novčanim prilozima različitim crkvama iz gradskog proračuna, poput onoga od 360 tisuća kuna za dvije župe u okolici Zagreba, ili onog od pola milijuna kuna za oltar crkve u Karlovcu, ili recimo toga da je od 21. listopada do 20. studenog još sedam puta dodijelio sredstva lokalnim župama, sveukupno 888.562 kune. Sve donacije na kraju je zbrojio Index.hr, došavši do zaključka da je Crkva te godine dobila 4,7 milijuna zagrebačkih proračunskih kuna, što iz gradske blagajne kroz akte gradonačelnika Milana Bandića, što kroz odluke vijeća gradskih četvrti.

6. Za limenu nadstrešnicu 150 tisuća kuna

Grad Zagreb izdvojio je gotovo 150 tisuća kuna za nadstrešnicu, odnosno natkrivanje vanjske pozornice koja se nalazi pored prostorija Mjesnog odbora Kašina. Predsjednik Mjesnog odbora Kašina član je Bandićeve stranke, a sve to otkrili su novinari emisije Radio Studenta, Strah od slobode. Radi se o nadstrešnici površine 38,13 metara kvadratnih, a kako primjećuju novinari koji su priču otkrili, “za samo jedan metar kvadratni ove nadstrešnice radnik na minimalcu radi mjesec i tjedan dana”. Jednostavnom računicom, kvadrat limenke u Kašini košta tek nešto manje od četiri tisuće kuna.

7. Lampaši za 247 tisuća kuna

Sredinom studenog zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek upozorio je na to da su predsjednici zagrebačkih mjesnih odbora dobili dopis u kojem ih Grad izvještava da je za svaki Odbor osigurao 162 lampaša, koje bi za Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje trebali podijeliti građanima. Telegram je doznao da je nabavljeno najmanje 35.316 lampaša. Kupljeni su od tvrtke Konzum plus d.o.o., a plaćeni su 247.792 kune s PDV-om.

8. Održavanje držača zastava: 347 kuna po komadu mjesečno

U kolovozu je Grad Zagreb raspisao natječaj za održavanje 150 jarbola, odnosno držača zastava Grada, Hrvatske i EU, postavljenih na 27 lokacija, objavio je Telegram. Procijenjena vrijednost nabave iznosila je 500 tisuća kuna bez PDV-a. Kada se na procijenjenu vrijednost doda PDV, iznos kojeg se Grad bio spreman odreći, trošak za održavanje jarbola popeo se na 625 tisuća kuna. Kada se to podijeli s brojem mjeseci i brojem jarbola, ispada da održavanje jednog držača zastava Zagrepčane mjesečno košta 347 kuna.

9. Zaposleni deseci novih radnika

Gradska uprava Grada Zagreba do kraja godine će u različitim upravnim tijelima zaposliti 150 novih ljudi, objavio je potkraj listopada Jutarnji list. To je znatno više novih djelatnika nego što je planirano početkom godine, kada se opća kriza izazvana širenjem koronavirusa tek nazirala, a štete od potresa još nije bilo ni na vidiku. Prvim Planom prijema u službu u gradska upravna tijela od 30. siječnja bilo je planirano zapošljavanje 97 novih radnika. Kroz dvije korekcije Plana Bandić je odlučio da treba još 53 djelatnika.

10. Za dokumentarac o potresu 242 tisuće

Novinari emisije Strah od slobode objavili su vijest kako su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba od tvrtke Oluja film Jakova Sedlara naručili izradu dokumentarnog filma ‘Zagreb 2020 – prije i poslije potresa’. Projekt je trebao biti plaćen s 242 tisuće kuna javnog novca. U financiranju je Zagreb trebao sudjelovati s oko 120.000 kuna, dok bi ostatak podmirila TZGZ.

No, premda je u ugovoru je kao rok za isporuku filma naveden 14. kolovoza, javnost ga još nije imala priliku vidjeti. U listopadu su za Strah od slobode iz Grada rekli kako je film isporučen 11. kolovoza, ali da su Grad i TZGZ trenutno ‘u procesu usuglašavanja, nakon kojeg bi film bio odobren’. Novih vijesti o filmu nema, a nije poznato ni to jesu li predviđena sredstva isplaćena kako je planirano.

Prije nekoliko mjeseci objavili smo da su Grad Zagreb i Turistička zajednica grada Zagreba od tvrtke Oluja film Jakova…

Posted by Strah od slobode on Monday, December 21, 2020

11. Za rasvjetu 60 milijuna kuna

Najprepoznatljiviji simbol 20 godina Bandićeve vlasti u Zagrebu sigurno su fontane koje je bjesomučno gradio uzduž i poprijeko grada. Njih na ovom popisu nema, ali nazire se jedna nova gradonačelnikova manija: šarene lampice i svjetla. Ove godine mnogo se pisalo o tome koliko je novca Bandić namijenio za dekoracije prepoznatljivih gradskih objekata. Tako je u emisiji Radio Studenta Strah od slobode ljetos objavljeno kako će Grad izdvojiti 3,337.500 kuna za dekorativnu rasvjetu, odnosno postavljanje šarenih lampica oko Sabora, Vlade i crkve Sv. Marka. Predviđen je i nadzor postavljanja lampica koji će stajati dodatnih 70 tisuća kuna.

Gradonačelnik se nije zaustavio na osvjetljavanju dijela Gornjeg grada. Tu je i nekoliko mostova na koje će biti postavljene lampice uz vrlo visok trošak iz proračuna. Na stranici emisije Strah od slobode objavljeno je da je Bandić raspisao javnu nabavu za građenje javne i dekorativne rasvjete Mosta mladosti vrijednu 21,875 milijuna kuna (PDV uključen). Telegram je u planu javne nabave pronašao još jedan slični trošak: postavljanje dekorativne rasvjete na Jankomirskom mostu za 750 tisuća kuna, te još 30 tisuća kuna za stručni nadzor tog zahvata. Strah od slobode piše da je, bez iznosa planiranog za Most mladosti, na rasvjetu zagrebačkih mostova potrošeno oko 55,7 milijuna kuna.

Poznata empatija Milana Bandića i njegov čuveni smisao za trenutak i prioritete opet su zablistali u punom sjaju. Samo…

Posted by Strah od slobode on Wednesday, December 30, 2020

12. Razmišljaju o luksuznim autima (16 milijuna kuna)

U godini za nama pisalo se i o neumjerenim planovima za obnovu gradskog voznog parka. Tako je Večernji list ljetos objavio, a Telegram prenio, da će Zagrebački holding i njegovih šest tvrtki nabaviti 266 vozila u vrijednosti 16,6 milijuna kuna plus PDV. Među vozilima su bili i luksuzni osobni automobili poput A6, BMW-a 5 ili Mercedesa E klase. Iz Holdinga su se požurili objasniti kako još nije definitivno da će aute nabaviti – u tijeku je tek “postupak savjetovanja za pripremu nabave i informiranje, a sklapanje okvirnoga sporazuma nije obvezujuće”, istaknuli su.