Rast cijena energenata predstavlja veliki financijski udar na kućanstva, pa je Vlada po uzoru na druge zemlje članice Europske unije odlučila pripremiti paket mjera kojima bi se taj udar trebao ublažiti.
Prema onome što se za sada moglo čuti iz Vlade, mjere bi trebale ići u tri smjera – pojačavanjem socijalnih transfera prema najsiromašnijim kućanstvima, smanjenjem naknada koje su sadržane u krajnjoj cijeni električne energije i plina, te smanjenjem poreza.
Socijalni vaučeri za struju proširit će se i na plin
Građani bi, što se tiče porasta cijena energenata, trebali biti mirni do travnja ove godine, do kada će one ostati na istoj razini, što je pozitivna okolnost, jer ipak završava sezona grijanja, kada su i računi najveći, a do tada bi i mjere za pomoć kućanstvima trebale biti definirane.
Iako još uvijek nisu poznati detalji mjera, ono što se za sada zna jest da se namjerava promijeniti sustav vaučera za električnu energiju, koje su i do sada dobivali najsiromašniji građani. Ti vaučeri do sada su iznosili maksimalno 200 kuna, služili su za plaćanje električne energije i dobivalo ih je oko 64 tisuće građana.
Vladin plan je proširiti te vaučere, uz struju i na plin, povećati njihov iznos kao i krug primatelja. Za sada još nije poznato po kojim kriterijima.
Namjeravaju se smanjiti ili ukinuti neke naknade, kao i smanjiti PDV
Osim toga, namjerava se revidirati i sustav naknada u konačnoj cijeni električne energije i plina. Znamo da u konačnu cijenu energenata ulazi cijeli niz naknada, razne mrežarine, naknade za opskrbu, za obnovljive izvore i slično. Vlada će najvjerojatnije natjerati Hrvatsku elektroprivredu, kojoj je vlasnik, da neke od tih naknada privremeno smanje ili ukinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Razmatra se i mogućnost smanjenja poreza na dodanu vrijednost. Naime, on na električnu energiju iznosi 13 posto, a na plin se obračunava redovna stopa od 25 posto. Tu vlada ima prilično veliki manevarski prostor, pogotovo kada je u pitanju plin, kod kojeg petina cijene ide državi.
No, isto tako treba biti svjestan da se država teško odriče PDV-a – uostalom zato i imamo jednu od najvećih stopa u EU – koji je najveći pojedinačni prihod proračuna. No, za sada je nemoguće procijeniti koliko će te mjere zaista pomoći građanima, s obzirom na to da još nije definirano koje naknade se namjeravaju smanjiti ili ukinuti te koliko će biti smanjenje poreza.
Hrvatska proizvodi 20 posto potrošnje nafte i 30 posto plina
Još jedna mjera, koja je također “na stolu” a koja je već bila na snazi jest ograničenje cijena motornih goriva. Sredinom listopada prošle godine uvedeno je privremeno ograničenje cijena benzina i dizela na oko 11 kuna za litru. Ta je mjera ukinuta nakon što je došlo do stabilizacije cijena, no one su sada ponovno na vrlo visokim razinama. Nije isključeno da bi ponovno moglo doći do ograničenja.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče problema s opskrbom, za Hrvatsku je u ovim okolnostima sasvim sigurno plus to što još uvijek ima proizvodnju nafte i plina. Proizvodnja nafte pokriva 20 posto potrošnje, dok lokalna proizvodnja plina zadovoljava 30 posto potrošnje.
U ovoj situaciji pozitivno je i to što je izgrađen LNG terminal na otoku Krku, što omogućuje nabavu plina iz bilo kojeg dijela svijeta. U posljednjih godinu dana LNG Terminal primio je oko 20 brodova koji su iskrcali tri milijarde prostornih metara ukapljenog plina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovo su te mjere kojima Vlada misli ublažiti udar na građane zbog divljanja cijena plina i struje
Prema onome što se za sada moglo čuti iz Vlade, mjere bi trebale ići u tri smjera
Građani bi, što se tiče porasta cijena energenata, trebali biti mirni do travnja ove godine, do kada će one ostati na istoj razini, što je pozitivna okolnost, jer ipak završava sezona grijanja
Rast cijena energenata predstavlja veliki financijski udar na kućanstva, pa je Vlada po uzoru na druge zemlje članice Europske unije odlučila pripremiti paket mjera kojima bi se taj udar trebao ublažiti.
Prema onome što se za sada moglo čuti iz Vlade, mjere bi trebale ići u tri smjera – pojačavanjem socijalnih transfera prema najsiromašnijim kućanstvima, smanjenjem naknada koje su sadržane u krajnjoj cijeni električne energije i plina, te smanjenjem poreza.
Socijalni vaučeri za struju proširit će se i na plin
Građani bi, što se tiče porasta cijena energenata, trebali biti mirni do travnja ove godine, do kada će one ostati na istoj razini, što je pozitivna okolnost, jer ipak završava sezona grijanja, kada su i računi najveći, a do tada bi i mjere za pomoć kućanstvima trebale biti definirane.
Iako još uvijek nisu poznati detalji mjera, ono što se za sada zna jest da se namjerava promijeniti sustav vaučera za električnu energiju, koje su i do sada dobivali najsiromašniji građani. Ti vaučeri do sada su iznosili maksimalno 200 kuna, služili su za plaćanje električne energije i dobivalo ih je oko 64 tisuće građana.
Vladin plan je proširiti te vaučere, uz struju i na plin, povećati njihov iznos kao i krug primatelja. Za sada još nije poznato po kojim kriterijima.
Namjeravaju se smanjiti ili ukinuti neke naknade, kao i smanjiti PDV
Osim toga, namjerava se revidirati i sustav naknada u konačnoj cijeni električne energije i plina. Znamo da u konačnu cijenu energenata ulazi cijeli niz naknada, razne mrežarine, naknade za opskrbu, za obnovljive izvore i slično. Vlada će najvjerojatnije natjerati Hrvatsku elektroprivredu, kojoj je vlasnik, da neke od tih naknada privremeno smanje ili ukinu.
Razmatra se i mogućnost smanjenja poreza na dodanu vrijednost. Naime, on na električnu energiju iznosi 13 posto, a na plin se obračunava redovna stopa od 25 posto. Tu vlada ima prilično veliki manevarski prostor, pogotovo kada je u pitanju plin, kod kojeg petina cijene ide državi.
No, isto tako treba biti svjestan da se država teško odriče PDV-a – uostalom zato i imamo jednu od najvećih stopa u EU – koji je najveći pojedinačni prihod proračuna. No, za sada je nemoguće procijeniti koliko će te mjere zaista pomoći građanima, s obzirom na to da još nije definirano koje naknade se namjeravaju smanjiti ili ukinuti te koliko će biti smanjenje poreza.
Hrvatska proizvodi 20 posto potrošnje nafte i 30 posto plina
Još jedna mjera, koja je također “na stolu” a koja je već bila na snazi jest ograničenje cijena motornih goriva. Sredinom listopada prošle godine uvedeno je privremeno ograničenje cijena benzina i dizela na oko 11 kuna za litru. Ta je mjera ukinuta nakon što je došlo do stabilizacije cijena, no one su sada ponovno na vrlo visokim razinama. Nije isključeno da bi ponovno moglo doći do ograničenja.
Što se tiče problema s opskrbom, za Hrvatsku je u ovim okolnostima sasvim sigurno plus to što još uvijek ima proizvodnju nafte i plina. Proizvodnja nafte pokriva 20 posto potrošnje, dok lokalna proizvodnja plina zadovoljava 30 posto potrošnje.
U ovoj situaciji pozitivno je i to što je izgrađen LNG terminal na otoku Krku, što omogućuje nabavu plina iz bilo kojeg dijela svijeta. U posljednjih godinu dana LNG Terminal primio je oko 20 brodova koji su iskrcali tri milijarde prostornih metara ukapljenog plina.