Ovo zvuči obećavajuće; Europska komisija predložila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita
Prošle godine zabilježen je pad proračunskog deficita i javnog duga
Europska komisija u ponedjeljak je preporučila izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP) na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, a nakon što je prošle godine zabilježen pad i proračunskog deficita i javnog duga. “Na temelju ocjene programa za stabilnost i konvergenciju, Komisija preporučuje zatvaranje Postupka prekomjernog deficita za Hrvatsku i Portugal”, objavila je u ponedjeljak Komisija.
Ako Vijeće EU-a prihvati preporuku Komisije, broj zemalja u korektivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu past će na četiri s 24 koliko ih je bilo 2011. u EDP-u. U tom postupku ostaju Francuska, Španjolska, Grčka i Velika Britanija. Postupak prekomjernog deficita (EDP) korektivni je mehanizam EU-a, osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
Rekordno nizak proračunski deficit
Komisija je objavila svoju preporuku u okviru proljetnog paketa Europskog semestra u kojem je objavila i ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu na temelju ocjene nacionalnih programa reformi i programa stabilnost za zemlje eurozone, odnosno programa konvergencije za zemlje koje nemaju zajedničku valutu.
Preporuka za Hrvatsku uslijedila je nakon što je u prošloj godini ostvaren rekordno nizak proračunski deficit i potvrđen trend smanjenja javnog duga. Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita od siječnja 2014., kada je Vijeće EU-a dalo rok da se proračunski deficit do kraja 2016. svede na 2,7 posto.
Javni dug pao prvi put nakon 8 godina
Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015. Uz to, hrvatski javni dug pao je lani po prvi put nakon osam godina, i to za 2,5 postotnih bodova, na 84,2 posto BDP-a. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.
Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti na 81,9 posto BDP-a s prethodnih 84,2 a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto. Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje.