Ovog tjedna sastaju se Xi i Putin. Žele svima pokazati svoje jedinstvo u otporu Zapadu

Čimbenik u novom poretku

Iranu će biti ponuđeno punopravno članstvo u organizaciji, kao i Bjelorusiji koja je do sada imala status promatrača. Navodno se i Turska sprema uključiti u punopravno članstvo budući da je sada jedan od „partnera u dijalogu” Šangajske organizacije za suradnju.

Taj status bit će pak ponuđen Saudijskoj Arabiji i Kataru. Ako se sve to ostvari, Šangajska organizacija mogla bi postati iznimno respektabilan politički i ekonomski čimbenik u novom svjetskom poretku.

Jaka antiamerička fronta

Za Putina i Xija taj je summit iznimno važan iz vanjsko i unutarnje političkih razloga: ponajprije dokazuje da je antiamerička fronta i dalje jedinstvena i jaka, a s druge strane pokazuje domaćoj javnosti da ta dvojica lidera nisu u međunarodnoj izolaciji kako to sugeriraju zapadni mediji i politika.

Najvažniji će, dakako, biti sastanak Xija i Putina koji će, nema sumnje, pridonijeti daljnjem učvršćenju međusobnih odnosa, kako na osobnoj tako i na državnoj razini. Što je posebno važno za Putina koji je ogorčio svijet ničim izazvanom agresijom na Ukrajinu. Kineski predsjednik Xi opisao je već ranije Putina kao svog „najboljeg i dubokog prijatelja“.

Razgovori Xija i Putina

Od ruske agresije na Ukrajinu Xi i Putin dva su puta razgovarali telefonom. Posljednji poziv Putin je iskoristio kako bi Xiju čestitao 69. rođendan.

Kineski predsjednik tada je kazao da je Peking spreman raditi s Moskvom „na promicanju solidarnosti i suradnje među zemljama s tržištima u nastajanju te poticati razvoj međunarodnog poretka i globalnog upravljanja prema pravednijem i razumnijem smjeru“. Što je izravna najava da će njih dvojica učiniti sve kako bi, tvrdi se u Pekingu i Moskvi, „spriječili SAD da postane gospodar svijeta“.

Ključan partijski kongres

Yun Sun, direktor kineskog programa pri Stimson Center think-tanku u Washingtonu, smatra da Xijevo putovanje u središnju Aziju ima za cilj pokazati da Kina nije izolirana i da još uvijek ima solidne partnere. Za Xija je također važno da nekoliko tjedana prije početka 20. Kongresa Komunističke partije pokaže vjeru i samopouzdanja u svoju političku moć.

Kongres će započeti sredinom listopada, a na njemu će stranka ponovno imenovati Xija za svog vođu što će omogućiti da po treći puta bude imenovan predsjednikom države. “Xiju je bitno pokazati Kinezima da svijet uvažava njegov treći mandat što će dodatno ojačati njegov legitimitet kod kuće”, zaključio je Sun.

Znakovitost putovanja

Weiyi Shi, s Kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, rekao je da će Xijeva prisutnost na svjetskoj pozornici osnažiti njegovu vanjskopolitičku agendu nakon svojevrsne nestabilnosti tijekom pandemije i rata u Ukrajini.

Alfred Wu, izvanredni profesor na Lee Kuan Yew školi za javnu politiku pri Nacionalnom sveučilištu u Singapuru, kazao je pak da Xijevo putovanje u inozemstvo pokazuje da je većina kadrovskih odluka za njegov treći mandat već vjerojatno donesena, zaključio je Wu.

Partnerstvo ‘bez granica’

Nakon invazije Rusije na Ukrajinu te zaoštravanja odnosa između Kine i SAD-a oko Tajvana, Moskva i Peking dodatno su se zbližili u suprotstavljanju Washingtonu, Bruxellesu i NATO paktu. Xi i Putin već su prije upada ruskih trupa u Ukrajinu objavili da njihovo partnerstvo „nema ograničenja“.

I dok Peking ne osuđuje rusku agresiju nego optužuje NATO i SAD da su krivi za sukob, dotle je Moskva otvoreno stala na stranu Pekinga u krizi oko Tajvana tvrdeći da je taj otok neodvojivi dio kineskog teritorija.

Protiv proširenja NATO-a

Putin je tijekom veljače 2020. bio na otvorenju Zimske olimpijade u Pekingu kako bi svojom nazočnošću pružio potporu Kini. Zapadne zemlje, naime, bojkotirale su Igre zbog optužbi na račun stanja ljudskih prava u Kini.

Tada su se Xi i Putin u zajedničkoj izjavi usprotivili „daljnjem proširenju NATO-a” te su obećali da će „ostati vrlo oprezni u pogledu negativnog utjecaja američke Indo-pacifička strategije“.

Novi ‘klub diktatora’

Trend da Kina i Rusija formiraju odvojene sfere utjecaja bez SAD i EU, već se dugo gradi u Pekingu i Moskvi. Cijeli proces ubrzala je pandemija, a potom i rat u Ukrajini.

Stoga će sastanak Putina i Xija dodatno ojačati savez koji se protivi svjetskom poretku predvođenim Zapadom. Također potvrdit će njihovo opredjeljenje da izgrade rusko-kinesko partnerstvo „superiorno političkim i vojnim savezima iz doba hladnog rata”.

U tu svrhu Moskva proširuje svoje političke i ekonomske veze ne samo s autokratskom Kinom, već i s diktatorskim režimima u Sjevernoj Koreji, Iranu pa i Turskoj… Dio političkih analitičara upozorava da taj „klub diktatora” želi „izbrisati zapadni utjecaj iz euroazijskog srca.“ Londonski The Times smatra da autokrati nastoje stvoriti „novi antizapadni svjetski poredak.

Val političkih nestabilnosti?

Inače, Međunarodna federacija za ljudska prava opisala je Šangajsku organizaciju kao „sredstvo za kršenje ljudskih prava”, dok drugi kritičari tvrde da taj savez moćnika povezuje gađenje prema Zapadu i njegovim liberalnim društvenim vrijednostima.

Andrew Gilholm, voditelj kineskog odjela u konzultantskoj tvrtki Control Risks, izjavio je da se u kineskim političkim krugovima špekulira da su krize u Ukrajini i oko Tajvana prolaznog karaktera te da neće slomiti kinesko i rusko gospodarstvo.

„Ali će dovesti do pada cijelog niza vlada u Europi pa i SAD-u“, tvrdi Gillholm te dodaje kako je Kina uvjerena da valja jačati veze s vladama koje ne ovise u prevelikoj mjeri od Washingtona. “To je u skladu s načelom da ne bogati, ne zapadni svijet ne želi biti dio nove ‘hegemonije koju predvode SAD’”, zaključio je Gilholm.

Diktatori ne mogu bez sile

Da Peking nije sasvim u krivu pokazuje pad vlade Borisa Johnsona u Velikoj Britaniji, pobjeda desnice u Švedskoj te vjerojatni trijumf desničara na parlamentarnim izborima u Italiji.

Dio političkih analitičara drži da pokušaji izgradnje autokratskog bloka protiv Zapada neće uspjeti jer, između ostalog, diktatori se na vlasti održavaju samo silom, ne vjerujući nikome, pa ni Putinu i Xiju.

Suradnja Kine, Indije i Rusije

Inače članice Šangajske skupine Kina i Indija prve su, nakon sankcija koje su uvedene protiv Moskve, priskočile u pomoć Rusiji kupujući njene viškove plina i nafte nekoć namijenjenih Europi. Ruski energetski div Gazprom ovih je dana priopćio da je potpisao sporazum po kojem će Kina od sada plaćati plin u juanima i rubljima umjesto u dolarima.

Moskva i Peking također dogovaraju izgradnju plinovoda do Kine koji bi transportirao sibirski plin prvotno namijenjen Europi. Također, Rusija je ovog mjeseca ugostila kineske trupe na vojnim vježbama na dalekom istoku Rusije čime su dvije zemlje demonstrirale spremnost zajedničkog vojnog djelovanja.