Pala oslobađajuća presuda za ratni zločin u Gruborima, ponovno će se suditi dvojici pripadnika ATJ Lučko
Frano Drljo i Božo Krajina nepravomoćno su bili oslobođeni krivnje
Vrhovni sud RH ukinuo je presudu kojom su Frano Drljo i Božo Krajina, dvojica pripadnika Antiterorističke jedinice Lučko oslobođena krivnje za zločin u Gruborima gdje je 25. kolovoza 1995. godine ubijeno šest civila.
Oslobađajuću presudu, zaključivši kako nema dovoljno dokaza za osudu ni Drlje ni Krajine, donijelo je vijeće Županijskog suda u Zagrebu na čelu sa sucem Zdravkom Majerovićem. Sada Vrhovni sud RH, koji je prihvatio žalbu tužiteljstva, traži da se slučaj ponovi pred drugim sucima.
Oni bi, u ponovljenom postupku, trebali još jednom ispitati pripadnike ATJ Lučko koji su već svjedočili u prvom procesu, no većina njih tvrdila je kako se akcije pregleda terena u okolici Knina uoči prolaska “Vlaka slobode”, ne sjeća.
S istragom se čekalo do 2009.
Istraga ovog slučaja dugo je odgađana, a finalizirana je tek u prosincu 2009. godine kada su u spektakularnoj policijskoj akciji privedeni specijalci koji su sudjelovali u akciji čišćenja terena u Gruborima. Među njima je bio i ratni zapovjednik Specijalne policije MUP-a RH Željko Sačić, kojeg se sumnjičilo za zataškavanje tog zločina. Sačić je navodno tražio da se pišu lažna izvješća, no to nikada do kraja nije raspleteno. U veljači ove godine optužnicu protiv Sačića podigla je tadašnja županijska državna odvjetnica Željka Pokupec, no vrlo brzo ona je povučena sa suda, jer navodno nije bila dovoljno utemeljena na dokazima.
I samo uhićenje pripadnika ATJ Lučko pratile su brojne kontroverze, posebno uloga što ju je u tome imao aktualni glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić, koji je u to vrijeme bio zamjenik ravnatelja policije.
Brkićevi razgovori
Dok se iz tajno snimljenih razgovora Brkića s pripadicima ATJ Lučko uoči akcije u kojoj ih je nekolicina uhapšena, moglo naslutiti da ih je unaprijed obavještavao što će se dogoditi, on je u svom svjedočenju tijekom procesa objasnio da mu je bio zadatak koordinirati sve aktivnosti što ih je provodila kriminalistička policija nad pripadnicima ATJ-a Lučko 2008. i 2009. godine.
“Kao zamjenik ravnatelja policije i te kako sam bio upoznat da se nad mojim suborcima i prijateljima provode tajni izvidi i mjere tajnog praćenja. Po nalogu Mladena Bajića, glavnog državnog odvjetnika, osobno sam kontaktirao s pojedinim pripadnicima jedinice, a Bajić je bio upoznat sa svim mojim kontaktima. Da sam htio, kako se to u žargonu kaže, probiti tajne mjere, ne bi ih zvao na telefon. A koliko znam, nijedan zakon ne priječi da se svjedoci zovu telefonom, objasnio je Brkić.
Ponovno ispitivanje svjedoka
U ponovljenom postupku trebalo bi biti rasvjetljeno i je li Brkić nagovorio Branka Balunović, pripadnika ATJ Lučko da optuži upravo Franu Drlju za zločin u Gruborima. Balunović je bio “ključni svjedok” tužiteljstva.
Od iznimnog je značaja utvrditi i što je tijekom akcije radio Josip Ćelić, koji je zapovijedao snagama ATJ Lučko na terenu, no kasnije je utvrđeno da nije s njima prošao put kroz Grubore.
On i Željko Sačić suočili su se na suđenju. Sačić, koji je i sam pod sumnjom zbog lažiranja izvješća, zamjerio je Ćeliću što mu nije priznao da je otišao iz svoje zone odgovornosti, dok se Ćelić pravdao da je teren napustio s odobrenjem zapovjednika Zdravka Janića nakon što je preuzeo jednog zarobljenika.
Tko će preuzeti odgovornost?
“Nije ti on to mogao dopustiti, nego samo Markač ili ja. Sad se ti i Janić dogovorite tko će preuzeti odgovornost za kazneno djelo što je tamo počinjeno, rekao mu je na sudu Sačić.
Kako bi se i sam uvjerio što se moglo događati u akciji, sudac Majerović u dva je navrata bio u Gruborima, odnosno na terenu kojim su se kretali pripadnici ATJ Lučko. No, čini se da obrazloženje presude što ju je njegovo vijeće donijelo nije bilo dostatno Vrhovnom sudu RH.
Tako ni nakon punih 20 godina još nema pravorijeka za zločin u Gruborima, a ako ga se nastavi rasplitati ovim tempom konačno utvrđivanje onoga što se 25. rujna 1995. godine dogodilo u tom zaseoku krajnje je upitno.