Pandemija je zgazila i njemačko gospodarstvo. Maruška Vizek objašnjava što to znači za Hrvatsku
Njemačka je bitno tržište za naš turizam, pa nije svejedno kad će i kako u toj zemlji biti ukinute restrikcije
Ovakvu vijest nismo imali prilike čitati deset godina. Njemačka je u 2020. godini zabilježila proračunski deficit od 4,2 posto BDP-a. Država je potrošila 139,6 milijardi eura više, nego što je uprihodila, objavio je ovoga tjedna njemački statistički ured Destatis.
Zadnji kvartal prošle godine njemačko gospodarstvo, koje je važan pokretač ekonomskog rasta eurozone i Europske unije, raslo je za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok je na godišnjoj razini zabilježilo pad od 2,7 posto, potvrdio je dalje statistički ured.
Milijarde za gospodarstvo
Razlog je, naravno, pandemija. Fiskalno konzervativna Njemačka, koja je proračunsku disciplinu propovijedala i u vrijeme financijske i dužničke krize u eurozoni, bila je prisiljena pokrenuti izdašne programe pomoći kako bi, u krizi izazvanoj koronavirusom, podržala svoje gospodarstvo.
Korona-kriza još nije gotova, a Njemačka se i dalje nalazi u nekoj vrsti lockdowna. Tek prošlog ponedjeljka počele su se otvarati škole i vrtići u većini njemačkih saveznih pokrajina, za učenike nižih razreda i maturante. Od ovog ponedjeljka, primjerice, otvaraju se frizerski saloni, uz stroga higijenska pravila.
Postupno i oprezno otvaranje
Kada će i kako Njemačka izlaziti iz lockdowna, još se, međutim, precizno ne zna. Pozivajući se na neslužbene izvore sa zatvorenog sastanka, mediji su početkom tjedna javljali da je kancelarka Angela Merkel stranačkim kolegama kazala da ukidanje restrikcija treba biti provedeno oprezno, u tri faze.
Najprije bi se popuštala ograničenja privatnih okupljanja, zatim ona vezana uz škole i sportske aktivnosti, a potom i za ugostiteljske objekte i kulturne ustanove. Merkel bi o pandemiji i mjerama s premijerima saveznih pokrajina trebala razgovarati sljedećeg tjedna.
Utjecaj na Europu
Jasno je, međutim, da u Njemačkoj strahuju da bi naglo ukidanje restrikcija predstavljalo rizik od razbuktavanja zaraze, a time i od novih karantenskih mjera – novog ciklusa otvaranja i zatvaranja – koje imaju visoku društvenu i gospodarsku cijenu. S obzirom da je riječ o najjačem europskom gospodarstvu, ta se cijena osjeća i u ostatku Europe, uključujući dijelom i Hrvatsku.
“Njemačka utječe na nas utoliko što nam je jedan od pet glavnih trgovinskih partnera i bitno emitivno tržište s kojeg u Hrvatsku dolaze turisti”, kaže ekonomistica Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta u Zagrebu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih 11 mjeseci prošle godine Njemačka je bila pri samom vrhu europskih zemalja s kojima je Hrvatska trgovala, odmah iza Italije. Vrijednost izvoza u Njemačku bila je 13,3 milijarde kuna, a vrijednost uvoza 24 milijarde kuna. U odnosu na godinu ranije, i izvoz i uvoz bili su, očekivano, manji.
Što to znači za nas
Njemačka je, podsjeća dalje Vizek, jedan od glavnih motora gospodarskog rasta Europske unije, i još konkretnije eurozone. “Ta amplituda, koju Njemačka uspostavlja, s obzirom da je ta zemlja najveće gospodarstvo EU, definitivno utječe na sve ostale zemlje u Europskoj uniji, pa onda i na nas”, napominje.
Ipak, ono što se događa u Njemačkoj nema toliko presudan utjecaj na Hrvatsku, ističe Maruška Vizek. Puno veći utjecaj na to kako će se kretati naš oporavak ima struktura hrvatskog gospodarstva koje jako ovisi o jednoj djelatnosti.
“Naša recesijska amplituda je značajno veća jer mi, nažalost, ovisimo o toj jednoj djelatnosti koja je u pandemiji izuzetno pogođena, a to je turizam”, kaže ekonomistica. Za razliku od Hrvatske, Njemačka ovisi o industriji koja ipak nije toliko pogođena pandemijom.
Last minute ljeto
Stanje u Njemačkoj, pak, utječe na hrvatski turizam jer se radi o, kako je napomenula naša sugovornica, bitnom emitivnom tržištu. Stoga situacija u Njemačkoj, procijepljenost i mjere koje će, osobito za putovanja, uvesti njemačke vlasti mogu bitno utjecati na turističko ljeto na Jadranu.
Pritom ne treba zaboraviti niti mogućnost da druge europske države dijelom kopiraju njemačke poteze. A u Hrvatskoj, ako nešto utječe na turizam, znači da utječe na cijelu gospodarsku sliku.
“Još je prerano za zaključke, možemo samo pratiti planove za cijepljenje i nadati se da će se oni u Njemačkoj realizirati, jer će to sigurno omogućiti otvaranje za putovanja”, kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić koji podsjeća da je lani booking iz Njemačke počeo tek u svibnju, pa će i ova godine biti obilježena last minute rezervacijama.
Kako će se putovati?
Na nama je, smatra Ostojić, da “nijednoj emitivnoj zemlji ne damo povoda da prema nama uvodi restriktivne režime. Ako smo u zelenoj zoni, onda nema potrebe za zabranama putovanja ili karantenama pri povratku”.
O važnosti njemačkog tržišta za domaći turizam govore i podaci sa stranice Ministarstva turizma i sporta, prema kojima je lani u Hrvatsku došlo milijun i 480 tisuća gostiju iz Njemačke, što je negdje tek polovica prometa iz 2019. godine, ali u isto vrijeme otprilike isti broj turista kao iz Slovenije, Austrije i Italije zajedno.