Papa Franjo danas stiže u posjet Poljskoj. Za zemlju koja ga, zapravo, ne voli, to ima puno dublji značaj
Poljaci mu, između ostalog, zamjeraju što je previše liberalan
Dolazak pape Franje u Poljsku danas, gdje će boraviti pet dana i nazočiti Svjetskom danu mladih, prelazi po zanimljivosti i značaju uobičajenu važnost putovanja Svetog oca po svijetu. Ponajprije zbog toga što neke ideje pape Franje, poput odnosa Katoličke crkve prema razvedenima, izbjeglicama, homoseksualcima, zaštiti okoline, nisu previše bliske crkvenoj nomenklaturi i konzervativnoj Vladi u Varšavi.
Dio poljskih biskupa uopće ne krije zabrinutost zbog, kako ističu, liberalnih papinih ideja koje znače napuštanje nauka Ivana Pavla II o seksualnom moralu te poništavaju crkvenog stajalište protiv homoseksualnosti. Posebno su ogorčeni na mek odnos spram razvedenih, pa upozoravaju da pričest razvedenima i ponovo oženjenima, dugoročno nanosi nemjerljivu štetu Katoličkoj crkvi.
Papina otvorenost, spremnost na promjene, liberalniji odnos spram nekih ustaljenih katoličkih kanona, nije baš najbolje prihvaćena među političarima, svećenicima i vjernicima u zemlji u kojoj se 92 posto ili 38 miljuna ljudi deklariraju kao katolici. Od toga, oko 40 posto, pokazuju istraživanja, odlazi u crkvu barem jednom tjedno, što je daleko više od prosjeka u europskim, pretežito katoličkim država.
Strašno ih smeta papina otvorenost prema razvedenima
Papi u Poljskoj zamjeraju što je, kako kažu, nekritičan pri prihvaćanju nekih novih, liberalnijih ideja, što je pretolerantan spram izbjeglica i homoseksualca, a najviše mu predbacuju što je dopustio da se razvedenima dijeli sakrament, što je u suprotnosti s načinom na koji vjeru tumače i razumiju u Poljskoj.
Michael Boni, član EU parlamenta i stranke Civilna platforma, koja je bliska desnom centru, upozorava da zapravo nije previše čudno što ideje poljske katoličke crkve i većina svećenika nisu odviše bliske papi Franji. On potiče promjene, mijenja crkvu, a to mnogi poljski svećenici ne razumiju i ne žele prihvatiti, zaključio je Boni.
Pomno praćenje posjeta
Međutim, u Varšavi se odbacuju nagađanja o razlikama između Vatikana i poljskih biskupa, a Pawel Rytel-Andrianik, glasnogovornik poljske biskupske konferencije, to je potkrijepio zanimljivim objašnjenjem.”Papa je papa, papa ne gleda ni lijevo i desno, nego gore. Svaki Poljak ima dva glavna grada, Varšavu i Vatikan. Stoga ne vidim nikakav odmak od službenog učenja, a za katolike nisu bitna privatna mišljenja, nego samo službena tumačenja”.
Da će se u Europi, s razlogom, pomno pratiti posjet pape Franje Poljskoj, pokazuje i najava Vatikana da će papa ponoviti i vrlo jasno izraziti sva svoja stajališta koja su već izazvala brojne kontroverze među svećenicima i vjernicima u svijetu. A ona se, u velikoj mjeri, razlikuju od politike koje zastupaju poljski biskupi te vodi desna vlada, ultrakonzervativne, nacionalističke stranke Pravo i Pravda.
Očekuje se da će poljski biskupi ostati rezervirani
Nitko, dakako, ne očekuje da će doći do otvorenih razilaženja, ali će se ipak budno pratiti svaka riječ koju će izgovoriti papa Franjo, ali i poljski biskupi i državnici. Također, posve je sigurno da će Poljaci, kao najveći europski vjernici, poglavara Katoličke crkve dočekati s najvećim poštovanjm i uvažavanjem.
Doduše, dio biskupa zadržati će pomalo rezervirano stajalište, a povjesničar i teolog Jaroslaw Makowski upozorava da poljske svećenike, čak i više od razlika po nekim vjerskim pitanjima, smeta papino pozivanje na skromnost i skrušenost. Mnogi su, naime, svećenici, tvrdi Makowski, poznati po sklonostima raskošnom stilu života.
Problematično razilaženje oko izbjeglica
Teolog Tadeus Bartos, u jednom intervjuu američkim medijima, izjavio je kako su poljski biskupi pomalo zbunjeni papinom politikom pa nisu do kraja sigurni kako se trebaju ponašati. Svjesni su da se ne mogu otvoreno suprotstaviti papinim idejama, pa zbog toga imaju osjećaj stanovite odgovornosti spram sebe i svoje pastve, smatra Bartos.
Vatikan i službena Varšava najviše se razlikuju u odnosu na problem izbjeglica i zaštite okoline. Dok papa Franjo inzistira da Europa otvori svoja vrata onima koji bježe od ratnih strahota i progona, poljska vladajuća stranka Pravo i Pravda tijekom prošlogodišnje izborne kampanje, a posebice nakon što je osvojila vlast, zauzela je nepokolebljivo stajalište da Poljska, ni pod koju cijenu, neće primati izbjeglice.
Krystyna Pawlowicz, istaknuta članica stranke Pravo i Pravda, napisala je kako su Njemačka i EU, “zatrovane političkom korektošću”, pa se zbog toga moraju što prije otrijezniti i zabraniti ulazak izbjeglicama. U protivnom, tvrdi, Europa neće preživjeti.
Oštro priopćenje o antimuslimanskom raspoloženju u zemlji
Neposredno prije polaska papa Franje u Poljsku, Vatikan je izdao neobično oštro priopćenje u kojemu je otvoreno kritizirao porast antimuslimanskog raspoloženja u Poljskoj. Za to je, smatra Sveta stolica, kriv nedostatak demokratske rasprave u poljskom društvu, vrlo komplicirani imigrantski zakoni te izostanak programa obrazovanja koji bi podučavali o toleranciji i raznolikostima.
U priopćenju se zaključuje kako strah od muslimana šire neke političke stranke i političari, jasno aludirajući na stranku Pravo i Pravda i njene vodeće dužnosnike. Premda su drugi dan iz revidiranog priopćenja uklonjene najtvrđe formulacije o namjernom širenju straha od izbjeglica, u političkim krugovima u Varšavi ipak se razumijelo što je Vatikan želio poručiti.
Poljska odbija prihvatiti imigrante
Premda poljski biskupi, manje-više otvoreno, izražavaju sumnju u ispravnost papine definicije da su lica emigranata zapravo lice Isusa Krista, morali su poduprijeti njegovu ideju o prihvatu izbjeglica. Unatoč tome, poljska vlada nije odstupila od rezolutnog stajališu da neće primiti niti jednog, jedinog izbjeglicu.
Istodobno, oštro je osudila pritiske iz Bruxellesa i Berlina da Varšava mora s drugim državama podijeliti teret prijema emigranata. Slično je i u odnosu na problem zaštite okoline. Papa Franjo čvrsto se zalaže za smanjivanje emisije štetnih plinova, čak je napisao i encikliku o potrebi zaštite okoliša i borbe protiv globalnog zatopljenja.
Poljaci se brane svojim jedinstvenim odnosom prema vjeri
Međutim, vlada u Varšavi ne prihvaća takva papina stajališta jer se ne može odreći svoje iznimno razvijene teške industrije, ali i rudarstva, iako oni spadaju među najveće zagađivače.
Tadeus Bartos, teolog na Academy of Humanities u Pultusku, kazao je u jednom intervjuu, kako Poljska ima više župa, nego li bolnica i škola te kako su svećenik i gradonačelnik najvažnije osobe u svim poljskim gradovima i selima.
To je ujedno i objašnjenje, tvrdi Jaroslaw Sellin, zamjenik ministra kulture u Vladi stranke Pravo i pravda, zašto se odnos prema Katoličkoj crkvi i vjeri u Poljskoj bitno razlikuje od onoga u Europi. Naš život, istakao je u razgovoru s američkim novinarima Sellin, od rođenja do smrti prožet je religijskim obredima.
Naprosto nema šanse pored ostavštine Wojtyłe
Ne čudi stoga, što je Poljska dala svijetu i papu. Bio je to Ivan Pavao II, po rođenju Karlo Josef Wojtila iz Wadowica. Taj karizmatčni vjerski poglavar danas je daleko najomiljenija i najcjenjenija povijesna ličnost u Poljskoj. Osim što je dao iznimno veliki doprinos rušenju komunizma u Europi, njegov je pontifikat zapamćen i po njegovu konzervativizmu i tradicionalizmu.
Svjetski mediji javljaju da u gradovima i mjestima koje će posjetiti papa Franjo, ima gotovo jednak broj njegovih postera i poruka, kao i onih pape Ivana Pavla II. To je razlogom zašto mnogi predviđaju da će posjet pape Franje proteći u svojevrsnoj sjeni Ivana Pavla II.
Tako će Poljaci papi Franji, tvrdi svećenik Tadeusz Komar, pokazati što misle o njegovom postupku kada je istodobno kanonizirao Ivana Pavla II i Ivana XXIII, poznatog po liberalnim idejama. Papa Franjo je na taj način, smatra Komar, namjerno zasjenio kanonizaciju Ivana Pavla II.
Bliskost poljske crkve i radikalne desne vlade
Poljska katolička crkva u Europi, ali i u Vatkanu, doživljava se kao izrazito konzervativna, pa stoga ne čudi njena sadašnja bliskost s radikalno desnom vladom.
Istodobno, poljska katolička crkva već je stoljećima simbol i čuvar poljskog nacionalnog identiteta, a posebice je to došlo do izražaja kada se kao jedina organizirana snaga oštro suprotstavila komunističkim vlastima i ruskom teroru nad građanima Poljske.
Svi učenici u Poljskoj, obvezno, kroz 12-godišnje školovanje, slušaju predavanja svećenika iz katoličkog katehizma, no nova vlada procijenila je da to nije dovoljno pa se razmatra prijedlog da religija bude jedan od predmeta na testu za upise na fakultete.
Ogorčenje ljudi
Vlada je u tom sklopu također predložila da se ionako krut zakon o zabrani abortusa, još više zaošrti, sve do potpune zabrane abortusa i to bez i jedne iznimke. To je izazvalo opće ogorčenje, pa su desetine tisuća ljudi počeli demonstrirati po poljskim gradovima. Uplašena vlada bila je zbog toga prisiljena odustati od te ideje.
No svi su uvjereni da će ultra konzervativni Jaroslaw Kaczynski, vođa stranke Pravo i Pravda, koji se također uplašio gnjeva demonstranata, pa je i on povukao svoju potporu zakonu, ipak, kad-tad, pokušati progurati taj prijedlog kroz parlament.