Papa odletio za Kubu na povijesni susret s poglavarom Ruske pravoslavne crkve
Prvi sastanak dvaju poglavara od 1054. godine i raskola u kršćanstvu
Papa Franjo krenuo je na Kubu na povijesni susret kojim će pokušati završiti tisućljetni raskid u kršćanstvu, a nakon toga će krenuti u posjet Meksiku kojeg muče nešto moderniji problemi narkokartela, piše AFP.
Argentinski pontif održat će dvosatni privatni sastanak s ruskim patrijarhom Kirilom u zračnoj Luci Jose Marti u Havani. To je prvi susret vođa dvaju najvećih crkava u kršćanstvu nakon razlaza 1054. godine. Očekuje se da će dvojica vođa potpisati zajedničku deklaraciju kojom bi osudili progone kršćana u Iraku i Siriji.
Desetljeća planiranja
Nakon desetljeća planiranja postignut je dogovor o sastanku na neutralnom teritoriju. Posljednje prepreke otklonio je Papa svojom upornošću i uvjerenje ruske crkve da razvoj događaja na Bliskom istoku traže jedinstvo među kršćanima.
Napredak u političkim odnosima s pravoslavnim kršćanima slijedi napore pape Franje u nastojanju da Vatikan postane diplomatski aktivniji.
“Samo sam htio zagrliti pravoslavnu braću”, rekao je Franjo u jednom intervjuu ranije ovog tjedna. Poseban naglasak je stavio na širi kontekst diplomatskih razgovora s Rusijom, govoreći kako Rusija treba biti važan partner u gradnji svjetskog mira.
Putinova uloga u sastanku
Stručnjak za pitanja Vatikana, Marko Politi, uvjeren je da i ruski predsjednik Vladimir Putin igra određenu ulogu u tom povijesnom susretu. “Bilo bi naivno vjerovati da je nagla patrijarhova spremnost na susret nepovezana s geopolitičkom situacijom u kojoj se Rusija nalazi”, ustvrdio je Politi.
Usprkos napretku što ga predstavlja diplomatski susret dvojice vođe, tisućljetne razmirice i dalje nisu razriješene. Dodatni uteg odnosima između pravoslavne i rimokatoličke crkve predstavlja i ukrajinski sukob. S jedne strane je ukrajinska vlast, većinom sastavljena od katolika odanih rimskoj crkvi, a s druge su separatisti većinom ruski pravoslavci.
Telegramov komentar
Bit će, međutim, dovoljno ako njihov razgovor ublaži nepovjerenje između katoličkih i pravoslavnih kršćana, koje je, što Hrvati i Srbi najbolje znaju, često prerastalo u brutalnu međunacionalnu mržnju, s jezivim posljedicama, kako u ratu koji se vodio četrdesetih, tako i u ratu koji se vodio devedesetih godina prošlog stoljeća.
Veliki povijesni kontekst
Papin sastanak s Kirilom veliki je trijumf vatikanske diplomacije: poznato je da su čelnici Ruske pravoslavne crkve izbjegavali čak i razgovore o takvom eventualnom događaju.
U velikom povijesnom kontekstu Franjina dijaloga s Kirilom, moguće je pronaći i mali lokalni element: vrlo je moguće da je kanonizacija kardinala Alojzija Stepinca zaustavljena kako bi se otvorio najširi mogući politički prostor za susret Franje i Kirila, i kako bi se izbjegle bilo kakve eventualne prepreke, poput nezadovoljstva Srpske pravoslavne crkve Stepinčevom kanonizacijom.
Dijametralno suprotni čelnici
Franjo i Kiril, dvojica svećenika gotovo dijametralno su suprotna. Franjo, svećenik i biskup iz Argentine, poznat je po skromnosti, piše AP. Sam sebi je kuhao, koristio je javni prijevoz Buenos Airesa i odbio je ponudu da se preseli u nadbiskupsku rezidenciju kada je preuzeo tu dužnost.
Pontifikat ga naizgled nije promijenio. Poznata je priča da je platio račun za hotelsku sobu u kojoj je boravio tijekom izbora za papu, Vatikanom se vozi u svojem vozilu, a često priprema i svoj ručak.
S druge strane, Kiril je poznat po svećeničkoj karijeri, pravom raritetu u Sovjetskom savezu. Od 1969. godine i postanka svećenikom kreće se po crkvenoj hijerarhiji. Kao i svaki drugi visoki ruski dužnosnik, Kiril se vozi u štićenim kolonama i ima dosta skupe ukuse. Iako često govori o problemima konzumerizma, mediji su ga uhvatili kako nosi sat od 30.000 dolara. Nedugo nakon tog incidenta, objavljene su fotografije Kirila bez skupocjenog sata, ali je ostao na odrazu stola na kojem je držao ruke. Ruska pravoslavna crkva kasnije se ispričala zbog manipulacija fotografijama.