Papa Franjo: 'Ruse i Putina ne kritiziram jer nisu tako okrutni kao Čečeni. U Kijev ne bih išao ako ne bih odletio i u Moskvu'
'Sociopolitički gledano, ja i Isus Krist smo komunisti', ustvrdio je
Poglavar Katoličke crkve papa Franjo u velikom intervjuu američkom isusovačkom časopisu “America – the Jesuit Review”, osvrnuo se na niz aktualnih tema, uključujući i svoj odnos prema ratu u Ukrajini, zbog čega ga u nekim krugovima kritiziraju. Dopisnik ovog lista iz Vatikana Gerard O’Connell ustvrdio je da su mnogi u Sjedinjenim Državama zbunjeni njegovim, kako je rekao, nećkanjem da izravno kritizira Rusiju zbog njezine agresije na Ukrajinu.
“Vi obično govorite općenitije o potrebi okončanja rata, ubojstava i trgovine oružjem, a rjeđe spominjete ruske napade. Kako biste tu svoju poziciju objasnili samim Ukrajinincima ili pak Amerikancima koji podupiru Ukrajinu”, upitao je gospodin O’Connell.
‘Čečeni i Burjati su daleko okrutniji od Rusa’
“Kada govorim o Ukrajini, govorim o narodu koji je mučenički. Ako imate mučenički narod, onda imate i onoga tko izvršava to mučenje. Kada govorim o Ukrajini, govorim o okrutnosti jer imam puno informacija o okrutnosti trupa koje su ondje došle. Općenito, najokrutniji su vjerojatno vojnici iz Rusije, ali koji ne pripadaju ruskom kulturnom krugu, kao što su Čečeni, Burjati i tako dalje”, počeo je svoj odgovor papa Franjo.
“Ruska država je, sasvim sigurno, izvršila invaziju. To je prilično jasno. Ponekad pokušavam ne govoriti to izravno kako ne bih nekoga uvrijedio pa onda osudim općenito iako je dobro poznato koga ja to osuđujem. Nije nužno izreći ime i prezime”, pojasnio je katolički poglavar koji je zatim nabrojao što je sve učinio kako bi pokušao zaustaviti rat.
‘Bio sam u ruskoj ambasadi, a pape to ne rade’
“Već druga dana rata otišao sam u rusku ambasadu pri Svetoj Stolici. To je neuobičajen potez jer, znate, papa nikada ne ide po ambasadama. I tamo sam veleposlaniku rekao da poruči Putinu da sam voljan otputovati na pregovore ako bi mi omogućili malo vremena za njih. Ministar vanjskih poslova Lavrov mi je odgovorio vrlo lijepim pismom iz kojeg sam razumio da to zasada nije potrebno”, rekao je papa.
Naveo je da se triput dosad telefonski čuo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te da općenito s ruskom stranom često razmjenjuje popise ratnih i civilnih zarobljenika koje mu šalje ukrajinska strana te da je u tom smislu odgovor Moskve “uvijek bio vrlo pozitivan”.
‘Otišao bih i u Moskvu i u Kijev, ali ne samo u Kijev’
“Razmišljao sam i o putovanju, ali donio sam sljedeću odluku: ako ga i bude, onda ću ići i u Moskvu i u Kijev, u oba grada, a ne na samo jedno mjesto. Ali, nikada nisam dao naslutiti da umanjujem agresiju. Pa ovdje u ovoj dvorani sam tri ili četiri puta primio delegaciju ukrajinske vlade, mi surađujemo”, rekao je Franjo, koji je intervju novinarima američkog časopisa dao u svojoj vatikanskoj rezidenciji Svete Marte.
“A zašto ne spominjem Putina? Pa nije potrebno, već se sve zna o njegovoj ulozi. Ipak, ponekad se ljudi baš vole loviti za detalje. Svima je poznat moj stav, spominjao ja Putina ili ne”, ustvrdio je pa u defanzivnom tonu nastavio nabrajati što je sve učinio.
Nabrojao aktivnosti više kardinala u Ukrajini
“Neki su kardinali otišli u Ukrajinu: kardinal Czerny je bio dvaput; nadbiskup Gallagher, koji je zadužen za odnose s državama, proveo je u Ukrajini četiri dana i izvijestio me o svemu što je vidio; i kardinal Krajewski je bio četiri puta, i to s kombijem punim stvari; cijeli sveti tjedan je proveo u Ukrajini. Mislim da je prisutnost Svete Stolice s kardinalima na terenu prilično jaka i ja osobno sam u stalnom kontaktu s ljudima na odgovornim položajima”, istaknuo je Franjo podsjećajući na obljetnicu Holodomora, genocida nad Ukrajincima koji je Staljin naredio 1932. i 1933. godine njihovim masovnim izgladnjivanjem. On smatra da je taj zločin bio svojevrsna povijesna prethodnica aktualnom konfliktu.
“Stav Svete Stolice je da tražimo mir i razumijevanje. Naša diplomacija radi u tom smjeru i, naravno, uvijek smo spremni posredovati”, izjavio je papa. Iz Kremlja su, inače, u ponedjeljak rekli da su oni voljni prihvatiti vatikansko posredovanje, ali tvrde da je to nemoguće zbog ukrajinske strane.
‘Sociopolitički gledano, ja i Isus Krist smo komunisti’
Papu su u velikom intervjuu pitali i da prokomentira optužbe koje se na njegov račun mogu čuti u Americi, ali i u drugim dijelovima svijeta, da je socijalist, komunist ili marksist jer često kritizira kapitalizam. “Kako odgovarate onima koji tvrde da je sve što vi i Crkva imate za reći o ekonomiji je nevažno?”, pitali su ga.
“Uvijek se pitam, otkud takvo etiketiranje? Primjerice, kad sam se avionom vraćao iz Irske, pojavilo se pismo američkog prelata koji je svašta napisao o meni. Pokušavam slijediti Kristovo učenje. Jako me prosvjetljuju Blaženstva u Matejevom evanđelju, ali iznad svega mjerilo po kojem će nam se suditi. ‘Ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni'”, citirao je papa dio iz Matejeva evanđelja.
“Je li, onda Isus komunist? Problem iza ovoga, a dobro ste to primijetili, je sociopolitička redukcija njegova učenja. Ako gledamo njegovo učenje samo u sociopolitičkom kontekstu, onda je odgovor potvrdan. Da, i ja sam komunist, a i Isus Krist također”, rekao je i upozorio da postoji i druga Kristova poruka koja sadrži uputu da treba biti kršćanin. Uz smijeh je rekao da su komunisti kršćanima ukrali neke vrijednosti, a da su neki od njih napravili i pravu katastrofu.