Papa i Kiril pozvali na jedinstvo, a ovo je par ključnih stvari koje morate znati o ovom povijesnom susretu
Dvije Crkve mogu surađivati kako bi zaštitile kršćane u cijelom svijetu
Papa Franjo i ruski pravoslavni patrijarh Kiril u petak su izrazili želju za “obnovom” jedinstva kršćana i pozvali na njihovu zaštitu na Bliskom istoku u povijesnoj zajedničkoj izjavi potpisanoj u Havani.
Po završetku razgovora nabijenog emocijama, prvog takvog susreta nakon gotovo tisuću godina od crkvenog raskola, poglavari Katoličke crkve i vodeće Pravoslavne crkve izrazili su žaljenje “zbog rana nanijetih sukobima između kršćana u dalekoj ili bliskoj prošlosti”.
Sastanak je trajao dva sata, a na čelnici dviju crkava potpisali su na kraju tog povijesnog susreta deklaraciju kojom su osudili progone kršćana na Bliskom istoku i u Africi te međunarodnu zajednicu pozvali na brzo djelovanje kako bi zaustavili ratove.
U nastavku vam donosimo četiri ključne stvari koje morate znati o ovom povijesnom susretu dvaju najvažnijih poglavara u kršćanskome svijetu.
1. Ključni povijesni trenuci
Kad su se poglavari zapadne crkve sa sjedištem u Rimu, pap Lav IX., i poglavar istočne crkve sa sjedištem u Konstantinopolu 1054. godine međusobno ekskomunicirali proizveli su događaj koji povijest pamti kao crkveni raskol.
U stoljećima koja su uslijedila postojala su dva pokušaja ponovnog ujedninjavanja crkvi, ali oba su neslavno propala. Prvi od njih održan je 1274. godine u francuskom Lyonu, a drugi je održan 1439. godine u talijanskoj Firenci, piše BBC.
No, čak su i u modernom dobu postojale takve inicijative. Posljednja od njih bila je 1997. godine kad su se trebali susresti papa Ivan Pavao II. i ruski patrijarh Aleksij II., ali i taj susret na kraju je ipak otkazan.
2. Ključni povijesni razgovori
Premda je Vatikan dosad već vodio razgovore s istanbulskim ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I. (koji se smatra nominalnim poglavarem svih istočnih ortodoksnih crkvi), razgovor koji su papa Franjo i patrijarh Kiril jučer vodili na Kubi prvi je pokušaj zbližavanja Vatikana i Ruske pravoslavne crkve.
3. Zašto Kuba
Pretpostavlja se da je Kuba odabrana zbog svoje geopolitičke pozicije. Ona se, naime, nalazi daleko od Rima, Istanbula i Moskve, a samim time nalazi se i daleko od političkih centara koji dijele povijesni teret crkvenog raskola.
Tako je poglavarima dviju crkvi omogućeno da se fokusiraju na trenutačno najveći problem obiju crkvenih frakcija, a to je zaštita kršćana od daljnjih progona na područjima Bliskog istoga i Afrike.
4. Otvorena pitanja
Koliko god ovaj susret bio simboličan, vjeruje se da neće osobito zatopliti odnose između Vatikana i Moskve. Između njih, osim dogmatskih, postoje i druga otvorena pitanja od kojih je najvažniji problem Ukrajinske grkokatoličke crkve.
Ta crkva, naime, nominalno pripada istočnoj crkvi, ali ipak priznaje papu kao svog vrhovnog poglavara. Takva situacija Moskvi nikako ne odgovara jer područje zapadne Ukrajine smatra svojim teritorijem, a poznato je da ortodoksne crkve ne priznaju papu kako svog vrhovnog svećenika.
Zajednička izjava
“Svjesni brojnih zapreka koje još treba prevladati, nadamo se da će naš susret pridonijeti obnovi tog jedinstva po volji Božjoj”, naglasili su u zajedničkoj izjavi potpisanoj po završetku dvosatnog razgovora u salonu zračne luke u Havani. “Jedinstvo je na dobrom putu. Razmijenili smo mišljenja jasno i bez tabua”, komentirao je Jorge Bergoglio novinarima razgovor s Kirilom.
“Dvije Crkve mogu surađivati kako bi zaštitile kršćane u cijelom svijetu”, rekao je novinarima Kiril.
Poziv međunarodnoj zajednici
Kako se i očekivalo, dvojica poglavara pozvala su međunarodnu zajednicu da “hitnim akcijama” pomogne kršćanima na Bliskom istoku. “Pozivamo međunarodnu zajednicu na hitne akcije kako bi se spriječilo da kršćani budu protjerani s Bliskog istoka (…) U Siriji i Iraku, nasilje je već odnijelo tisuće života, ostavljajući milijune ljudi bez krova i bez sredstava”, stoji u tekstu.
“Humanitarna pomoć velikih razmjera neophodna je za narode koji pate i za brojne izbjeglice u susjednim zemljama,” kazali su. Kršćani su protjerani zbog rata u Siriji i širenja osvajačke džihadističke skupine Islamske države u regiji.
Mi smo braća
Povijesni susret dvojice poglavara počeo je zagrljajem nakon čega su se više puta poljubili u obraz i kratko razgovarali smiješeći se pred kamerama nekolicine fotografa u salonu u zračnoj luci Jose Marti.
“Napokon smo se susreli, mi smo braća”, izrazio je zadovoljstvo papa Franjo, dodavši: “Očito je ovo Božja volja”. “Sada su stvari jasnije”, rekao je pak ruski patrijarh s bijelom bradom i “kukolom” na glavi, tradicionalnim bijelim pokrivalom sa znakom križa.
Prvi susret dvojice poglavara
Razgovor u četiri oka s Kirilom, koji je na Kubu doputovao u četvrtak, bio je prvi susret nekog poglavara Katoličke crkve i patrijarha najveće među Pravoslavnim crkvama (više od 165 milijuna od 250 milijuna pravoslavnih vjernika) nakon raskola između Rima i Carigrada 1054. godine.
“To je putovanje puno obećanja koje smo toliko željeli moj brat Kiril, ja sam i Meksikanci”, izjavio je papa novinarima u zrakoplovu kojim je putovao do Havane.
Pope Francis told Patriarch Kirill: "It is clearer that this is the will of God."
— Joshua McElwee (@joshjmac) February 12, 2016
Riječ je o razgovoru koji je Vatikan pokušavao uzalud organizirati desetljećima, a konačno je pripremljen u najvećoj tajnosti sve do zadnjeg trenutka jer su otpori iz patrijaršije bili veliki.
Pope Francis is speaking to Patriarch Kirill in Spanish. He begins: "Somos hermanos/ We are brothers."
— Joshua McElwee (@joshjmac) February 12, 2016
Razlozi su bili nepovjerenje prema Katoličkoj Crkvi, doživljavanoj kao prozelitističkoj te ukrajinska kriza u kojoj su grkokatolici stali uz vladu u Kijevu protiv proruskih separatista, iako je Sveta Stolica izbjegavala otvoreno osuditi politiku ruskog predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
“Rusija može dati mnogo” za svjetski mir, nedavno je izjavio papa Franjo.
Teološki i povijesni razlozi crkvenog raskola
Razgovor su pripremali metropolit Hilarion, ravnatelj za vanjske odnose u Moskovskoj patrijaršiji i švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
Raskol između katolika i pravoslavaca bio je skopčan s teološkim, ali i povijesnim razlozima: karolinški Zapad je htio imati utjecaj na čitav kršćanski svijet, a Istok je htio zadržati svoju autonomiju.
Nakon presudnog susreta Pavla VI. i Atenagore 1964. u Jeruzalemu, bilo je brojnih susreta i zajedničkih izjava papa i carigradskih patrijarha, koji su teoretski duhovni poglavari pravoslavnog svijeta, ali su izravno nadležni samo za 3,5 milijuna vjernika.
Papa Franjo svoju misiju nastavit će petodnevnim posjetom Meksiku u koji je otputovao netom nakon potpisivanja deklaracije, dok je patrijarh Kiril odletio prema Južnoj Americi.