Papa je, tijekom posjeta Latinskoj Americi, cijelom svijetu poslao dosta preciznu političku poruku
Papa je izabrao male i siromašne zemlje za svoj najduži posjeta dosad
Papa Franjo posjetio je Latinsku Ameriku i dočekan je kao apsolutna zvijezda, analizira novi Economist. Stotine tisuće oduševljenih građana triju zemalja koje je posjetio, na trgovima su ga dočekivali oduševljeno kao da se radi o rock zvijezdi. Ovo je bio prvi papin posjet ovom dijelu Amerike i najduži dosad, trajao je čak osam dana. Kako piše Economist u svojoj analizi, ovaj posjet mogao bi dati bitan politički pečat papinstvu pape Franje.
CIljani izbor zemalja posjete
Papa je posjetio Ekvador, Boliviju i Paragvaj, koji su s više od 70 posto udjela katoličkog stanovništva bastioni katoličanstva u Latinskoj Americi. Cijela Latinska Amerika je izrazito katolički kontinent, pa na nju opada oko 40 posto od ukupnog broja katolika u svijetu. Ipak, protestantizam je u zadnjih 40 godina u stalnom rastu, stoga je jedna od svrhi papina posjeta zasigurno i to da prikaže Crkvu otvorenijom i pristupačnijom.
U Ekvadorskom gradu Guayaquilu Papa je, osim slaveći obitelj što je vrlo uobičajeno u crkvenim obraćanjima, govorio i o svojoj zabrinutosti za one isključene, kao što su gay parovi ili razvedeni, te pozvao vjernike na više tolerancije. To već izlazi iz crkvenih okvira na koje smo navikli, a što je još bitnije o takvim problemima s kojima se današnje društvo susreće biti će govora i na sinodu u listopadu.
Tri zemlje koje je izabrao za svoj posjet nisu slučajno odabrane. NIje slučajno da su sve tri prilično male i siromašne zemlje. Papa nije zaboravio da je nekad bio jezuitski svećenik u Argentini koji se bavio pastoralnim radom s onima na margini društva. Nije zanemario ni poruke koje je tada slao: “siromašna crkva za siromašan narod.”
Papin pomak ulijevo
Franjo je izazvao i salvu odušvljenja kod pristalica takozvane teologije oslobođenja, ljevičara čije su ideje bile utjecajne u Latinskoj Americi 1970. i 1980.-ih godina. Obećao je i ubrzanje postupka beatifikacije Oscara Romera, nadbiskupa Salvadora, koji je ubijen za oltarom prije 25 godina zbog čega ga je papa proglasio mučenikom, ubijenim iz mržnje prema vjeri. Romero je ljevičarski heroj.
Papa odbacuje marksizam i nasilnu revoluciju za što ima potporu ljevičarskih svećenika. Više se on drži one, kako je upravo ubijeni Romero znao reći :”opcija za siromašne nije ideološka, već evanđeoska.” Stoga ne čudi što je na meti papinih kritika često tržišni kapitalizam.
Dva papina domaćina, predsjednik Ekvadora Rafael Correa i Bolivije Evo Morales, saveznici su venezuelskog predsjednika i njegova autorirativnog režima. Correa, koji sebe naziva “ljevičarskim kršćaninom” javno je rekao kako ima papinu podršku u provedbi svoje politike da uzima od bogatih da bi dao siromašnima. Ipak, u jedva prikrivenom ukoru svojem domaćinu, Papa je istaknuo vrijednost pluralizma i upozorio protiv “diktature, osobnosti kultova i žudnje za samostalnom vlašću”.
Aktivno sudjelovanje u političkim problemima
Papa Franjo je već dosta puta pokazao da tijekom svoga papinstva neće bježati od politike. Upravo njemu se pripisuju zasluge za bolje odnose između SAD-a i Kube, koji su vodili hladan rat duge 54 godine. Papa je već pet puta primio argentinsku predjednicu Cristinu Fernández, peronisticu s kojom se stalno sukobljavao dok je obnašao dužnost nadbiskupa u Buenos Airesu.
Ipak, zna Papa zašto to radi iako ga argentinska opozicija proziva zbog koketiranja s desnicom. Politolog Sergio Berensztein kaže da je Papa “vrlo suptilan u ostvarivanju utjecaja u Argentini.” Njegov cilj je utjecati na Fernández da u slučaju da izgubi izbore to napravi na demokratski način i preda vlast, kako ne bi došlo do sukoba praćenih nasiljem, što je Argentini prilično često.
Najveći test pape Franje će biti rješavanje stanje u Venezueli, gdje će vlada Nicolasa Madure vjerojatno izgubiti izbore i morati predati vlast. Ako izbori budu pošteni i nenamješteni, piše Economist. “On već, iza kulisa, pokušava učiniti sve što može da ublaži sukobe,” priča Jimmy Burns, autor nove Papine biografije. Papa će na Madura pokušati utjecati i putem njegovih saveznika, predsjednika Ekvadora i Bolivije, koje je upravo ovog tjedna posjetio.