Par dana prije sastanka s Putinom, pojavila su se nagađanja da će Trump priznati aneksiju Krima. Zapad nije miran

Vladimir Putin i Donald Trump sastat će se u Helsinkiju 16. srpnja. Zbog spekulacija da će Trump priznati rusku aneksiju Krima, zapadni saveznici uoči sastanka ne spavaju spokojno. Nakon što je učinio sve što je mogao da uznemiri saveznike, uvođenjem carina na izvozne proizvode i dovođenjem u pitanje sigurnosnog kišobrana NATO-a, predsjednik SAD-a Donald Trump susrest će se s Vladimirom Putinom u Helsinkiju.

“Činjenica da je ovo prvi veliki summit između Trumpa i Putina je važna, uzimajući u obzir kako je Trump u više navrata izrazio želju za popravljanjem odnosa s Rusijom”, smatra Eric Brattberg, ravnatelj Europskog programa na think tanku Carnegie Endowment for International Peace.

Trump ne vjeruje u ruska uplitanja u izbore

Trump je prošli tjedan na skupu u Montani odbacio zabrinutost da se previše približava Moskvi. “Dobri odnosi s Rusijom i dobri odnosi s Kinom i dobri odnosi s drugim zemljama su dobre, a ne loše stvari”, rekao je tada Trump.

Blaise Misztal iz neprofitne organizacije Bipartisan Policy Center rekao je da bi NATO summit mogao odrediti ton sastanka Trumpa i Putina 16. srpnja. “Putin će vjerojatno nastaviti sa svojom igrom širenja pukotina u jedinstvu saveznika koje će se pojaviti na summitu NATO-a”, navodi Misztal.

Navodi o ruskom uplitanju u američke predsjedničke izbore iz 2016. nadvijaju se nad sastanak u Helsinkiju. Nedavni nestranački izvještaj američkog Senata podupire spomenute navode o ruskom uplivu. Međutim, Trump vjerojatno neće razgovarati o tom pitanju u Helsinkiju, smatra Brattburg. Naglašava da je američki predsjednik “prethodno odbacio tvrdnje o ruskom utjecaju, rekavši da vjeruje Putinu koji tvrdi da to nije istina”.

Pogoršavaju se odnosi s drugim saveznicima

Trumpovi kritičari ističu da je on odabrao politiku unapređenja odnosa s Rusijom, dok se odnosi s Kanadom, Francuskom i drugim saveznicima pogoršavaju. Trump optužuje tradicionalne saveznike da s njima Amerika ima trgovinske sporazume na svoju štetu i da nedovoljno plaćaju američku vojnu zaštitu.

Bivši američki veleposlanik u NATO-u Daniel Fried američki zaokret u vanjskoj politici tumači kao ponovnu pojavu dugo vremena potiskivane američke tendencije ka izolacionizmu. “Ta američka tradicija vratila se nakon 80 godina, a Trump ju je iskoristio”, upozorava Fried, koji sada radi u Atlantskom vijeću.

Nabi Abdulajev, politički i sigurnosni stručnjak za Rusiju, upozorava da sastanak Helsinkiju neće donijeti mnogo u smislu konkretnih političkih rezultata. Dvojica će državnika iskoristiti sastanak u promidžbene svrhe, smatra. Ukrajina i Sirija vjerojatno će biti važne teme razgovora. Trump želi povući američke postrojbe iz Sirije, a Putin je, pak, jedan od glavnih čimbenika u toj ratom razorenoj zemlji.

Američki kongres izglasao sankcije protiv Rusije

Međutim, Abdulajev upozorava da Rusija nije u poziciji da izgura Iran iz Sirije, što je ključni zahtjev Izraela, s kojim Trump ostaje u bliskim odnosima. “Ruski utjecaj na Teheran nije dovoljno da nadvlada stratešku važnost Sirije a Iran”, rekao je Abdulajev. Mogući ruski ustupak u Siriji mogao bi biti uvjetovan dogovorom o Ukrajini.

Trump je odbio isključiti mogućnost američkog priznanja ruske aneksije Krima iz 2014., a to bi, pak, ‘blagoslovilo’ promjenu europskih granica upotrebom sile. Bilo koji klin u Europi, uključujući i nedavni turski zaokret prema Moskvi, iz ruske je perspektive pobjeda. Međutim, Trump ne kontrolira sve i ne može ponuditi beskrajne ustupke. Primjerice, američki je Kongres izglasao sankcije protiv Rusije.

Blaise Misztal smatra da bi Putin “mogao nastojati odvratiti predsjednika Trumpa od veće obrambene suradnje s Poljskom i baltičkim državama”, budući da Rusija ostaje nepovjerljiva prema američkim interesima u toj regiji. “Nemojte dati nešto za ništa. Ne ugovarajte glupe poslove. Nije pogrešno raditi s Rusima, ali nemojte to preplatiti”, savjeti su Daniela Frieda predsjedniku Trumpu. I dodaje za kraj: “Zapamtite tko su vaši prijatelji”.