Komentari

Party s prešutnim prekoračenjima traje tri godine. Vlada sad kaže da će riješiti problem, jer kao nije znala?

Ministarstvo financija mjesecima zna za razmjere problema, no premijer, eto, tek sad "traži podatke"

Party je bio žestok - građani su uživali u novootvorenim svjetovima minusa na tekućem računu, a banke u masnim postotcima koje su ubirali s popularnog kreditnog proizvoda s privlačnim imenom. Račun je, međutim, nabuburio na devet nula i sad se već naslućuje da slijedi - mamurluk

Kad su krenule priče o tome kako banke preko noći najavljuju ukidanja prešutnih prekoračenja, izvori iz Vlade odradili su sve po PR udžbenicima. “Bude li potrebe, mijenjat ćemo i zakon kako bi se zaštitili potrošači” – to je, otprilike sukus poruke kojom se nastojala umiriti javnost.

Da se radi o nešto široj operaciji pokazala je, međutim, brza najava sastanka premijera Andreja Plenkovića s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem na tu temu. “Budući je stvar vrlo ozbiljna, želim prvo imati sve fakte na stolu, provjerene i točne i nakon toga ćemo donositi odluke”, rekao je 1. rujna premijer najavljujući sastanak. I dodao: “Kao Vlada nemamo načina da provjerimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražit ćemo ih mišljenje, podatke i točan stav”. Ukratko, ako je nekom stalo da premijera ocrta kao čovjeka koji se uključuje kako bi riješio potencijalno velik problem za građane, posao je obavljen besprijekorno. Doduše, samo na prvi pogled.

Vlada mjesecima ima sve podatke

Naime, još početkom ljeta, u Vladi su znali da su prešutna prekoračenja postala vrlo ozbiljan problem ne samo za kućne budžete, nego i šire. Tad je Hrvatska narodna banka, ona koju sad – u rujnu! – Plenković traži “mišljenje, podatke i točan stav” već toliko dugo o ovoj temi pregovaralo s Ministarstvom financija, da su dobili podršku ministarstva Zdravka Marića za izmjene zakona. Štoviše, krajem srpnja je HNB objavio priopćenje o tome da pokreće inicijativu za zakonske izmjene vezane uz prešutna prekoračenja, pa je o svemu obaviještena i javnost.

Dakle, Vlada sasvim sigurno već mjesecima zna za “mišljenja, podatke i točan stav” HNB-a oko prešutnih prekoračenja, a sve oko dramatičnog uključivanja Plenkovića u rješavanje ovog problema običan je politički spin.

Problem za cijeli sustav

Sam problem je, međutim, itekako stvaran. Naime, po podacima HNB-a izvan okvira uobičajenog, dopuštenog minusa je čak 95 posto građana. Njih čak 840 tisuća ima odobrena prešutna prekoračenja, kojima se i do 300 posto povećava iznos “minusa”. S malim dodatkom – kamata na prešutno prekoračenje je u prosjeku 30-ak posto viša od one uobičajene.

Na stranu sad problem, koji će možda u budućnosti rješavati i sudovi, o tome jesu li korisnici prešutnih prekoračenja uopće bili svjesni da izlaze iz granica dozvoljenog minusa unutar kojeg ih je štitila država određivanjem maksimalne kamatne stope. Stvar je u tome je praksa prešutnog prekoračenja, koju su banke počele uvoditi od 2018. godine, nabujala do proporcija problema za cijeli sustav.

Egzistencijalna drama

Naime, “prešutno prekoračenje” je, zapravo, privlačno ime za kredit s izrazito visokom kamatom. Kredit za koji nema dodatnog osiguranja i za koji se ne provjerava kreditna sposobnost onoga kome se odobrava. A, iako nema točnog podatka o tome koliko se koriste odobrena prešutna prekoračenja, nema sumnje da se radi o milijardama kuna.

Ukoliko bi se, ukratko, dogodilo da preko noći država zabrani prešutna prekoračenja i da preko noći banke od klijenata zatraže povrat tih iznosa, ne samo da bi se dobar dio od 840 tisuća građana našao u egzistencijalnoj drami, nego bi u velikim problemima bile i banke – koje bi sasvim sigurno ostale bez solidne svote na koju sad zaračunavaju skupe kamate.

Party je bio žestok

Stoga je sad stvar minucioznog pregovaranja između banaka, politike i HNB-a o tome kako osigurati da se minusi vrate u sigurnije okvire (i zakonski uređene kamatne stope), a da se ne napravi socijalna ili financijska drama u sustavu.

Uzrok ovako nezgodne situacije u kojoj su se sad skupa obreli i građani i banke i vlast je – nečinjenje. Naime, tri godine traje hiperekspanzija prešutnih prekoračenja, koja su potpuno pojela zakonom precizno ograničene dozvoljene minuse. Party je bio žestok – građani su uživali u novootvorenim svjetovima minusa na tekućem računu, a banke u masnim postotcima koje su ubirali s popularnog kreditnog proizvoda s privlačnim imenom. Račun je, međutim, nabuburio na devet nula i sad se već naslućuje da slijedi – mamurluk.

Što nakon 12 mjeseci?

Jer, minusi iz prešutnih prekoračenja morat će se na kraju vratiti. Koliko će od onih 840 tisuća korisnika to uspjeti napraviti uz, kako se sad priča, ponuđeni kredit s rokom otplate od 12 mjeseci? Što će biti nakon tih godinu dana?

Čini se da je u ovom slučaju još jednom, kao u mučnoj priči o kreditima o švicarskim francima zakazao regulator, Hrvatska narodna banka čija je reakcija mogla i morala biti brža. Brzinom reakcije nije se iskazalo ni Ministarstvo financija koje je već dugo upoznato s cijelom situacijom.

Riješit će, kaže…

No, zašto pričati o drami u kojoj bi se mogli naći deseci (stotine?) tisuća građana? O problemima koji bi možda mogli nastati u poslovanju banaka koje, pak, imaju stanovitu važnost za funkcioniranje cijelog gospodarstva. Ili, ne daj Bože, o odgovornosti.

“Riješit ćemo”, poručio je jednostavno Plenković u petak. Čovjek koji rješava probleme. Samo da, eto, Vlada konačno na stol dobije sve podatke o slučaju. Koje ima već mjesecima. Sve je dobro.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu