Patrijarh Irinej ozbiljno uzrujava hrvatske biskupe pa su mu poslali pismo i neuvijeno ga napali

Prozvali su ga da njegovo komentiranje u Hrvatskoj potiče mržnju

06.06.2012., Zagreb - Srpski patrijarh Irinej odrzao je liturgijsko slavlje u pravoslavnoj crkvi Svetog Preobrazenja Gospodnjeg u sklopu svog posjeta Zagrebu i mitropoliji zagrebako-ljubljanskoj.
Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U medijima su se posljednjih dana pojavila nagađanja o sadržaju pisma koje su hrvatski biskupi 18. studenog uputili patrijarhu Srpske Pravoslavne Crkve Irineju. Iz HBK-a su, kažu, htjeli spriječiti nagađanja i neistine pa je na stranici Informativne katoličke agencije to pismo objavljeno u cijelosti.

Iz uvoda pisma može se zaključiti kako su povod za njegovo pisanje bile kritike patrijarha Irinija i drugih predstavnika Srpske Pravoslavne Crkve na račun biskupa i Crkve u Hrvatskoj. Hrvatske biskupe posebno su, kažu, pogodile izjave nekih predstavnika Srpske pravoslavne crkve vezane za rad komisije Hrvatske biskupske konferencije i Srpske Pravoslavne Crkve koja je trebala zajednički razmotriti lik Alojzija Stepinca prije, tijekom i nakon II. svjetskog rata.

Uvredljive izjave komisije

Tada su, kažu hrvatski biskupi, svi srpski članovi te Komisije potpisali priopćenje za javnost „u kojem polemiziraju s beogradskim Večernjim novostima, te s uvredljivim konotacijama govore o zagrebačkom Kaptolu, prepoznavajući u pisanju navedenih srpskih novina kaptolsku dirigentsku palicu”. Svađu je, kažu, nastavio glasnogovornik Srpske pravoslavne crkve koji je pisanje Večernjih novosti nazvao „kaptolskim komentarima uz Zagreba”.

Osim toga, biskupi se žale i na samog patrijarha koji je, tvrde, više puta prozivao Crkvu u Hrvatskoj. Tako mu zamjeraju zato što je u medijima prigovorio da od Crkve nikada nije čuo ispriku za stradavanje srpskog naroda tijekom 20. stoljeća. Položaj Srba u Crnoj Gori jednom prilikom usporedio je s položajem Srba u NDH, a onda je dodao da im u Hravtskoj ni danas nije bolje nego što je bilo tada. Osim toga, patrijarh je Katoličku crkvu prozvao zato što nije spriječila Oluju.

Crkva nije spriječila Oluju

U nastavku teksta prenose citat predstavnika Srpske pravoslavne crkve koji je oko Oluje rekao ovako: „To je bila institucija Crkve koja je jedino mogla da zaustavi taj ponor, to zlo koje je iznenadilo ne samo naš narod, nego čitav narod sveta, pogotovo hrišćanske narode. I ako ima netko tko je zatajio, i netko tko je mogao da to zlo zaustavi, to je bila Crkva. (…) Crkva koja je pozvana da širi ljubav, narod koji čita jevanđelje, narod koji se moli Bogu i istome Spasitelju, zaboravio je kome pripada i stavio se u jednu sasvim drugu stranu koja ne može nikada i ničim biti opravdana. Strašna tragedija, ta mržnja koja je počela u prošlosti nastavila se i u vreme takozvane Oluje, i što je tragično, ona je prisutna i danas.”

Biskupi su posebno zamjerili patrijarhovu izjavu da je Katolička Crkva u Hrvatskoj mogla spriječiti rat. „Nije ona imala nikakva utjecaja na srpskoga predsjednika Slobodana Miloševića, na Jugoslavensku narodnu armiju, na paravojne postrojbe iz Srbije, niti na druge koji su pokrenuli i vodili rat na hrvatskome tlu. Naše zauzimanje za mirno rješavanje problema kod njih nije imalo nikakva odjeka”, pišu hrvatski biskupi.

Budi se nepovjerenje prema Srbima

U nastavku pisma hrvatski biskupi žale se da patrijarh Irinej hvali papu Franju i Katoličku crkvu u globalu, dok napada biskupe i crkvu u Hrvatskoj. “Upućuje im prijekore i pripisuje zločine cijeloj toj Crkvi i cijelom hrvatskom narodu”, pišu. Način komuniciranja patrijarha Irineja u pismu se naziva negativističkim, i upozorava ga se da tako neće riješiti bilo koji problem. Osim toga, kažu biskupi u pismu, na taj način se u Hrvatskoj prema patrijarhu, ali i Srbima u Hrvatskoj, budi nepovjerenje.

To nepovjerenje, po mišljenju hrvatskih biskupa, produbljuju tvrdnje patrijarha Irineja koji je rako da „Gde god žive Srbi, to je Srbija, bilo u Srbiji, bilo u Bosni, bilo u Vojvodini, bilo Crnoj Gori i u drugim mestima”. Povjerenje među Srbima i Hrvatima ne izgrađuje ni patrijarhovo prešućivanje hrvatske države, ističe se u pismu: „Naime, kad upućujete pisane poruke vjernicima Srpske Pravoslavne Crkve u Hrvatskoj, Vi gotovo redovito ne navodite državu u kojoj oni žive nego pokrajine Dalmaciju, Slavoniju, Liku.”

Ustrajat će u pokušajima uspostavljanja dijaloga

U pismu se naglašava i to da su hrvatski biskupi za vrijeme Domovinskog rata tražili da se problemi rješavaju mirnim putem, i snažno se borili protiv mržnje i osvete Srbima. I nakon Oluje, koja je bila legalna i međunarodno priznata vojno-redarstvena akcija, naglašavaju u pismu, hrvatski biskupi su upozoravali na ubojstava Srba i intervenirali da se pravoslavni episkopi vrate u svoja sjedišta u Hrvatskoj.

Na kraju pisma ističe se da su još 1995. godine patrijarhu Irineju poslali pismo u kojem su predložili da katolici i pravoslavni zauzmu zajednički stav prema žrtvama i krivnji za žrtve, te zaustave manipuliranje povijesnim činjenicama. Na to pismo nije bilo odgovora, žale se hrvatski biskupi, i dodaju da oni neće odustati razgovora niti prestati pozivati na susrete predstavnika dvije crkve.