Peović napala Plenkovića: 'Vi ste kvinsliška vlada'. HDZ-ovka podivljala: 'Vi pokazujete rusoljubno, možda i srboljubno srce'

O kuhinjama u školama

Dragana Jeckov iz SDSS-a otvorila je aktualac pitanjem za ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, konstatirajući da nemaju sve škole uvjete za pripremu toplih obroka. Fuchs je rekao da su bili svjesni tog problema, ali da su u želji da se osigura jedan obrok dnevno ipak krenuli u ovaj projekt. “Natječajem za dogradnju škola ovaj problem bit će riješen do 2027-2028. godine”, kazao je Fuchs.

Željko Pavić (Socijaldemokrati) pitao je premijera što je s digitalizacijom Hrvatske te “kako to da su oni koji su govorili o kriminalu i pritiscima” ubrzo smijenjeni. “Mi odlučujemo o tome koga stavljamo na koja mjesta u kojem trenutku, a vi drugi put nemojte kasniti na glasanje o Ukrajini”, replicirao je Plenković.

Naplaćeno 243.000 eura kazni

Šef SDP-a Peđa Grbin rekao je premijeru kako je “svojedobno izjavio da će kava poskupjeti dvije do tri lipe” nakon uvođenja eura, a nakon Nove godine se “iznenadio” rastom cijena. “Svi s imalo mozga su vas upozoravali što će se dogoditi i pozivali Vladu da intervenira na vrijeme. Vi ste na to odmahivali rukom. Znam da imate puno prioriteta i da oni uglavnom nisu u Hrvatskoj…”, kazao je. “Što čini arsenal koji imate u svojim rukama, s obzirom da ga niste počeli koristiti? Kada će plodovi vašeg rada biti vidljivi?”, pitao je premijera.

“Vaš doprinos možemo svesti na veliku nulu”, rekao mu je Plenković uvodno. “Ja ne smatram unaprijed da je dio gospodarskih subjekata sklon prijevari. Idemo u dobroj vjeri”, rekao je. Izvijestio je da je Državni inspektorat izrekao 151 novčanu kaznu ukupno vrijednu 234.000 eura subjektima zbog nepoštenih poslovnih praksi. Naglasio je da Vlada ima tri arsenala – ukidanje subvencija, dodatni porezi i vraćanje cijena na neki raniji rok.

Zatim se dotaknuo glasanja o obuci ukrajinskih vojnika, rekavši da su on i svi koji su glasali protiv učinili “tešku i brutalnu sramotu”.

Pljušte opomene

Marijan Pavliček iz Suverenista zatim je premijeru rekao: “Već ste dosadili bogu i vragu s tim da smo mi na krivoj strani povijesti!” Zaradio je opomenu.

Zatim je čak tri opomene dobio Željko Sačić iz Suverenista, koji je glasno počeo dobacivati da “oni Hrvatsku guraju rat, a da nisu osigurali elementarnu vojnu sigurnost našoj državi”. Nikola Grmoja iz Mosta poručio je: “Premijeru, vi ste na krivoj strani obnove!”

Nino Raspudić također je dobio opomenu nakon što je rekao da je ministar Grlić Radman “otkrio toplu Lavrovljevu dušu”. “Zanimljivo je tko brani Peđu Grbina”, rekao je Hrvoje Zekanović te je također dobio opomenu. U međuvremenu je Sačić izbačen iz sabornice.

‘Jeste vi glupi?’

Grbin se vratio na neopravdana poskupljenja nakon uvođenja eura: “Vi meni govorite da ste postupali u dobroj vjeri… Pa jeste li vi glupi? U svakoj državi cijene su se nakon uvođenja eura digle i zaokružile na gore, u nekima više, a negdje manje – manje u onima koje su se kvalitetno pripremile”.

“Birajte riječi… Neprimjereno je ovo pitanje jeste li glupi jer bi se to možda moglo uputiti i vama pa bi bilo vrlo neugodno”, kazao mu je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Uto se ubacio HDZ-ov Ante Deur, rekavši: “Što napravi, ispade glup on i cijela stranka”, misleći na Grbina.

‘Inspekcije najbolja pedagoška mjera’

Marijana Petir (nezavisna) postavila je pitanje o podizanju cijena u nekim trgovačkim lancima, na što joj je odgovorio ministar gospodarstva Davor Filipović. “Nalazi inspekcija pokazali su da je oko 30 posto subjekata neopravdano podiglo cijene. Oni te cijene potom vraćaju na 31.12.”, rekao je. “Za sada su se kao najbolje pedagoške mjere pokazali posjeti državnog inspektorata”, konstatirao je.

“Ministarstvo je prošli tjedan uputilo dopis maloprodajnim lancima da dostave podatke za 80 proizvoda kako su se kretale cijene. Samo su dva lanca od njih 10 rekla da će dostaviti sve podatke, zahvaljujem im se. Drugi to nisu napravili, kakva je to poruka građanima”, poručio je.

Nezavisni zastupnik Vladimir Bilek pitao je ministra Fucsha kada se može očekivati zeleno svjetlo za početak gradnje Učeničkog doma u Daruvaru. Ministar obrazovanja rekao mu je da će raditi na tome da se nađu sredstva za to.

‘Pokušava se baciti ljaga’

HDZ-ovac Miro Totgergeli pitao je ministra financija Marka Primorca što građani mogu očekivati u pogledu očekivanog rasta standarda u kontekstu uvođenja eura. Zastupnik HDZ-a konstatirao je da je zamjena kune u euro “bio ogroman logistički i zahtjevan posao”. Ministar Primorac na to mu je rekao da je konverzija protekla nesmetano i da su benefiti uvođenja eura značajni.

Dodao je da je došlo do neopravdanog povećanja cijena u “pojedinim” slučajevima. “Ti slučajevi se sada generaliziraju i pokušava se baciti jedna ljaga na uvođenje eura, što nije dobro”, kazao je Primorac.

“Inflacija nije hrvatski problem, s njom se suočavaju brojne države EU-a”, dodao je. “Vlada ima instrumente za sve one koji su neopravdano podizali cijene”, ustvrdio je.

Euroskeptičnost i Schengen

Stephen Bartulica (Domovinski pokret) također je govorio o uvođenju eura, pitajući premijera: “Jeste li svjesni da će vaša odluka osiromašiti hrvatske građane, da ste žurili?”

Plenković mu je na to rekao: “Vaša euroskeptičnost je poslovična, ali to da ste došli iz SAD-a, a postali netko je glasao za Rusiju, to je nešto što mene prilično iznenađuje”. “Mi se našli u euru i Schengenu, a vi nesretni. Pozivam vas da kad završi iduća turistička sezona pogledate benefite koje će to donijeti Hrvatskoj”, dodao je premijer.

‘Telekomi neće poskupjeti’

Vesna Nađ iz Socijaldemokrata postavila je pitanje oko najavljenih poskupljenja usluga telekoma. Plenković je rekao da neće biti povećanja cijena, nakon što je ministar Oleg Butković razgovarao s teleoperaterima.

Davor Ivo Stier (HDZ) pitao je ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića o pripremama za primjenu Schengena u zračnim lukama. One će biti spremne 26. ožujka, rekao je ministar i dodao da će se “kompanije sigurno odlučivati za dodatne letove”.

Predrag Štromar iz HNS-a pitao je Radovana Fuchsa o pomoći jedinicama lokalne samouprave oko plaćanja dječjih vrtića. Ministar je najavio da će uskoro izaći s fondom solidarnosti iz kojeg bi se onda sufinancirali materijalni troškovi vrtića.

O misterioznom nestanku jahte

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) postavio je pitanje o luksuznoj blokiranoj jahti ruskog oligarha na Murteru, a koja je prije tri mjeseca misteriozno nestala. “Brodić od 35 metara veselo otplovi pod pod ruskom zastavom bez da ih itko išta pita. Što se to zaboga dogodilo?”, pitao je. Dodao je da je to scenarij “dostojan Alana Forda”.

“Ja dijelim nezadovoljstvo u vezi nestanka jahte koja je bila zapečaćena i očekujem izvješće od nadležnih službi jer se tako nešto ne smije događati. Tko bude odgovoran, za takve propuste će odgovarati”, odgovorio mu je Plenković.

HDZ-ov Josip Borić govorio je o financiranju stranaka i izbornih procesa pa spomenuo nepravilnosti koje je državna revizija otkrila u Domovinskom pokretu. Ministar uprave Ivan Malenica rekao je da “je gledao pojedine zastupnike i nije vidio nelagodu na njihovim licima” dok je Borić govorio. Ivan Penava kazao je na to da je “jasno da je stranku u tom periodu vodio Miroslav Škoro”.

‘Ne znam kako s tim živite’

Marko Milanović Litre (Hrvatski suverenisti) pitao je premijera gdje je to kava poskupjela za dvije lipe, no Plenković se tu vratio na temu glasanja o obuci ukrajinskih vojnika.

“Vi ste zadnji od onih 54 za koje sam mislio da se nećete pojaviti na glasanju o Ukrajini jer ste tu dolazili u ukrajinskim košuljama, ali gle čuda, nije vas bilo. Ne znam kako s tim živite”, poručio mu je Plenković. Zatim je kazao da u “promijenjenom kontekstu dio aktera zaokružuje cijene na više i tako štete građanima”.

Butković o ulaganjima u željeznicu

Dario Zurovec iz Fokusa pitao je ministra Olega Butkovića o međužupanijskom prijevozu kao i željezničkoj povezanosti Hrvatske i Slovenije.

“Što se tiče povezivanja Zagrebačke županije i Grada Zagreba, ima ukupno 12 dozvola za međužupanijski prijevoz putnika i to vrše dva prijevoznika. Dobili smo kontinuirane pritužbe da usluga koju vrše ti prijevoznici nije dobra, da se linije ne održavaju… Temeljem toga smo im postavili pitanje, oni to negiraju, poslali smo inspekciju, izrečene su neke prekršajne kazne”, rekao je Butković.

“Što se tiče pruge Bregana – Sveta Nedelja – Podsused… idućih 10-ak godina će najviše ulaganja biti u željeznicu”, dodao je ministar.

Ponovno o toplim obrocima u školama

HDZ-ov Andro Krstulović Opara pohvalio je projekt besplatnih obroka u školama i pitao ministra Fuchsa je li točno da su neke sredine zakazale u provedbi? Fuchs je rekao da je u nekim sredinama bilo bolje, a negdje “ne tako dobro”, te ponovio da će topli obroci u svim školama biti u školskoj godini 2027./2028. godine.

“Najviše problema je bilo u Rijeci i Splitu, kako su nam javljali ravnatelji”, kazao je.

Tko dobiva više opomena?

Katarina Peović (RF) javila se za riječ i premijeru poručila: “Vaše viđenje stvarnosti često se ne podudara sa viđenjem ostalih građana”, a zatim je kritizirala predloženi Zakon o pomorskom dobru, sugerirajući da je vjerojatno to prava cijena za Schengen. Plenković joj je rekao da tu “nema odredbi koje bi onemogućile ljudima da dođu na plažu”. Zastupnici je poručio da “govori neistine” i želi kreirati problem gdje ga nema. “I ne govorite više da je ovo kvinsliška Vlada. Zašto i za koga vi radite, gospođo, to je pravo pitanje”, replicirao je.

Uto se javila Sandra Benčić (Možemo) i zamolila Jandrokovića da zaštiti zastupnike od uvreda premijera. Potom je i ona zaradila opomenu. “A mogu li isto tako zamoliti zastupnike da ne vrijeđaju premijera? Naravno da ne mogu jer je to dio političke borbe”, kazao je Jandroković.

Da kriteriji nisi ravnomjerni kazala mu je i zastupnica Urša Raukar Gamulin, na što je Jandroković kazao da najviše opomena, prema statistikama, imaju zastupnici HDZ-a. “Strašno ste osjetljivi kad vam se vrati na isti način”, konstatirao je. “A ništa, onda ću ponoviti da ste kvislinška vlada”, poručila je naposljetku Peović.

‘Pokazuje rusoljubno srce’

Majda Burić (HDZ) rekla je potom da Peović “kontinuirano pokazuje rusoljubno, a vrlo vjerojatno i srboljubno srce”. Dodala je i da je Peović, “prema napisima nekih medija, fizički napala svoga partnera”. Zaradila je opomenu. “Nemojmo ići na tu razinu”, kazao joj je Jandroković. Peović je replicirala da Burić “širi dezinformacije iz desničarskih medija”.

Krešo Beljak (HSS) je rekao da bi on “naglavačke” letio vani iz sabornice da je rekao nešto poput Majde Burić. “Podsjetio bih je da je u koaliciji s SDSS-om i da bi trebala paziti na svoje koalicijske partnere”, dodao je.

‘Nisu svi poduzetnici prevaranti’

“Građani imaju gorak okus zbog ulaska u eurozonu”, kazala je SDP-ova Sabina Glasovac. Plenković je na to rekao da se “za vrijeme SDP-ove Vlade nije prstom mrdnulo”. I njoj je spočitnuo da nije glasala za obuku ukrajinskih vojnika pa se vratio na temu.

“Nisu svi poduzetnici prevaranti, nisu svi išli dizati cijene. To se dogodilo kod nekih, kod usluga… međutim, mehanizmi države prate sve cijene. Nakon empirijskih dokaza idućih tjedana vidjet ćemo što se zaista dogodilo”, rekao je.

Ponovno o ukrajinskim vojnicima

Ante Deur (HDZ) vratio se na temu obuke ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, a rekao je kako je vidljiva modernizacija vojske u proteklih godina. Nahvalio je i hrvatsku vojsku kao vidljivog međunarodnog partnera. Zamolio je Banožića da malo prokomentira obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Ministar je u odgovoru nastavio s nabrajanjem uspjeha hrvatske obrane.

„I hrvatska kopnena vojska će doživjeti znatna ulaganja. Prije svega govorim o suradnji koju imamo sa svojim domaćim proizvođačima. Radimo na nabavci većih višenamjenskih brodova i lovaca mina.

Ono što je označilo jedan period jest misija EUMAM, misija u kojoj je vojska željela sudjelovati. Izostankom suglasnosti predsjednika odluka je pala na Sabor. Riječ je o misiji koja je puno značila za Ukrajince. Međutim, odluka nažalost nije odlučena u Saboru zahvaljujući dijelu oporbe pa će vojska predati svoje pozicije.

O reformi Hrvatske gospodarske komore

Dario Hrebak (HSLS) zanimao se za o reformi Hrvatske gospodarske komore i kako danas funkcionira.

Davor Filipović mu je rekao da je došlo do reforme u Komori te dodao da 96 posto članova više ne plaća članarinu. HGK se orijentirala onda na tržište i pružanje usluga. “Vlada razmišlja rasteretiti poduzetnike za skoro milijardu kuna ukidanjem parafiskalnih nameta ove godine”, rekao je.

‘Ni vi niste glasali za vojnu misiju’

Sandra Benčić (Možemo!) Vlada je u još jednom arbitražnom postupku sklopila nagodbu oko slučaja Franak, objasnila je, ali premijer odbio pokazati arbitražni sporazum i što je sve bilo predmet nagodbe.

„Riječ je o 55 naših građana i njihovih obitelji koji su bili oštećeni slučajem Franak”, rekla je. Njeno je pitanje – da li je pitanje obeštećenja konvertirani Franak kredita bio predmet razgovora ili predmet sporazuma sa bankama.

„I vi ste jedna od onih koji niste glasali za vojnu misiju”, započeo je Plenković svoj odgovor. „Pa ste za euro možda, možda ne. Rusija, Ukrajina – svejedno. Euro, Schengen – svejedno. Ovo što vi pitate uvijek je isto, referirate se na isti trash.

Benčić premijeru: ‘Treba vas biti sram’

Za razliku od vas Vlada nije u jednom trenutku nije ulazila u pravni odnos između banaka i štediša. Ono što Vlada jest napravila jest spriječila velike potencijalne financijske štete. Ništa nije učinjeno nauštrb hrvatskih institucija, Sabora, građana ni proračuna”, rekao je.

Ona mu je na to odgovorila da odgovara štreberski, te da nudi difamaciju na osobnoj i profesionalnoj razini. “I to prema zastupnicama što donosi još jednu razinu vaše nemoći”, rekla je. “Treba vas biti sram što niste dobili dvije trećine glasova za EUMAM.

Niste se uspjeli dogovoriti s predsjednikom, niste uspjeli dobiti dvostrećinsku većinu u Saboru, niti potporu građana, niti suspregnuti svoj veliki ego i prihvatiti prijedlog opozicije da sudjelujemo u onim aktivnostima u kojima je Ukrajina rekla da treba. Ne sramite se poskupljenja, ne sramite toga da ste kriminalna organizacija”, odgovorila mu je Benčić.

‘Bit ću i za Rusiju, samo da sam protiv HDZ-a’

Ante Prkačin (Domovinski pokret) isto se vratio na Ukrajinu. “Pokušavali ste nas uvjeriti da je pitanje potpore obuke vojnika pitanje sramote ili štete, pitanje časti. Mi smo ušli u Šengen, eurozonu. Vidi se da štete nema”, rekao je, pa je promijenio temu i podsjetio kako je Plenković došao u Westin na poziv Srpske pravoslavne crkve.

“Zašto ste išli, neću pitati, ali ću vam reći zašto su vas pozvali. Srpska pravoslavna crkva je u velikoj krizi. Vi ste morate ići tamo da ih poduprete, da se shvati da su srpstvo i pravoslavlje u Hrvatskoj jedno te isto. Jeste li vi ponosni na ta dva postupka?”, pitao je Prkačin.

“Vi ste toliko poslušni Milanoviću da glasate protiv. Junak, bravo, čestitam. Slijedite prorusku liniju koju on zagovara godinu dana”, rekao mu je. “Vas vodi samo mržnja samo protiv HDZ-a, HDZ-ove vlade. Bit ću i za Rusiju samo da smo protiv HDZ-a, to je vaš rezime”, rekao je. Što se tiče sudjelovanja na domjenku Srpskog narodnog vijeća, rekao je da to radi cijelo vrijeme.

‘Podsjećate me na Smail-agu Čengića’

Zelenski se obračunao s predstavnicima ruske pravoslavne crkve, što se vi niste obračunali s predstavnicima SPC-a. Podsjećate me na Smail-agu Čengića”, odgovorio je Prkačin dodajući da ga zato nisu podržali.

Tomislav Okroša (HDZ) dotaknuo se visokih cijena struje i uredbom koju je donijela Vlada krajem prosinca. “Ministre, zašto je uvedena te uredbe, koji je cilj i koje je očekivano vrijeme trajanja te uredbe?’ pitao je Filipovića koji mu je to i odgovorio.

“Uredba Vijeća Europe ograničila je prihode poduzeća koja proizvode električnu energiju. Dugo se kod nas govorilo o geotermalnim izvorima za električnu energiju. Krajem godine raspisali smo natječaj za geoterme, vjerujemo da će to doprinijeti i da ćemo jačati energetsku samodostatnost”, rekao je.

Zdravstvena skrb za veterane Domovinskog rata

Maja Grba Bujević (HDZ) pitala ima li kakvih pomaka oko zdravstvene skrbi za branitelje. Odgovorio je Tomo Medved. “Jako dobro ste povezali slijed svih ovih napora naše Vlade. Uz sva postignuća koja naša Vlada ima sedmu godinu mandata, mi u svakoj praksi iskazujemo potporu hrvatskim branitelima, posebno stradalnicma Domovinskog rata”, rekao je te dodao da se radi na stavljanju u funkciju veteranskih centara diljem Hrvatske.

“Prepoznali smo važnost rješenja za liječenje otvorenih rana i dekubitusa. Završili smo u građevinskom smislu centar izvsnosti kao jedini takav u Hrvatskoj, u uskoj suradnji s ministarstvom zdravstva”, odgovorio je.

HDZ radi suprotno svakoj inteligenciji

Marijana Puljak (Centar) pitala je kratko što treba učiniti u ekonomiji da se podigne standard hrvatskih građana. Plenković je, kratko, kroz smijeh odgovorio “Kratak odgovor: puno toga”. Ona mu je na to odvratila da je taj odgovor potražila kod umjetne inteligencije, koji joj je nabrojao korake: povećati efikasnost javnih institucija, stvoriti bolje uvjete za rad….

“Umjetna inteligencija predlaže investiciju u lokalni razvoj, ne u lokalne HDZ-ove šerife. Manje birokracije, sve ono što HDZ radi već 30 godina radi suprotno kontra umjetnoj i svakoj drugoj inteligenciji”.

Mali doprinosi samostalnim umjetnicima

Urša Raukar (Možemo!) Dotaknula se na samostalne umjetnike koji su u lošoj poziciji za uplatu doprinosa. “Svaki mjesec samostalnim doprinosima uplaćuju se doprinosi s koeficijenstom 0,8 , pa u mirovinu odlaze sa 230 do 330 eura mirovine, što je sramotno malo”, rekla je te pozvala na promjenu zakona kojim će se ispraviti ta grupa nepravda.

“Što se tiče samostalnih umjetnika, cilj je izjednačiti koeficijente za one umjetnike kojima država uplaćuje doprinose i onima koji si sami uplaćuju doprinose. Do kraja godine ćemo pronaći rješenje”, odgovorio je kratko Plenković.

O prodaji hrvatskih poljoprivrednih zemljišta

Goran Ivanović (HDZ) obratio se ministrici poljoprivrede. “Kad god se otvori rasprava o poljoprivredi, jedan dio zastupnika glasno govori o nečem što će se dogoditi, a to je da će poljoprivredno zemljište moći kupovati i stranci u Hrvatskoj. Pitanje je i vama: Ove godine ističe moratorij na kupnju poljoprivrednih zemljišta. Kako mislite unaprijediti raspolaganje tim vrijednim resursom za Hrvatsku?

Odgovorila mu je ministrica Marija Vučković. “Nakon lipnja 2023. fizičke osobe iz europskog prostora moći će neometano kupovati poljoprivredno zemljište. Što to znači? Najprije treba reći da je trećina poljoprivrednog zemljišta prakitčno državno vlasništvo i to nas stavlja u situaciju u kojoj nije niti jedna druga zemlja”, rekla je.

U posljednje dvije godine objavljeno je 228 natječaja za zakup zemljišta, a u Ministarstvo je stigla najava 31 natječaja. Pravo prvokupa, ako je nacionalni resurs, ima država prije ostalih, dodala je. “Ova je tema teška. Da je laka, rješila bi se davno prije”, rekla je.

Raspudić: Odgovorite mi – Koliko je sati?

Nino Raspudić (klub Mosta) pitao ga je kratko – Koliko je sati? Rekao je to nakon podužeg monologa u kojem je spomenuo sporost obnove, smjenu ministara graditeljstva. Odgovor Plenkovića nije bio toliko kratak, niti konkretan.

“Što se tiče vašeg doprinosa razvoju Hrvatske u Europi ja ga se sjećam još iz 2011. kad smo gospodin Frka-Petešić i ja pripremali refernedum o članstvu za EU. Tada ste vi pokucali na vrata Minsitarstva vanjskih poslova i rekli da ćete vi biti broker i organizator javne rasprave.

Koliko pretenciozan moraš biti da dođeš u ministarstvo nekom tko je cijelu karijeru proveo u tome i da kažete – Sad bi ja bio moderator. Tada sam shvatio s kim imam posla”, rekao je, pa se osvrnuo na stavove Raspudića na stanje u BiH.

O reformi zdravstva

“Vaš antieuropski stav reflektirao se i na pitanju Rusija-Ukrajina, očito i na Schengenu. Gdje bi vi to nas odveli? Koja je vaša alternativa? Dajte nas, u 13.44 sati, prosvijetlite”, rekao mu je i tako zapravo odgovorio na pitanje koliko je sati.

Ivan Kirin (HDZ) pitanje je uputio ministru zdravstva Viliju Berošu. “Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti su prošle prvo čitanje. Na dobrom smo putu za provođenje reforme zdravstva. Mogli su se čuti komentari da je riječ o kozmetičkim promjenama. Molim vas, objasnite nam koje su glavne promjene koje su predložene u zakonskim izmjenama i dopunama”.

“Nije istina da su kozmetičke promjene jer mijenjamo bit i suštinu zdravstvenog sustava”, odgovorio mu je Beroš.

O nedostatku nacionalnog prostornog plana

Emil Daus (IDS) dotaknuo se novog ministra Bačića koji raditi na prostornom uređenju, pa rekao da Hrvatska još nema svoj državni prostorni plan i plan prostornog razvoja. Nije moguće planirati na nižim razinama kad nemamo nacionalnu razinu, objasnio je, čime se stvara kaos.

Plenković je odgovor čestitki zastupnicima IDS-a zbog glasanja za EU misiju vojne pomoći: “Pokazali ste što prava europski orijentirana liberalna stranka radi. Bačić je već obnašao ovu dužnost, dobro poznaje tu tematiku. Slažem se da je pitanje prostornog uređenja strateški važno, posebno Istre.”

Samo dvije žene rješavaju desetke tisuća predmeta

“Što se tiče novog ministra, on vrlo dobro zna tematiku. Slažem se s vama kod pitanja prostornog uređenja, to je strateški važno pitanje. Mi smo već razmjenjivali informacije o brojnim inspekcijskim nadzorima. Bilo je 3819 podnesaka Inspektoratu po pitanju građenja”, rekao je.

Daus je na to odvratio da postoje samo jedna do dvije djelatnice za rješavanje u dijelu ministarstva zaduženom za državnu imovinu. “One su super junakinje, ne mogu samo dvije rješavati sve te stvari. Rješava se samo dvjestotinjak stvari na godinu, a kruže priče da stižu više desetaka tisuća zahtjeva. Ima da ih zaposlite koliko je to potrebno, mislim da ćete za to dobiti potporu”, rekao je.

O borbi protiv slapp tužbi novinarima

Krunoslav Katičić (HDZ) obratio se ministrici kulture Obuljen-Koržinek. “Važnost je novinarstva kao javnog dobra, što je jedan od stupova društva. Svjedočimo i vašoj potpori europskog akta o slobodi medija. Moje pitanje: Što vaše ministarstvo napravilo po pitanju edukacije i suzbijanja slapp tužbi”?

“Problem slapp tužbi je problem cijele Europske unije, ne samo Hrvatske. Kod nas se dosta potencirao u zadnjim godinama. Mi smo kao jedna od prvih europskih država formirali jednu stručnu skupinu koja se počela baviti tom temom i to iz različitih područja – suce, odvjetnike, novinare, njihove udruge.

Promjena u novom Zakonu o medijima

Prvi cilj je dignuti razinu razumijevanja što slapp zapravo jest. Organizirali smo cijeli niz radionica, na njih smo pozivali predstavnike medija i mislim da smo uspjeli dignuti razinu razumijevanja ovog fenomena. Ove godine prvi put primjećujemo trend smanjenja takvih tužbi, a one su se počele odbacivati.

Na razini EU razgovara se i o direktivi kojom bi se suzbijao slapp. Planiramo u novom Zakonu o medijima posvetiti jedan dio definiranju slapp tužbi kako bismo pomogli sudovima da takve tužbe prepozna i, ako se radi o slappu, da ih odbaci” rekla je uz napomenu da su to meke mjere.

Ljubica Lukačić (HDZ) ima pitanje za Marina Piletića. “Vidimo koliko je Vlada uložila za građane koji su bili u potrebi. Zanima ju što se čini za socijalno ugrožene građane. On joj je nabrojao: program Zaželi, novi zakoni…

Hrvatskoj ste stavili omču oko vrata

Miro Bulj (Most) govori kako se Vlada hvali uvođenjem u eurozoni, a ljudi imaju male plaće, a roditelji moraju dizati kredit da bi kupili djeci odjeću i osnovne stvari. “Vi ste Hrvatskoj stavili omču oko vrata i kad ste uveli euro zategnuli ste uže”, rekao je te i on naglasio da je Plenković ranije govorio da će poskupljenja biti za oko nekoliko lipa i 0,3 posto.

“I srednji sloj je nastradao. Što vi kažete na ove vaše citate od ranije?” rekao je. Plenković je rekao da je podatke prepisao iz nekih medija, čak istih kao i oni iz Možemo. “U šest godina našeg mandata, prosječna neto plaća je narasla za 2000 kuna, osnovica za 30 posto, medijalna plaća za 31 posto”, rekao je i nastavio nabrajati brojke o stopi zaposlenosti i nezaposlenosti.

“To vam je okvir onog što su brojevi. Što se tiče kontektsta, budući da i vi spadate u te pametnjakoviće koji su glasali za Rusiju i protiv Ukrajine, vi pitate oko eura. To postignuće članstva u europodručju, članstvo u šengenu će ostati.

Smjer je Europa suverenih država

Nismo očekivali da će dio poslovnih aktera dići cijene u konverziji na euro. Zaštićeniji smo u europodručju nego da nismo. Mene zanima koji je to vaš smjer? Izolacija, nazadovanje, isključivanje iz euroatlantskog procesa?”, odgovorio je.

“Smjer je Europa suverenih država a ne briselskih činovnika”, rekao mu je na to Bulj. “Vi ste strašilo u Poljskoj, s vama straše Poljake. Kažu da je strašilo ovo što je napravio premijer Plenković”, nastavio je te krenuo čitati usporedbu cijena sa Slovenijom.

“Kad gledamo ovo sve skupa, vi ste heroj. A ne smijete doći na Banovinu, u Split, jer vam zvižde. Vi koji u kampanji primate novac ruskog kapitala”, kazao je.

O javnim i privatnim plažama

Zadnje je pitanje bilo ono Arsena Bauka (SDP) o pomorskom dobru i morskim lukama. Pročitao je podjelu vrsta plaža i istaknuo spornu odluku o hotelskim plažama koje više neće biti javne. “Koji je vaš stav o tome”, pitao je Plenkovića i rekao: “Unaprijed znam, ovo je win win situacija.”

“Da ste glasali, znali biste… Zagovarali ste proruske stavove s onim”, počeo je Plenković pa nastavio: “Ograđivanja plaža nema, zakon to ne dopušta. Pomorsko dobro nije i neće biti ograničeno.”

---

Uskoro opširnije…