Perković i Mustač, koji su u Njemačkoj osuđeni na doživotni zatvor, u Hrvatskoj su dobili različite kazne. Zašto je to neobično?
Josip Perković dobio je u Hrvatskoj 30 godina zatvora, a Zdravko Mustač 40 godina
Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Velikoj Gorici Zdravku Mustaču, jednom od bivših čelnika Udbe, izreklo je 40 godina zatvora. Učinjeno je to u postupku preuzimanja kazne iz Njemačke gdje je Mustač s Josipom Perkovićem osuđen na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Njemačkoj su bivši visoki državni obavještajci izručeni pod uvjetom da kazne odslužuju u Hrvatskoj, zbog čega njemačka presuda mora biti prilagođena hrvatskom zakonodavstvu. Perkoviću je doživotni zatvor pretvoren u 30 godina zatvora.
Zašto tolika razlika u visini kazne? U ovom trenutku kazneno-pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali nemaju suvislo obrazloženje za to. Tako će u konačnici odluku morati donijeti Vrhovni sud RH kojem je Perković već uložio žalbu, dok će Mustač to također vrlo brzo učiniti. Sve dok hrvatske kazne ne budu pravomoćne, što je teško očekivati da će se dogoditi uskoro, njih dvojica bit će u zatvoru u Njemačkoj.
Zašto je Mustač dobio višu kaznu od Perkovića?
Velikogorički sud zaključio je kako je upravo 40 godina zatvora najbliže doživotnom zatvoru na koji je Mustač osuđen u Njemačkoj. “Po ocjeni vijeća, kazna zatvora u trajanju od 40 godina u najvećoj mjeri odgovara kazni doživotnog zatvora, pri čemu se pazilo da osuđenik ne bude doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na vrstu i mjeru kazne, ali ne i u odnosu na odredbe o uvjetnom otpustu”, napisali su velikogorički suci.
Županijski sud u Zagrebu primjerenim za Perkovića ocijenio je 30 godina zatvora. Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda, za razliku od kolega u Velikoj Gorici, vodilo je računa o mogućem uvjetnom otpustu osuđenika. Naime, prema njemačkom zakonodavstvu osuđenik na doživotni zatvor ima nakon 15 godina pravo na uvjetni otpust, a stranci i nakon sedam i pol godina, uz uvjet da im se izrekne i protjerivanje iz Njemačke.
Dakle, prema vrijedećem hrvatskom zakonu, i Perković će nakon polovine odslužene kazne, odnosno 15 godina, imati pravo na uvjetni otpust. Ako mu Vrhovni sud ne povisi kasnu. Ovdje još valja podsjetiti da Josip Perković ima 73 godine, dok je Zdravko Mustač nedavno navršio 77.
I na početku su Perković i Mustač dobili različite odluke
No, kako dakle iz potpuno identične procesne situacije, s dvojicom osuđenika u istom postupku, osuđenih za isto kazneno djelo na istu kaznu, hrvatski sudovi donose različite odluke? Teško je danas ljudima iz pravosudnog sustava s kojima smo razgovarali bilo dati bilo kakav odgovor, osim zaključiti kako se različite odluke hrvatskih sudova u jednako tako identičnim situacijama ne viđaju rijetko.
I na samom početku procesa protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, kada je iz Njemačke stigao zahtjev za njihovim izručenjem, hrvatski sudovi donijeli su različite odluke. Vijeće Županijskog suda u Zagrebu prihvatilo je zahtjev i na temelju Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije odobrilo predaju Perkovića Njemačkoj. Istovremeno, sud u Velikoj Gorici zaključio je kako je za kazneni progon Zdravka Mustača nastupila zastara, te je zahtjev njemačkog pravosuđa za njegovim izručenjem odbijen. Na kraju je Vrhovni sud RH odobrio da obojica budu izručena uz uvjet da nakon presude kazne službe u Hrvatskoj.
Vrhovni sud RH zauzeo je zanimljiv stav
Kolike će te kazne biti u ovom trenutku teško je prognozirati. Zanimljivo je, međutim, da je Vrhovni sud RH ranije zauzeo stav da se kod preuzimanja i izvršenja inozemne presude primjenjuje aktualni Kazneni zakon, a ne onaj koji je vrijedio u trenutku kada je djelo počinjeno, što je inače uobičajena praksa. U slučaju Perkovića i Mustača, s obzirom da je Stjepan Đureković ubijen u srpnju 1983., trebao je bi biti primijenjen ondašnji, jugoslavenski zakon. Prema njemu, maksimalna kazna iznosila je 15 godina. Dvadeset godina moglo se izreći samo za najteža kaznena djela.
Još je zanimljivo da se primjerice optuženicima za ratne zločine sudi po starom zakonu, dakle ovom koji predviđa maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora. Novi zakon je stroži i prema njemu se može, kao u slučaju Perkovića i Mustača, izreći do 40 godina zatvora.