Pet ključnih pitanja o velikoj izbjegličkoj krizi koja potresa Europu
U 2015. zasad je u Europu ušlo 340 tisuća izbjeglica, 60 tisuća više nego cijelu 2014.
Nema dvojbe da je izbjeglička kriza tijekom zadnjih nekoliko tjedana eskalirala na europskom kontinentu. Mišljenja o tome kako se nositi s tisućama izbjeglica koji svakodnevno dolaze su podijeljena.
Otvaranje novih ruta preko Balkana i korištenje morskog puta preko Sredozemlja za dolazak na europsko kopno ovaj je tjedan doveo do rekordnog broja dolazaka. Ta činjenica nagnala je čelnike EU da sazovu hitan sastanak koji će biti održan za dva tjedna. (14. rujna)
Ovo su ključna pitanja i odgovori o najvećoj izbjegličkoj krizi koja je zahvatila Europu od doba Drugog svjetskog rata, piše AFP.
1. Zašto se kriza sada događa?
Zemlja iz koje je najviše izbjeglica je Sirija u kojoj su uvjeti za život sve gori. Razlog tome je jačanje terorizma u vidu tzv. Islamske države.
“Većina ljudi dolaze direktno u Europu, umjesto da ostanu u izbjegličkim kampovima u susjednim državama koji su dupkom puni i doslovno pucaju po šavovima”, rekla je Melissa Fleming, glasnogovornica Agencije UN-a za izbjeglice. Ali i oni koji su smješteni u izbjegličkim kampovima u Libanonu, Jordanu ili Turskoj, shvaćaju da u time zemljama nemaju budućnost jer i tamo situacija nije blistava.
Ljude je privukla i najava Njemačke da ove godine očekuju 800 tisuća zahtjeva za azil, dok je Berlin pojednostavio proces za traženje azila i prestao vraćati izbjeglice iz Sirije.
2. Koliko izbjeglica dolazi?
Gotovo 340 tisuća izbjeglica i migranata je ilegalno prešlo europsku granicu od siječnja do srpnja ove godine. Usporedbe radi, u cijeloj 2014. bilo je 280 tisuća ilegalnih prelazaka granice.
Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, preko Sredozemlja je u prvih sedam mjeseci ove godine došlo više od 300 tisuća izbjeglica i migranata, dok ih je u cijeloj 2014. bilo 219 tisuća. Obzirom na puno veći broj ljudi, ne čudi podatak i da ih je zasad umrlo 2,500, dok je u cijelo prošloj godini ta brojka bila 3,500 ljudi.
3. Iz kojih država izbjeglice dolaze?
Sirija i Afganistan su definitivni rekorderi što se tiče zemalja iz kojih dolaze izbjeglice putem kopna, prema podacima Frontexa.
Što se tiče dolazaka preko sredozemlja, ovo je pet država iz kojih dolazi najveći broj migranata koji se odlučuju na riskantan i dug put u Europu splavima i brodovima: Sirija (43 posto), Eritreja (10 posto), Nigerija (5 posto), Somalija (3 posto). Na ostale zemlje opada preostalih 27 posto, prema podacima UN-a.
Gledajući po kontinentima, čak 9 od 10 ljudi koji prelaze Sredozemlje su Afrikanci.
4. U koje države izbjeglice najviše dolaze i kojim rutama?
Zemlje koje imaju najveći problem zbog masovnih priljeva izbjeglica su Grčka, Mađarska i Italija.
Prema podacima UN-a , Grčka je ove godine zabilježila oko 200 tisuća dolazaka. Najčešće se brodovima iz Turske iskrcavaju na grčkim otocima Lesbos, Chios, Samos.
U Italiju je ove godine ušlo 110 tisuća i to mahom brodovima preko Sredozemlja. No, ove brojke nisu baš precizne jer je ne poznat broj ljudi koji na ovom putovanju izgubi život.
Preko Zapadnog Blakana dolazi ogroman broj ljudi iz Bliskog istoka, koji bježe od ratnih sukoba koji su tamo sve većih razmjera. Na cijelom području Zapadnog Balkanazabilježeno je, prema Frontexovim podacima, oko 102 tisuće ljudi.
5. Što je EU učinila i što još može učiniti?
Europska unija je prvu pravu intervenciju imala nakon velikog brodoloma u travnju koji se dogodio na području Sredozemlaj kada je oko 700 izbjeglica izgubilo život. Otada je povećan broj brodova za spašavanje na moru i pomorsko traganje, te je uspostavljena vojna radna skupina na moru kojoj je glavna zadaća boriti se protiv krijumčara ljudi.
Također je poslan apel zemljama u kojima je najveći priljev izbjeglica da ubrzaju proces klasifikacije došljaka, bilo da se radi o izbjeglicama ili ekonomskim migranima. No, planovi za preseljenje 40 tisuća migranata su propali zbog međusobnih sukoba EU članica. Italija i Grčka smatraju da ionako najveći teret snose te da bi im se trebalo olakšati.
Novi prijedlozi Europske komisije bit će predstavljeni idućeg tjedna, o njima će govoriti predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Postoje navodi kako će možda doći i do odstupanja od tzv. “Dublinskog pravila” koje podrazumijeva da osoba mora tražiti zahtjev za azil u zemlji u koju prvo stigne. Njemačka je već donijela odluku da neće primjenjivati Dublinsko pravilo što znači da neće više deportirati izbjeglice.
U međuvremenu, skupine za ljudska prava zagovaraju druga rješenja, kao što su davanje radnih viza za izbjeglice i migrante, tvrdeći da će se samo na taj način smanjiti krijumčarenja ljudi koja nužno vode do tragedija velikih razmjera.