Pet ključnih stvari koje treba znati: Ovako je pao Kabul
Afganistan proživljava najdramatičnije trenutke u posljednjih 20 godina, otkako je vojnom intervencijom, pod vodstvom SAD-a, srušen talibanski režim
Dvadeset godina nakon što su svrgnuti s vlasti, talibani su ponovno preuzeli kontrolu nad Afganistanom, osvojivši u nedjelju, praktički bez ikakvog otpora, i glavni grad Kabul.
Pala je vlada koju je podržavao zapad, a afganistanski predsjednik Ašraf Gani pobjegao je iz zemlje. Nakon ulaska talibana u Kabul, iz glavnog grada stižu dramatične snimke uplašenih ljudi koji očajnički pokušavaju pobjeći, u strahu od talibanskog režima i odmazde.
Ovako je, bez otpora, pao Afganistan
Talibanski režim svrgnut je s vlasti u Afganistanu prije dva desetljeća vojnom intervencijom pod vodstvom Sjedinjenih Američkih Država. U narednih 20 godina SAD (i manjim dijelom druge zemlje) uložile su milijarde dolara u izgradnju države i njezinih sigurnosnih snaga.
Na papiru, afganistanske sigurnosne i obrambene snage, u čiju su izgradnju, obuku i trening Amerikanci kroz 20 godina uložili gotovo 89 milijardi dolara, imaju oko 300 tisuća pripadnika. Na papiru.
U stvarnosti, taj broj nikada nije dosegnut, a afganistanske snage imale su i problema s motivacijom za borbu, dezerterstvom, korupcijom i tako dalje. Sve se to sada potvrdilo u praksi: gotovo da nisu pružili nikakav efektivan otpor talibanskoj ofenzivi koja je krenula uslijed povlačenja američkih i NATO snaga iz zemlje.
I ranije su talibani kontrolirali barem petinu države. Ali u posljednjih mjesec dana silovito su napredovali. Zadnjih dana veliki gradovi padali su kao domino pločice, da bi već u nedjelju talibani preuzeli kontrolu i nad Kabulom.
Kako je u zemlji zavladala panika
Nakon što su talibanski borci ušli u glavni grad, Kabulom je zavladao strah i panika, svjedoče za svjetske medije ljudi s terena. Atmosferu straha i neizvjesnosti potvrđuju i dramatične snimke iz grada i iz zračne luke.
Ulice Kabula zakrčene su automobilima, dok ljudi pokušavaju napustiti grad. Prizori iz zračne luke posebno su uznemirujući; tisuće Afganistanaca očajnički se nastoji ukrcati na letove za inozemstvo. U zračnoj luci čuli su se i pucnjevi, a u kaosu koji je vladao bilo je navodno i smrtno stradalih.
SAD i druge države, uključujući i Hrvatsku, ubrzano evakuiraju svoje državljane iz Afganistana. Jutros je evakuirano i osmero hrvatskih državljana, potvrdila je Vlada, a povratak ostalih očekuje se tijekom dana. Zapadne zemlje pokušavaju izvući i lokalno osoblje koje je radilo za njih, od djelatnika veleposlanstava do medijskih dopisnika, u strahu da im prijeti talibanska odmazda.
Strah od povratka brutalnog režima
Nakon ulaska u Kabul, glasnogovornik talibanskog političkog ureda izjavio je za Al Jazeeru da je rat završen te da talibani ne žele živjeti u izolaciji, već da žele uspostaviti odnose s međunarodnom zajednicom. BBC je citirao drugog glasnogovornika koji je poručio da „neće biti nikakve osvete“ prema Afganistancima.
Mnogi, međutim, strahuju od povratka brutalnog talibanskog režima, koji je zemljom vladao od 1996. do 2001. godine, poznatog po javnim pogubljenjima, kamenovanjima i drugim okrutnim kažnjavanjem, po zabrani djevojčicama da se školuju i ženama da rade izvan kuće ili da izlaze iz kuće bez pratnje muškog rođaka…
Talibanski glasnogovornik govori da poštuju prava žena i manjina, kao i slobodu izražavanja u okvirima šerijatskog zakona, a u zemlji već postoje jasni znaci promjene. Mediji javljaju da su još u srpnju talibani upali u jednu banku u Kandaharu i otjerali devet žena s posla. A sada iz Kabula stižu izvještaji da su na izlogu trgovine prefarbani oglasi koji prikazuju žene u vjenčanicama.
Reakcije: pozornost na velikim silama
Dvadeset godina nakon međunarodne intervencije, sve se opet vratilo na istu točku, tamo gdje je prije 20 godina počelo – talibani ponovno kontroliraju Afganistan. Stoga se, očekivano, propituje učinkovitost te intervencije, kao i opravdanost američke odluke o trenutku povlačenja iz Afganistana.
Dužnosnici Bidenove administracije i dalje brane odluku o povlačenju američkih trupa, mada priznaju da su talibani napredovali brže nego što se očekivalo. Pozivajući se, pak, na njemačke agencije, Hina javlja da su njemački vladajući demokršćani na zatvorenom sastanku ocijenili da je Afganistan najveći fijasko u povijesti NATO-a.
Pozorno se prate i potezi drugih velesila, Rusije i Kine, te susjednog Irana. Rusija nije zatvorila veleposlanstvo u Kabulu, ali neće ni žuriti s priznanjem talibanske vlasti. Kina je spremna na suradnju s Afganistanom, javljaju mediji, dok Iran smatra da je “vojni neuspjeh” SAD-a prilika za uspostavu trajnog mira u zemlji.
Šire posljedice: migrantska kriza i terorizam
Iako je trenutno fokus zapadnih država uglavnom na akutnim aspektima krize, prvenstveno na evakuaciji njihovih državljana iz zemlje koja se naglo pretvorila u poprište kaotičnih zbivanja, paralelno se razmatraju moguće šire posljedice afganistanske krize na Europu i ostatak svijeta.
Europska unija strahuje da je moguća nova migrantska kriza, nalik onoj iz 2015. godine. Politika otvorenih vrata, koju je simbolizirala čuvena rečenica Angele Merkel “wir schaffen das”, stvar je prošlosti. Upravo iz Merkeličinog CDU-a sada poručuju da se 2015. ne smije ponoviti.
Drugo je ključno pitanje vezano uz terorizam. Postoji opravdana bojazan da bi se Afganistan ponovno mogao pretvoriti u vježbalište za teroriste. Na to je već upozorio britanski premijer Boris Johnson koji poziva zapadne zemlje da se koordiniraju kako bi osigurale da se Afganistan “ne pretvori u mjesto za obuku terorista”. Da se, dakle, 20 godina kasnije Afganistan ne vrati točno tamo gdje je prije 20 godina i bio.