Pet stvari zbog kojih nije posve jasno zašto su učitelji jučer prosvjedovali
Izdvojili smo specifičnosti nove sindikalne akcije
Jučerašnji prosvjed 1500 članova prosvjetnih sindikata može se okarakterizirati vrlo specifičnim. Sindikati su došli pod prozor premijeru Andreju Plenkoviću sa zahtjevima za povećanjem plaća u kojima ih u potpunosti podržavaju resorna ministrica Blaženka Divjak i HNS. Jesu li sindikati zapravo podržali Divjak i HNS u pritisku na HDZ i zašto se točno prosvjedovalo uoči sastanka s premijerom, pokušali smo sažeti u nekoliko točaka.
1. Otkud aktualna ideja o povećanju plaća?
Ideja inicijalno dolazi od HNS-a, koji je u lipnju usuglasio inicijativu i potom je dostavio ministrici Blaženki Divjak. U tom trenutku HNS govori o povećanju plaća u prosjeku za 600 kuna. Istoga dana kada HNS ideju lansira u medije, ministrica Divjak je komentira i kaže kako je njen prijedlog povećanje koeficijenta, i to od jeseni za četiri posto, a od iduće godine za još dva posto.
Ubrzo, dva dana kasnije, većinski sindikati održavaju konferenciju za medije sa zahtjevom za povećanjem plaća i to za oko 600 kuna bruto pa priča dobiva i svoju sindikalnu dimenziju. Rast plaća traže kroz povećanje koeficijenata složenosti poslova za sve zaposlenike u osnovnom i srednjem školstvu i na tragu su svega onoga što su dva dana ranije artikulirali HNS i Divjak.
2. Kakva je veza između ‘Škole za život’ i zahtjeva za većim plaćama?
Povećanje plaća HNS i Divjak od lipnja vezuju uz uvođenje ‘Škole za život’ u sve škole. Govoreći o nužnom povećanju plaća, povezuju ga s povećanim opsegom posla koji ‘Škola za život’ donosi, iako se u inicijalnim postavkama reformskog zahvata ministrice Divjak naveliko pričalo o administrativnim i inim drugim rasterećenjima nastavnika.
Ostaje nejasno zašto o konkretnom prijedlogu povećanja koeficijenata ministrica i sindikati nisu raspravljali prošle godine u svibnju, kada su potpisani kolektivni ugovori za učitelje i nastavnike u osnovnim i srednjim školama. 15. svibnja 2018., kada su ugovori potpisani, itekako se znalo da će ‘Škola za život’ u školskoj godini 2019./2020. ući u sve hrvatske škole. Tema povećanja koeficijenta za učitelje i nastavnike otvara se, dakle, u lipnju ove godine, tri mjeseca prije reformskog pothvata Divjak i HNS-a.
3. Smiju li sindikati koji su potpisali kolektivni štrajkati zbog povećanja plaća?
Prema potpisanim kolektivnim ugovorima iz svibnja 2018. između Ministarstva s jedne te Sindikata hrvatskih učitelja i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama s druge strane, određeno je kako “za vrijeme važenja ovoga ugovora sindikat neće štrajkati radi pitanja koja su ovim ugovorom uređena”.
S druge strane, Zakon o radu sindikatima daje pravo da pozovu na štrajk i provedu ga u svrhu zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa. Teško da bi štrajk mogao biti zabranjen, no igrajući na sigurno, sindikati se odlučuju na blažu varijantu – prosvjed na Markovom trgu 5. rujna.
4. Zašto se jučer održao prosvjed?
Sindikati koji su potpisali kolektivni ugovor i podržali ideju HNS-a i Divjak o povećanju plaća, u dva su navrata na tu temu zatražili sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem. Tijekom ljeta najavljuju sindikalne akcije u rujnu, ako se ne udovolji njihovim zahtjevima i ako premijer ne sjedne s njima za stol.
Najavljuju prosvjed za 5. rujna na Trgu sv. Marka očekujući sastanak s premijerom. Iako premijer uoči prosvjeda ističe da će razgovarati s predstavnicima sindikata, prosvjed se održava. Sindikati izražavaju zahtjev za 6-postotnim povećanjem koeficijenata plaća u školstvu, a nakon sastanka u Banskim dvorima, ističu kako nastavljaju dijalog s premijerom te da će se ponovno sastati za desetak dana. Štrajk sada spominju kao opciju ako budu nezadovoljni sljedećim susretom s premijerom.
5. Koliko bi povećanje koeficijenta od 6 posto utjecalo na plaće učitelja?
“Različite osnovice plaće povećale bi se za koeficijent složenosti od 1,406 što bi za poslove učitelja I nastavnika značilo povećanje od 6,11%”, rekao je jedan od sindikalnih vođa Branimir Mihalinec u lipnju prilikom predstavljanja zahtjeva, precizirajući kako se radi o povećanju između 580 i 640 kuna bruto.
Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod koji nije sudjelovao u jučerašnjoj prosvjednoj akciji, gostujući sinoć na N1, poručio je, pak, kako “povećanje od 6 posto može malo amortizirati problem, ali ne može riješiti problem naše potplaćenosti”.